Prije dvanaest mjeseci, na ovome mjestu, napravili smo retrospektivu onoga što se mogli čitati na našem News and Opinion blogu. Tada smo pokušali sumirati ono o čemu smo pisali u prvih sedam mjeseci postojanja bloga. Sada je vrijeme da to uradimo i za 2021. godinu u kojoj smo pokušali da budemo bolji u odnosu na prethodnu.
Poštovani čitatelji, na početku ovoga kratkog pregleda, želimo vam zahvaliti na izdvojenom vremenu da čitate naš blog, kao i na vašim komentarima, pohvalama, preporukama i podršci koju ste nam pružili. U 2021. godini mi smo pokušali da budemo bolji u odnosu na prvih sedam mjeseci postojanja bloga (pokrenut krajem aprila 2020. godine), a kao rezultat toga je objavljeno 159 članaka, od čega je oko 100 bilo u formi analiza i priloga koji su bili autorski.
U januaru mjesecu, između ostalog, pisali smo o tome da je njujorška berza odlučila da neće ukloniti dionice tri najveće kineske telekomunikacione kompanije. Zatim da Evropska unija više ne priznaje Juana Guaida kao predsjednika Venecuele, te o tome kako je iskusni političar Joseph Biden pobjedio političkog početnika Donalda Trumpa. Na kraju mjeseca pisali smo o tome kako su vakcine protiv COVID-19 postale sredstvo u političkog borbi velikih sila.
Početkom februara pisali smo o Kongresu KP Vijetnama i o tome zašto je ova zemlja važna za Sjedinjene Američke Države, Kinu i Indiju, odnosno za ukupne odnose u Južnom kineskom moru.
Nakon toga, bavili smo se ruskom opozicijom, onom koja izlazi na izbore i onom koja je dio postojećeg sistema te zemlje. Jedan španski reper je ispunio stranice španskih medija. Ovaj neobičan slučaj privukao je pažnju mnogih medijima, a ponovo je otvorena debata o slobodi govora u Španiji i Evropskoj uniji.
Polovinom februara pisali smo o novoj društvenoj mreži Clubhouse i o šansama da ista postane konkurentna već etabliranim kompanijama u toj oblasti. Nakon toga pisali smo novim tendencijama u mnogim državama, poput masovnog napuštanja gradova u SAD te o novim tehnološkim dostignućima u oblasti saobraćaja, poput autobusa koji se napajaju iz ceste po kojoj voze. Na kraju mjeseca pisali smo o Mjanmaru i geopolitičkoj važnosti ove države.
Početkom marta, pisali smo o manje poznatim detaljima u iranskom napadu na američku vojnu bazu u Iraku. Zatim o dvojici mladih predsjednika muslimanskog porijekla (Najib Bukele i Mohamed Irfaan), a koji vode dvije države Latinske Amerike. U tom periodu neke zemlje su počele uvoditi „covid pasoše“, a Kina je to uradila prije EU.
Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su ozbiljne investicije u Izrael, a desetu godišnjicu „arapskog proljeća“ posmatrali smo kao proces koji još uvijek traje. Krajem marta bavili smo se sa tri važne teme koje će biti aktuelne i u narednom periodu: Da li Emmaenuel Macron ima ozbiljnog rivala na izborima, američko-japanskim paktu protiv Kine i nastavku humanitarne katastrofe u Jemenu.
U aprilu smo pisali o kineskom odgovoru na američko-japanski pakt, o tome da je Mike Pompeo postao saradnik mreže Fox News i o velikoj igri SAD i Rusije na prostoru Ukrajine. Zatim o tome da je korejska kompanija LG obustavila proizvodnju i razvoj mobilnih telefona. Polovinom mjeseca pisali smo o Pedru Castillu, seoskom učitelju koji je jurišao na mjesto predsjednika Perua. Nekoliko mjeseci kasnije to se i desilo. Krajem mjeseca pisali smo o fudbalu i planovima velikih i bogatih klubova da izvrše reformu evropskih takmičenja.
Početkom maja pisali smo o američkom povlačenju iz Afganistana i pitali se da li postoji neki skriveni plan u tom potezu Washingtona. Egipat i Turska su počeli pregovore o normalizaciji odnosa, a Rusija i Kina dosegli nevjerovatan obim trgovinske razmjene. Pisali smo i o mogućnosti da Egipat napadne Etiopiju kao i o izraelskim sistemima „Gvozdena kupola“ i „Davidova praćka“. Nakon toga pisali smo o tome da li ima pobjednika u sukobu Hamasa i Izraela te o tome da su Iran i Saudijska Arabija ponovo sjele za pregovarački stol.
U maju smo pisali i o tome kako je Maroko upotrijebio djecu migrante u namjeri da kazni susjednu Španiju, a na kraju mjeseca o francuskom povratku na Balkan i prodaji oružja Hrvatskoj i Srbiji.
U junu smo pisali o kompaniji Bosch koja svojim čipovima pokušava spasiti njemačku ekonomiju, o Bidenovom dolasku u Evropu i zatvaranju najveće izraelske rafinerije nafte koja je, prema najavama Hezbollaha, trebala biti meta u budućim ratovima. Polovinom juna nafta je dostigla svoj dvogodišnji rekord, a već tada su bile vidljive konture nove Bidenove vanjske politike. Krajem mjeseca u Hong Kongu je ugašen najveći opozicioni list, ruske bolnice su preplavili covid pacijenti, a Indija je proizvela svoj prvi nosač aviona. SAD i Indonezija postigle su važan dogovor, a o važnosti najmnogljudnije zemlje islamskog svijeta u odnosima Pekinga i Washingtona pisali samo na kraju juna.
U julu smo pisali o za sada bezuspješnom pokušaju Rusije da se odupre „vesternizaciji“, o važnom američkom zakonu o popravkama kupljenje robe te o odluci sportskih tijela da transrodnoj dizačici tegova dozvoli natjecanje sa ženama. Polovinom mjeseca pisali smo o kineskom prodoru u Sredozemlje preko podrške Basharu al-Assadu. Krajem mjeseca pažnju smo posvetili važnim temama: Sjevernom toku 2 i Trumpovim sankcijama koje uništavaju Kubu mjesecima nakon što je američki predsjednik napustio Bijelu kuću. I na koncu, pisali smo o odnosima SAD i Filipina, odnosno o važnosti dogovora koje su postigle dvije zemlje te kako se to može odraziti na Kinu i odnose u Južnom kineskom moru.
Početkom augusta pisali smo o namjeri SAD da ojačaju vojne kapacitet Tajvana, kao i o kineskom planu da, uz pomoć naprednih tehnologija, pomognu kubanski režim da se izbori sa narastajućim nezadovoljstvom u zemlji. Polovinom mjeseca pisali smo o Macronovim mjerama u oblasti zdravstva i koliko to utiče na njegovu popularnost kod glasača. Sredinom augusta SAD su se zvanično povukle iz Afganistana, čime je ova zemlja postala briga Kine i Rusije. Krajem mjeseca iranski tankeri su zaplovili ka Libanu, pokazujući moć Teherana da spasi svoje saveznik i odlučnosti da rivalima pošalju snažnu poruku. Bjelorusija je krajem augusta upotrijebila migrante kao oružje protiv EU, posebno Poljske i Litvanije, što je otvorilo mnoga važna pitanja.
Početkom septembra pisali smo o ruskim demografskim nevoljama i važnosti ovoga pitanja za Moskvu. Nakon toga, pisali smo i o krizi u Crnoj Gori i sukobu prozapadnih i proruskih snaga u toj zemlji. Izraelski premijer Naftali Bennett posjetio je Egipat i ponudio novu perspektivu u odnosima dvije države. BRICS, koji je nekada puno obećavao, suočio se sa problemom smjenjivosti vlasti, o čemu smo pisali polovinom mjeseca. Tih dana je svijetu obznanjeno i formiranje AUKUS-a, a iz Bolivije je poručeno da ne žele usluge MMF-a. Kraj mjeseca obilježili su izbori u Njemačkoj i vijest da je proizvedno 700 primjeraka aviona F-35.
Početkom oktobra bavili smo se temom odnosa Irana i Azerbejdžana i demonstracijom sile od strane iranske vojske. Rusija je obznanila da uspostavlja arktičku flotu, a talibani pristali da im SAD dostave humanitarnu pomoć. Polovinom mjeseca bavili smo se Mohammedom bin Salmanom i njegovom željom da reformiše Saudijsku Arabiju. Nakon toga, pisali smo i o gotovo filmskoj priči o Alexu Saabu i njegovom hapšenju i isporučivanju SAD, odnosno upornosti Washingtona da nametne svoje norme. Krajem mjeseca, Rusija i Kina su pokazale snagu Japanu pred njegovim obalama.
U novembru pisali smo o Facebooku i Metaversumu, a kasnije i o redefinisanju politke EU prema Južnoj Americi. Bavili smo se ponovo Centralnom Azijom i teškom situacijom u odnosima Afganistana, Tadžikistana i Kine. Polovinom mjeseca pisali smo o mogućim predsjedničkim izborima u Libiji i namjeri Saifa al-Islama al-Gaddafija da naslijedi oca. Krajem mjeseca pisali smo o jordanskom „non-paperu“ i planu da se Assad i Sirija približe Zapadu. Na koncu, pisali smo o važnim, iako nama dalekim, procesima na Pacifiku i uz samu obalu Australije.
U decembru smo pisali o planu EU da pokrene alternativu kineskoj inicijativi „Pojas i put“, kao i o Mijnamaru koji je potonuo u sukob koji razara tu zemlju. Polovinom mjeseca pisali smo o ruskoj ponudi NATO savezu i pregovorima o Ukrajini i istoku Evrope. A na samom kraju mjeseca i godine pisali smo o Gabrielu Boricu koji je došao na čelo Čilea, odnosno o njegovim šansama da provede ono što je obećao svojim glasačima. Posljednji članak u 2021. godini, osim ovoga koji je pred vama, posvetili smo američkoj računici o troškovima države u borbi protiv koronovirusa.
Vidimo se i u narednoj godini.
Yorumlar