• DS

Druga strana: Događaji koji su obilježili 2021. godinu

Prije dvanaest mjeseci, na ovome mjestu, napravili smo retrospektivu onoga što se mogli čitati na našem News and Opinion blogu. Tada smo pokušali sumirati ono o čemu smo pisali u prvih sedam mjeseci postojanja bloga. Sada je vrijeme da to uradimo i za 2021. godinu u kojoj smo pokušali da budemo bolji u odnosu na prethodnu.

Poštovani čitatelji, na početku ovoga kratkog pregleda, želimo vam zahvaliti na izdvojenom vremenu da čitate naš blog, kao i na vašim komentarima, pohvalama, preporukama i podršci koju ste nam pružili. U 2021. godini mi smo pokušali da budemo bolji u odnosu na prvih sedam mjeseci postojanja bloga (pokrenut krajem aprila 2020. godine), a kao rezultat toga je objavljeno 159 članaka, od čega je oko 100 bilo u formi analiza i priloga koji su bili autorski.


U januaru mjesecu, između ostalog, pisali smo o tome da je njujorška berza odlučila da neće ukloniti dionice tri najveće kineske telekomunikacione kompanije. Zatim da Evropska unija više ne priznaje Juana Guaida kao predsjednika Venecuele, te o tome kako je iskusni političar Joseph Biden pobjedio političkog početnika Donalda Trumpa. Na kraju mjeseca pisali smo o tome kako su vakcine protiv COVID-19 postale sredstvo u političkog borbi velikih sila.


Početkom februara pisali smo o Kongresu KP Vijetnama i o tome zašto je ova zemlja važna za Sjedinjene Američke Države, Kinu i Indiju, odnosno za ukupne odnose u Južnom kineskom moru.


Nakon toga, bavili smo se ruskom opozicijom, onom koja izlazi na izbore i onom koja je dio postojećeg sistema te zemlje. Jedan španski reper je ispunio stranice španskih medija. Ovaj neobičan slučaj privukao je pažnju mnogih medijima, a ponovo je otvorena debata o slobodi govora u Španiji i Evropskoj uniji.


Polovinom februara pisali smo o novoj društvenoj mreži Clubhouse i o šansama da ista postane konkurentna već etabliranim kompanijama u toj oblasti. Nakon toga pisali smo novim tendencijama u mnogim državama, poput masovnog napuštanja gradova u SAD te o novim tehnološkim dostignućima u oblasti saobraćaja, poput autobusa koji se napajaju iz ceste po kojoj voze. Na kraju mjeseca pisali smo o Mjanmaru i geopolitičkoj važnosti ove države.


Početkom marta, pisali smo o manje poznatim detaljima u iranskom napadu na američku vojnu bazu u Iraku. Zatim o dvojici mladih predsjednika muslimanskog porijekla (Najib Bukele i Mohamed Irfaan), a koji vode dvije države Latinske Amerike. U tom periodu neke zemlje su počele uvoditi „covid pasoše“, a Kina je to uradila prije EU.


Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su ozbiljne investicije u Izrael, a desetu godišnjicu „arapskog proljeća“ posmatrali smo kao proces koji još uvijek traje. Krajem marta bavili smo se sa tri važne teme koje će biti aktuelne i u narednom periodu: Da li Emmaenuel Macron ima ozbiljnog rivala na izborima, američko-japanskim paktu protiv Kine i nastavku humanitarne katastrofe u Jemenu.


U aprilu smo pisali o kineskom odgovoru na američko-japanski pakt, o tome da je Mike Pompeo postao saradnik mreže Fox News i o velikoj igri SAD i Rusije na prostoru Ukrajine. Zatim o tome da je korejska kompanija LG obustavila proizvodnju i razvoj mobilnih telefona. Polovinom mjeseca pisali smo o Pedru Castillu, seoskom učitelju koji je jurišao na mjesto predsjednika Perua. Nekoliko mjeseci kasnije to se i desilo. Krajem mjeseca pisali smo o fudbalu i planovima velikih i bogatih klubova da izvrše reformu evropskih takmičenja.


Početkom maja pisali smo o američkom povlačenju iz Afganistana i pitali se da li postoji neki skriveni plan u tom potezu Washingtona. Egipat i Turska su počeli pregovore o normalizaciji odnosa, a Rusija i Kina dosegli nevjerovatan obim trgovinske razmjene. Pisali smo i o mogućnosti da Egipat napadne Etiopiju kao i o izraelskim sistemima „Gvozdena kupola“ i „Davidova praćka“. Nakon toga pisali smo o tome da li ima pobjednika u sukobu Hamasa i Izraela te o tome da su Iran i Saudijska Arabija ponovo sjele za pregovarački stol.


U maju smo pisali i o tome kako je Maroko upotrijebio djecu migrante u namjeri da kazni susjednu Španiju, a na kraju mjeseca o francuskom povratku na Balkan i prodaji oružja Hrvatskoj i Srbiji.


U junu smo pisali o kompaniji Bosch koja svojim čipovima pokušava spasiti njemačku ekonomiju, o Bidenovom dolasku u Evropu i zatvaranju najveće izraelske rafinerije nafte koja je, prema najavama Hezbollaha, trebala biti meta u budućim ratovima. Polovinom juna nafta je dostigla svoj dvogodišnji rekord, a već tada su bile vidljive konture nove Bidenove vanjske politike. Krajem mjeseca u Hong Kongu je ugašen najveći opozicioni list, ruske bolnice su preplavili covid pacijenti, a Indija je proizvela svoj prvi nosač aviona. SAD i Indonezija postigle su važan dogovor, a o važnosti najmnogljudnije zemlje islamskog svijeta u odnosima Pekinga i Washingtona pisali samo na kraju juna.


U julu smo pisali o za sada bezuspješnom pokušaju Rusije da se odupre „vesternizaciji“, o važnom američkom zakonu o popravkama kupljenje robe te o odluci sportskih tijela da transrodnoj dizačici tegova dozvoli natjecanje sa ženama. Polovinom mjeseca pisali smo o kineskom prodoru u Sredozemlje preko podrške Basharu al-Assadu. Krajem mjeseca pažnju smo posvetili važnim temama: Sjevernom toku 2 i Trumpovim sankcijama koje uništavaju Kubu mjesecima nakon što je američki predsjednik napustio Bijelu kuću. I na koncu, pisali smo o odnosima SAD i Filipina, odnosno o važnosti dogovora koje su postigle dvije zemlje te kako se to može odraziti na Kinu i odnose u Južnom kineskom moru.


Početkom augusta pisali smo o namjeri SAD da ojačaju vojne kapacitet Tajvana, kao i o kineskom planu da, uz pomoć naprednih tehnologija, pomognu kubanski režim da se izbori sa narastajućim nezadovoljstvom u zemlji. Polovinom mjeseca pisali smo o Macronovim mjerama u oblasti zdravstva i koliko to utiče na njegovu popularnost kod glasača. Sredinom augusta SAD su se zvanično povukle iz Afganistana, čime je ova zemlja postala briga Kine i Rusije. Krajem mjeseca iranski tankeri su zaplovili ka Libanu, pokazujući moć Teherana da spasi svoje saveznik i odlučnosti da rivalima pošalju snažnu poruku. Bjelorusija je krajem augusta upotrijebila migrante kao oružje protiv EU, posebno Poljske i Litvanije, što je otvorilo mnoga važna pitanja.


Početkom septembra pisali smo o ruskim demografskim nevoljama i važnosti ovoga pitanja za Moskvu. Nakon toga, pisali smo i o krizi u Crnoj Gori i sukobu prozapadnih i proruskih snaga u toj zemlji. Izraelski premijer Naftali Bennett posjetio je Egipat i ponudio novu perspektivu u odnosima dvije države. BRICS, koji je nekada puno obećavao, suočio se sa problemom smjenjivosti vlasti, o čemu smo pisali polovinom mjeseca. Tih dana je svijetu obznanjeno i formiranje AUKUS-a, a iz Bolivije je poručeno da ne žele usluge MMF-a. Kraj mjeseca obilježili su izbori u Njemačkoj i vijest da je proizvedno 700 primjeraka aviona F-35.


Početkom oktobra bavili smo se temom odnosa Irana i Azerbejdžana i demonstracijom sile od strane iranske vojske. Rusija je obznanila da uspostavlja arktičku flotu, a talibani pristali da im SAD dostave humanitarnu pomoć. Polovinom mjeseca bavili smo se Mohammedom bin Salmanom i njegovom željom da reformiše Saudijsku Arabiju. Nakon toga, pisali smo i o gotovo filmskoj priči o Alexu Saabu i njegovom hapšenju i isporučivanju SAD, odnosno upornosti Washingtona da nametne svoje norme. Krajem mjeseca, Rusija i Kina su pokazale snagu Japanu pred njegovim obalama.


U novembru pisali smo o Facebooku i Metaversumu, a kasnije i o redefinisanju politke EU prema Južnoj Americi. Bavili smo se ponovo Centralnom Azijom i teškom situacijom u odnosima Afganistana, Tadžikistana i Kine. Polovinom mjeseca pisali smo o mogućim predsjedničkim izborima u Libiji i namjeri Saifa al-Islama al-Gaddafija da naslijedi oca. Krajem mjeseca pisali smo o jordanskom „non-paperu“ i planu da se Assad i Sirija približe Zapadu. Na koncu, pisali smo o važnim, iako nama dalekim, procesima na Pacifiku i uz samu obalu Australije.


U decembru smo pisali o planu EU da pokrene alternativu kineskoj inicijativi „Pojas i put“, kao i o Mijnamaru koji je potonuo u sukob koji razara tu zemlju. Polovinom mjeseca pisali smo o ruskoj ponudi NATO savezu i pregovorima o Ukrajini i istoku Evrope. A na samom kraju mjeseca i godine pisali smo o Gabrielu Boricu koji je došao na čelo Čilea, odnosno o njegovim šansama da provede ono što je obećao svojim glasačima. Posljednji članak u 2021. godini, osim ovoga koji je pred vama, posvetili smo američkoj računici o troškovima države u borbi protiv koronovirusa.


Vidimo se i u narednoj godini.




Recent Posts

See All