• Armin Sijamić

Efekat Trump: Kubanska vlast je ozbiljno uzdrmana

Bivši američki predsjednik Donald Trump važio je za brutalnog neprijatelja mnogih država, a jedna od njih je i Kuba. Trump je napustio Bijelu kuću, ali njegova politika prema Kubi sada pokazuje svoje posljedice. Trumpove sankcije uništavaju Kubu i građani na masovnim protestima traže promjene. Sada Joseph Biden u svojim rukama drži sudbinu kubanske vlasti i velikog broja građana.


Desetljećima se na Kubi činilo da vrijeme stoji. Fidel i Raul Castro su sa vlasti u vječnost ispraćali svoje kubanske revolucionare, a prilike na Kubi su bile slične prethodnim godinama poredeći ih sa velikim događajima, poput hladnog rata, kolapsa SSSR-a, dolaska na vlast u Venecueli Huga Chaveza i u konačnici ulaska Baracka Obame u Bijelu kuću. Pred kraj svog mandata Obama je odlučio da ukloni dio sankcija koje su Kubi uvele Sjedinjene Američke Države, otvori ambasadu u Havani i pruži ruku saradnje komunističkom vodstvu. U Havani su Obaminu odluku dočekali sa oduševljenjem, ali uz napomenu da oni od svoje politike neće odustati.


Do pretjerano velike saradnje između dvije države nije došlo, Fidel je preminuo, a Raul vlast predao Miguel-Diazu Canelu. Obama je vlast predao Trumpu, a on nije imao milosti prema Kubi. Od dolaska na vlast počeo je sa poništavanjem Obaminih politika prema Kubi, da bi pred kraj svog mandata kubanskom rukovodstvu zadao jedan od najtežih udaraca u njihovoj historiji. Kuba je polovnim januara ove godine označena kao zemlja koja podržava terorizam, lista sankcija je dopunjena i proširena, a nanesena šteta Kubi, po priznanju tamošnjih zvaničnika, iznosila je čak 20 milijardi dolara.


U isto vrijeme svijetom se širi koronavirus i kubanski turizam, kao važan izvor kubanskih deviznih prihoda, bačen je na koljena. Kubi bliske zemlje, poput Venecuele, koje su ranije bile mjesto sa kojih je Kuba dobijala pomoć u gorivu, također su osjetili Trumpove sankcije i posljedice širenja koronovirusa. Šest mjeseci nakon Trumpovih sankcija situacija na Kubi je toliko teška da je Rusija u tu zemlju uputila dva aviona sa hranom, zaštitnom opremom i medicinskim maskama. Nešto više od 88 tona ruske pomoći za oko 11 miliona Kubanaca.



Apel za pomoć


Kada je Trump Kubi uveo sankcije mnogi su smatrali da je ova odluka nepravedna i da će uništiti Kubu. Nakon postepenog otvaranja zemlje, a nakon decenija izolacije, mnoge grane privrede su postale ranjivije nego ikada ranije. Apeli iz Havane nisu se čuli od buke koju je prouzrokovala promjena stanara u Bijeloj kući. Kubanske vlasti su apelovale na Bidena, potpredsjednika u Obaminoj administraciji, da Kubi ukine Trumpove sankcije, pozivajući se na raniji dogovor dvije države. Mnogi su od Bidena tražili ukidanje sankcija prema Kubi iz humanitarnih razloga, tvrdeći da mnoge optužbe protiv Havane nisu tačne. Na koncu, više od 400 javnih ličnosti (političara, pisaca, glumaca, filozofa, novinara, aktivista...) je u The New Yorku Timesu objavilo apel Bidenu da se dopusti Kubi da živi (Let Cuba Live), tražeći od njega da ukine 243 Trumpove mjere protiv Kube.


Apel pomenutih ličnosti, (među kojima su Jeremy Corbin, Luiz Inacio Lula da Silva, Rafael Correa, Yanis Varoufakis, Jane Fonda, Emma Thompson, Danny Glover, Adolfo Perez Esquivel, Noam Chomsky, Cornel West, Gayatri Spivak, organizacije Black Lives Matter, Codepink, Answer i drugi) objavljen je i na internetskoj verziji novine Granma („Oficijelni organ Centralnog komiteta Komunističke partije Kube“) u kome potpisnici, između ostalog, kažu da su Trumpove mjere pogodile sve sektore kubanske privrede i da u toj zemlji vlada nestašica lijekova i hrane.


Međutim, iz Bijele kuće je došao novi šok za kubansku vlast. Biden je odlučio uvesti sankcije kubanskom ministru odbrane Alvaru Lopezu Mieri i specijalnoj jedinici policije zbog represije protiv demonstranata koji traže promjene u svojoj zemlji. Biden je još poručio da je novi paket sankcija tek početak i da će ih biti još, obećavši da će pritiskati vlast u Havani dok ne prestanu sa hapšenjima građana koji traže svoja prava.


Ovakav Bidenov potez dolazi u osjetljivom trenutku za ukupne odnose u ovom dijelu svijeta, a mogao bi imati snažan uticaj na procese u čitavoj Centralnoj i Južnoj Americi.



Geopolitika: Šansa za preokret


Bidenova odluka da ne ukida sankcije Kubi, barem ne još uvijek, nije slučajna. Službeni Washington je dobio priliku koju dugo godina čeka. Hiljade građana na kubanskim ulicama traže odlazak sadašnje vlasti i bolje životne uslove, dok u isto vrijeme pristalice vlasti daju podršku aktuelnom političkom vrhu zemlje, podsjećajući na važnost očuvanja dostignuća kubanske revolucije. Pomoć aktuelnim vlastima na Kubi ne dolazi u obimu koji im je trenutno potreban, pa su nove demonstracije i sukobi sa policijom veoma izgledni. Uostalom, ako u jednoj državi nedostaje hrane i lijekova onda stanovništvu ne preostaje mnogo stvari osim pobune. U isto vrijeme širom Latinske Amerike odvijaju su žestoki okršaji ljevičara i desnice, a ovi prvi su nedavno postigli nekoliko važnih pobjeda, poput onih u Venecueli, Boliviji i Peruu. Naredne godine su i brazilski predsjednički izbori na kojima desničar Jair Bolsonaro želi zadržati vlast.


Shodno tome dešavanja na Kubi imaju važnost za ostatak Latinske Amerike. Naime, Kuba je simbol otpora SAD i ljevičari u tom dijelu svijeta sa posebnim pijetetom gledaju na braću Castro. Kubanski otpor SAD koji traje decenijama inspiracija je i mnogim ljevičarskim pokretima da se bore protiv desnice, što je u prenesenom značenju borba protiv stranaka centra i desnice u svojim zemljama, a koje često nemaju veze sa najmoćnijom državom svijeta. Fascinacija Fidelom Castrom ide do te mjere da aktuelni venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro u svojim govorima često svog prethodnika Chaveza i Fidela Castra ističe kao ljude čije ideje treba slijediti, najpopularniji argentinski fudbalera svih vremena Diego Armando Maradona je na svom tijelu imao tetovaže Fidela Castra i Che Guevare, a pomenuti Lula da Silva je Fidela Castra proglasio za najvećeg od svih Latinoamerikanaca.


Zbog toga se dešavanja na Kubi prate sa posebnom pažnjom u oba tabora. Opstanak komunista na vlasti u Havani mogao bi biti novi vjetar u leđa ljevičarima širom Latinske Amerike, baš kao što bi njihov pad olakšao poziciju Jaira Bolsonara koji je na čelu najmoćnije države u Latinskoj Americi, a koji je tokom svog mandata obesmislio organizaciju BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) koja je često bila suprostavljenja SAD i Zapadu. Zatim, ako demonstracije donesu promjenu vlasti na Kubi to bi mogao biti povod i stanovništvu drugih država na otpor te vrste. Venecuela se još uvijek bori sa posljedicama masovnih protesta u zemlji, a protestuje se i u drugim zemljama Latinske Amerike. Protesti u Čileu i Kolumbiji su ojačali ljevicu u tim zemljama, kao što bi mogli ojačati desnicu u zemljama u kojima su na vlasti ljevičari.


Američke vlasti su ranije odbacile optužbe zvanične Havane da stoje iza protesta na Kubi, što je vjerovatno i tačno ako se uzme u obzir da se stanovništvo Kube suočava sa nestašicama hrane. Međutim, SAD su dobile priliku da utiču na stanje u zemlji što je Biden i učinio i najavio daljnje akcije. Kakav će biti konačan ishod ovog geopolitičkog okršaja na otoku pred obalama SAD za sada nije jasno, ali treba primjetiti da bi pad komunista na Kubi mogla biti važna Trumpova vanjskopolitička pobjeda, iako on više nije stanar Bijele kuće.