Godinu na izmaku u gotovo čitavom svijetu obilježila je pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2), koja je u velikoj mjeri odredila gotovo sve važne političke i ekonomske procese. Na našem News and Opinion blogu mogli ste čitati o tome kao i mnogim drugim stvarima koje su iza nas, ili o stvarima koji nam dolaze u susret.
Prije malo više od 7 mjeseci (24. april 2020. godine) ovaj blog je nastao s ciljem da, koliko je to u granicama mogućnosti dva autora, govori o važnim procesima u svijetu koji čitalačkoj publici često promiču uslijed hiperprodukcije sadržaja na internetu i u tradicionalnim medijskim formama u Bosni i Hercegovini i okolnim državama. Posvećujući pažnju prosecima, a manje dnevnopolitičkim događajima, na ovome blogu ste mogli pročitati oko 190 članaka i vijesti. Od toga broja najmanje 25 posto su autorski članci, komentari i prilozi o procesima u različitim dijelovima svijeta
Uz veliko hvala za Vaše izdvojeno vrijeme kako bi ste čitali naš blog te kako bi sa nama komunicirali porukama i komentarima, kao i medijima koji su prenijeli sadržaj na svoje portale, pred vama je rekapitulacija 2020. godine u trideset i pet članaka, uz naše obećanje da ćemo u narednoj godini nastaviti raditi istim ili još jačim tempom.
Prvi tekstovi na ovome blogu odnosili su se na dva historijska događaja. U prvom tekstu pisali smo o ratu koji je trajao manje od školskog časa, a u drugom o tome kako su Sjedinjene Američke Države i Izrael došle na rub rata, a da je prije toga Egipat mogao biti zbrisan sa mape usljed pogrešne pretpostavke da su oni krivci za napad na američki brod. Nakon ovih uvodnih tekstova, pomoću kojih smo testirali i tehnički rad bloga, prešli smo na teme koje će svoj vrhunac imati u vremenu pred nama.
Već u proljeće 2020. godine najveće svjetske sile su počele da zbrajaju gubitke u svojim ekonomijama. Kako su se s ovim problemom suočile SAD, Kina i Rusija mogli ste čitati u ovome članku.
Japan je bio primoran otkazati Olimpijske igre, a to je bio veliki udarac za japansku politiku i tamošnju ekonomiju. O pretrpljenim štetama za ovu azijsku državu pisali smo početkom maja.
Koronavirus je trajno promijenio Kinu. O političkim i društvenim tokovima u Kini u vrijeme pandemije pisali smo polovinom maja.
Sukob SAD i Kine prenio se i na polje tehnologije. O „razvodu“ Googlea i Huaweija mogli ste čitati na ovome linku.
Sukob Kine i SAD pokušava iskoristiti Indija. Da li će uspjeti u tome?
Iransko pozicioniranje u Siriji ima obilježje strateškog djelovanja sa dubokim posljedicama. O kontroli sirijsko-iračke granice i o problemima koje u vezi s tim ima Izrael, pisami smo polovinom maja.
Također, pisali smo o tome kakve Izrael može imati veze s Kinom u vremenu sukoba Washingtona i Pekinga.
Koronavirus je doslovno razorila pojedine države, barem na kratko. Jedna od njih u maju mjesecu bio je i Čile.
O tome kako Aleksandar Vučić kontroliše političke procese u Srbiji i o tome koliko je opozicija u Srbiji (ne)moćna, pisali smo prije parlamentarnih izbora u Srbiji. Ovaj članak je bio najčitaniji kod naših vjernih čitatelja u Srbiji.
U Evropskoj uniji postoje i oni koji misle da Kina može biti alternativa Briselu u odnosima sa SAD. O tome smo pisali na ovome linku.
Jedna od najvažnijih figura u svjetskoj politici već dvadesetak godina je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ruski vođa u vremenu koronavirusa pretrpio je teške udarce na domaćem terenu.
U junu smo pisali o tome kako potiskivanje Huaweija sa Zapada pokušavaju iskoristiti druge kompanije. Da li će u tome uspjeti Nokia i Ericsson?
Najveća zemlja Latinske Amerike ima predsjednika koji je pobjedio na izborima, iako vjeruje da se u demokratiji stvari ne mogu mijenjati. O osebujnom stilu brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara detaljno smo pisali na ovome linku.
SAD su odlučile da dio vojnih snaga iz Njemačke prebace u Poljsku. Šta to znači za Zapad?
Početkom juna prvi u BiH smo pisali o sukobu dva autoritarna lidera Bjelorusije i Rusije. Odnos Alexandera Lukashenka i Vladimira Putina samo je odraz dubokih političkih procesa na istoku Evrope, a koji su eskalirali mjesecima kasnije.
Pored desetogodišnjeg rata u Siriji, u kojeg su uključene brojne države, Siriju je pogodila i ekonomska kriza. O tome da li Bashar al-Assad može izdržati nove udare pisali smo polovinom juna.
U narednim vremenu sve češće će se čuti poziv za ukidanje gotovine i prelazak na elektronski način plaćanja roba i usluga. O raspravi u Španiji o ovome pitanju pisali smo na ovome linku.
U julu smo pisali kako sukob Izraela i Irana ugrožava ruske pozicije u Siriji. Taj članak je privukao Vašu najveću pažnju i bio je najčitaniji na našem blogu do današnjeg dana.
Polovinom juna podsjetili smo se na odnos pape Ivana Pavla II prema srebreničkom genocidu kojeg je papa opisao kao „poraz civilizacije“.
Krajem jula pisali smo o izazovima za vlast u Egiptu, pa čak i o mogućnosti da ova važna država ostane bez vode iz rijeke Nil.
Eksplozija u luci u Bejrutu sa početka augusta mjeseca i dalje odjekuje Libanom. O političkim izazovima za ovu mnogima važnu državu, pisali smo na ovome linku.
Pomenuti sukob Lukashenka i Putina završio je na taj način da se polovinom augusta moglo zaključiti da sudbina bjeloruskog predsjednika zavisi od Moskve. Međutim, šta to u konačnici može značiti za Moskvu i za Zapad? O tome ste čitali na ovome linku.
Da li Saudijska Arabija pravi atomsku bombu i šta to znači za Bliski istok? O tome smo pisali na ovome linku.
Na Mediteranu se vodi jedna od najvažnijih bitaka za budućnost Evropske unije, Rusije i SAD. O borbi koja će biti sve izraženija u narednim godinama, detaljno smo pisali na ovome linku.
Krajem septembra pisali smo o sukobu Azerbejdžana i Armenije. Da njihova nesreća nije samo njihova krivica, detaljno pokazuje i naš članak o interesima velikih sila na Kavkazu.
Nakon što je protjeran iz zemlje, Evo Morales se vratio u Boliviju godinu dana kasnije. Njegov stranački drug postao je predsjednik te velike i resursima bogate države. Izborna pobjeda koju su ljevičari iz Južne Amerike opisali kao historijsku.
Šta je to Joseph Biden nudio Amerikancima uoči predsjedničkih izbora, pisali smo krajem oktobra.
Koronavirus, kako smo ranije naveli, ostavio je velike posljedice na Kinu. Početkom novembra pisali smo o kineskoj „kreativnoj“ statistici koja pokazuje podatke drugačije od onih kakvi jesu.
Svijet se mijenja pred našim očima. Roboti preuzimaju poslove. U isto vrijeme u BiH postoje pojedinci koji tvrde da Daytonski sporazum ne treba mijenjati. O tom suludom i uzaludnom stavu pisali smo krajem novembra na njegovu 25. godišnjicu.
Diego Armando Maradona nije bio samo fudbaler. On je bio puno više od toga. Šta je on značio za Argentince i za narode Južne Amerike pisali smo početkom decembra.
Nicolas Maduro pobjedio je na izborima koje ne priznaje Zapad. Za pobjedu je dobio čestitke iz Rusije i Kine. Šta ovo znači za ukupne odnose u Latinskoj Americi, i da li će to dovesti do ruskih ili kineskih vojnih baza u Venecueli, ili samo do pojačanog ekonomskog povezivanja, čitali ste na ovome linku prije nekoliko sedmica.
Iranski naučnik Mohsen Fakhrizadeh ubijen je u Iranu. Do danas nema jasne slike na koji način i od strane koga. Šta to znači za Iran, okolne države i SAD?
Novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden vakcinisao se protiv koronavirusa pred televizijskim kamerama. Za mnoge to je najava važnog političkog i društvenog trenda u 2021. godini jer se pitanje vakcinacije ili odbijanja vakcinacije postavlja u vrh prioriteta pojedinaca i društva.
Comments