• Armin Sijamić

Kriza u Brazilu: Jair Bolsonaro igra na sve ili ništa

Posljednjih sedmica koronavirus širi se Brazilom, a čini se da tamošnji predsjednik Jair Bolsonaro ne poduzima kvalitetne mjere da zaštiti stanovništvo. Pri tome, kriza u Brazilu se produbljuje i zahvata društvo u cijelini. Tradicionalno podjeljena zemlja ponovo je došla u fokus svjetskih medija, a trenutna kriza može potrajati, pa čak i eskalirati.

Ana Cristina Valle je bivša supruga brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara i majka njihovog sina Jaira Renana Bolsonara. Iako bivša supruga, ona je učestvovala u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Pravnica po obrazovanju, prošle sedmice je govorila za državnu televiziju Norveške. Tema, naravno, i njen bivši muž. Norveške novinare interesovalo je kako Ana Cristina Valle ocjenjuje rad njenog bivšeg supruga. U nekoliko rečenica, kako prenosi brazilski O Globo, Ana Cristina Valle je napravila portret predsjednika Brazila. Ona smatra da je Jair Bolsonaro „pomalo seksist i pomalo autoritativan“, zatim da je „iskren“ i da se „bori protiv korupcije.“ Zaključila je da i to je Jair Bolsonaro „pametan“ i da ga je strah šta će biti nakon pandemije koronavirusa, jer će ekonomska kriza i nezaposlenost „ubiti više ljudi nego virus.“


Po malo od svega


Jair Bolsonaro je mješavina različitih političkih profila. Zato njegovi potezi često privlače pažnju novinara i javnosti u cijelini. Bivši kapetan u vojsci, u želji da vlada autoritarno povlači različite poteze koji su u historiji svijeta zapamćeni na različite načine. Neki od tih poteza liče na najstrašnije stranice ljudske historije. Tako su, recimo, iz Socijalno liberalno stranke, čiji je Boslonaro bio predsjednički kandidat, pozivali studente da snimaju i prijavljuju profesore zbog „ideološke indoktrinacije“ sa namjerom da Brazil dobije „škole bez stranke.“ Pri tome, treba imati u vidu da je se Brazil oslobodio vojne diktature tek prije 35 godina, a nešto ranije u Kini Mao Ce Tung je poručivao studentima da kažnjavaju svoje profesore, ukoliko nisu na pravom ideološkom putu partije.


Zatim je odlučio da treba promijeniti udžbenike, knjige i filmove, kako bi sadržaj u njima bio njemu prihvatljiv, a u skladu sa njegovim pogledima na svijet. Sjetimo se da su njemački nacisiti radili slično, s ciljem stvaranja novog njemačkog čovjeka. Bivša predsjednica Brazila ljevičarka Dilma Rousseff je Bolsonara i njegovu vladu otvoreno opisala kao „neofašiste.“


Dok se svijet zgrožavao nad paljenjem Amazonije, branio je ekonomski interes države i razvoj, bez obzira što stradaju netaknute prašume i što se ugrožavaju životi plemena koja tu živjela prije nego li je bijeli čovjek došao na tlo današnjeg Brazila. Argumenti koje je ponudio bili su slični argumentima američkih konzervativaca koji klimatske promjene smatraju izmišljenim, a negiranje naučnih činjenica o klimatskim promjenama predstavljaju kao patriotizam.


Kao ultrakonzervativac, protiv je LGBT populacije, napada manjine, pokrete autohtonih naroda Brazila, ekološke aktiviste i mnoge druge, što je navelo Noama Chomskog, Naomi Klein, Paola Coelha, Stinga i stotine drugih da Bolsonaru upute otvoreno pismo, upozoravajući svijet šta može da se desi u ovoj državi sa 210 miliona stanovnika. El Pais piše da je tokom 2019. godine bilo 208 napada na novinare i medije u Brazilu.


Neki mu zamjeraju vulgarnost u govoru te militarizaciju brazilskog društva. Prema dostupnim podacima čak 9 od 22 ministarstva vode vojna lica, a preko 2500 vojnih lica je u različitim vladinim tijelima, što je mnogo više nego u periodu vojne diktature.


Predsjednik ima zamjerke na rad sudova, a strateški se oslanja na vojsku i vojnu policiju koja mu je odana i predstavlja glavnu podršku demokratski izabranom predsjedniku. U svojim govorima hvalio je i vojnu diktaturu od koje milioni Brazilaca i danas nose traume. Recimo, pomenuta Rousseff je bila zatočenica u zatvorima i prošla različite oblike torture.


Brazil se, zaista, nalazi na prekretnici po mnogo čemu nakon samo 18 mjeseci vlasti Jaira Bolsonara. Pandemija koronavirusa je u ovom slučaju samo „veliki akcelerator historije“, kako je to rekao šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell, a uzroci i posljedice su mnogo kompleksnije.

Koronavirus je mala gripa


Koronavirus je uzdrmala svijet, ali Bolsonaro ne pomišlja da promjeni svoje pozicije. Za njega je virus tek „mala gripa“, usprkos 640 hiljada zaraženih i preko 35 hiljada mrtvih. Bolsonaro, dakle, smatra da taj virus nije opasan i da je stvorena „histerija“ u društvu. Njegove pristalice organizuju skupove podrške Bolsonaru, a odbijanje da se prihvati mišljenje drugih ljudi možda najbolje oslikava i dvodnevna proslava 65. rođendana brazilskog predsjednika i 38. rođendan svoje treće supruge, u trenucima dok druge države uvode različita ograničenja kretanja i okupljanja ljudi u većem broju.


Čak dva ministra zdravstva podnijela su ostavke za manje od mjesec dana, a trenutni vršilac dužnosti je, naravno, vojnik, bez iskustva u zdravstvu. Ovaj primjer možda najbolje govori kako Bolsonaro vodi najveću državu Latinske Amerike. Apeli na njega jednostavno ne utječu. Čini se da je konačni cilj još jača polarizacija zemlje i borba u stilu „mi“ protiv „njih.“ Ova igra je veoma opasna u državi koja ima značajne socijalne, vjerske, etničke, rasne i regionalne razlike te krvavu prošlost vojne diktature.


U konačnici, Bolsonarova politika je prijetnja i za susjedne zemlje. Naime, Brazil graniči sa svim državama Južne Amerike, osim sa Ekvadorom i Čileom gdje je situacija također užasno teška. Borba protiv pandemije koronavirusa u ovim državama je ugrožena ponašanjem brazilskog rukovodstva, budući da je Brazil najznačajnija politička i ekonomska sila na kontinentu. Ali kako da se suzbije širenje virusa na kontinentu čiji je „motor“ u mnogim poljima upravo Brazil? Zbog toga Latinska Amerika možda plati i veću cijenu nego drugi dijelovi svijeta.


Bolsonarova politika u borbi protiv koronavirusa je slična prvobitnim idejama Donalda Trumpa da se ekonomija mora spasiti. Međutim, takva politika je očito pogrešna jer sada stradaju i ljudi i ekonomija, a granice prema Brazilu dugo neće biti otvorene, jer već sada u toj državi ima više zaraženih nego u Španiji i Italiji zajedno. Bolsonaro često ima riječi hvale za američkog kolegu, ali to Trumpa nije spriječilo da stavi Brazil na listu država čiji državljani ne mogu putovati u SAD u narednom periodu zbog mjera u suzbijanju koronavirusa.


Koliko je težak put izabrao brazilski predsjednik može se vidjeti na primjeru São Paula, najvećeg brazilskog grada. U anglomeraciji ovoga megapolisa živi oko trideset miliona ljudi. U tom gradu neki mogu ostati i raditi od kuće, ali većina mora izaći i raditi da bi taj gigantski grad uopšte funkcionisao. Shodno tome, mjere bi morale uvažiti realnost i razviti mjere koje garantuju smanjenje širenja virusa, ali i funkcionisanje grada. Međutim, Bolsonaro donosi odluke bez puno nijansi.

São Paulo

Prema dostupnim podacima, 12 miliona ljudi je bez posla i broj se povećava, kao i napetost na ulicama na kojima protestuje i opozicija i pristalice vlasti. U silnoj antagonizaciji desničara i opozicionih ljevičara stradaju obični ljudi. Bolsonaro je kubanske doktore, koji u siromašnim dijelovima Brazila liječe ljude, optužio da „formiraju nukleus gerile“, što je dovelo brazilski zdravstveni sistem u još veće teškoće jer je dio Kubanaca napustio Brazil. Međutim, to Bolsonara puno ne dotiče. Za ove koji su umrli izrazio je žaljenje i rekao da je to njihova „sudbina“, obraćajući se svojim pristalicama.


Jedan njegov bivši saveznik Joao Doria, koji je guverner Sau Paula, za ponašanje Bolsonara je rekao da predsjednik „nije u punoj mentalnoj snazi.“ Međutim, Bolsonarova politika ima uporište u dijelu naroda Brazila i čini se da je Bolsonarov plan da uz njihovu podršku, uz podrivanje institucija, ostane na vlasti. Tako ga O Globo optužuje da želi federalnu policiju pretvoriti u svoju privatnu policiju, a ministar pravde Sergio Moro je krajem aprila podnio ostavku, nakon što je Bolsonaro smijenio policijskog zvaničnika koji je vodio istragu protiv predsjednikovih sinova. Bolsonaro je odbacio te tvrdnje. Međutim, Moro je napustio predsjednički kabinet. Sergio Moro uživa veliki ugled u Brazilu, nakon što je u zatvor strpao bivšeg predsjednika Brazila Luisa Inacia Lulu da Silvu. Moro je poručio da „mora zaštiti svoju biografiju.“ Odlazak Mora sigurno je snažan udarac popularnosti Bolsonara.

Pobjeda i podjele


Dio analitičara prilika u Brazilu tvrdi da je Bolsonaro pobijedio samo zato što bivši predsjednik Lula da Silva nije mogao biti kandidat za predsjednika i tako donijeti petu uzastopnu izbornu pobjedu Radničkoj partiji. Ljevičar i bivši sindikalni vođa je bio predsjednik Brazila prije pomenute Rousseff i izvukao je preko 30 miliona ljudi iz siromaštva i postao nacionalni heroj. Lula da Silva u svom zadnjem intervjuu je rekao da drži Bolsonara odgovornim za stanje u zemlji i pita se zašto Kongres ne pokrene proces opoziva, jer već postoji 35 zahtjeva da se to uradi. Podsjetimo, Rousseff je opozvana u Kongresu. Protivnici ljevičara udružili su na izborima 2018. godine i sa gotovo 58 miliona glasova pobjedu je odnio Bolsonaro, a njegov protivnik iz Radničke partije Fernando Haddad 10 miliona manje.


Bolsonaro je trenutno bez stranke i vjerovatno će brzo osnovati vlastitu. Međutim, on uživa ozbiljnju podršku u velikom dijelu Brazila. Prije svega, podrška dolazi od krupnih zemljoposljednika i poslovne zajednice kojoj je Bolsonaro omogućio da Amazoniju koriste za sticanje profita, mada je poslovna zajednica u većini slučajeva na strani svih onih koji se bore protiv ljevičara.

Bolsonaro ima podršku i evangelističke crkve, a gotovo 30 posto stanovnika Brazila pripada ovoj vjerskoj zajednici. Bolsonaro se izjašnjava kao katolik, ali ima snažne veze sa evangelistima koji ga podržavaju jer nije sklon korupciji. Tokom 2016. godine u Jordanu je kršten od strane evangeliste Everalda Pereire, lidera Kršansko-socijalne partije, a njegova supruga i sin su pripadnici evangelističke crkve. Na taj način njegova veza sa ovom vjerskom zajednicom je veoma snažna.


Ranije smo pomenuli da Bolsonaro ima ogromnu podršku i u vojnim redovima, ali i svih onih koji žele posjedovati oružje. U svom predsjedničkom govoru je obećao olakšavnje zakonske regulative za dobijanje oružja. Ostaje pitanje, baš kao i u SAD, da li to opravdana mjera, budući da u Brazilu godišnje bude ubijeno preko 60 hiljada ljudi. Međutim, kao i u SAD uvjerljiv argument je da se zbog tolikih ubistava građani imaju pravo braniti. Mnogi upozoravaju da bi se moglo desiti da se na ovaj način formiraju čitave milicije u pojednim dijelovima države i da bi u slučaju većih sukoba u podjeljenom društvu moglo doći do tragedije velkih razmjera.


Brazilski predsjednik, iako trenutno nema partiju, ipak ima podršku u parlamentu. Grupa „El Centrão“, koja je sačinjena od manjih stranaka, obično se priklanja većini, trgujući u zamjenu za usluge, piše urednik jednog ljevičarskog portala u Latinskoj Americi i primjećuje jedan novi fenomen u brazilskoj politici. Naime, desničari koji podržavaju predsjednika zauzeli su ulice brazilskih gradova. Prije je to radila, uglavnom, ljevica. Tokom pandemije koronavirusa Bolsonaro je dobio i saveznike u vlasnicima malih obrta. Oni nisu za zatvaranje zemlje i žele da rade i tokom pandemije.


Izvan Brazila Bolsonaru je najbliži Trump, a odnosi sa EU i Francuskom sigurno nisu na dobrom putu već više od godinu dana. Bolsonaro je uradio nešto što ne priliči šefu države, a nakon kritika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog požara u Amazoniji. Tada je Bolsonaro na Facebooku ismijavao izgled supruge francuskog predsjednika. Međutim, predstojeća ekonomska kriza sigurno će donijeti i nova partnerstva koji mnogi ne očekuju u ovome trenutku.

Kuda ide Brazil?


Bolsonarov način vladanja ne ostavlja mjesta ljudima Brazila da budu neutralni. Podjela na one za njega i one protiv njega svakim danom su sve veće, a te podjele neće jenjavati dok se ekonomska kriza širi. Velika i moćna brazilska država našla se u velikim iskušenjima. Preko 620 hiljada zaraženih sigurno nije konačan broj, čak i pod uslovom da je tačan. Naime, mnogi strahuju da je broj puno veći i da pripadnici različitih autohtonih naroda i sirmašnih slojeva nisu ni svjesni da su zaraženi jer nemaju pristup zdravstvenom sistemu.


Postupci Boslonara natjerali su i neke medije koji tradicionalno podupiru konzervativce da kritično izvještavaju o njegovom radu. Jedan od njih je i uticajni O Globo. Zatim Folha de São Paulo kao najtiražnija brazilska novina i najspojećeniji portal, i Estadao de São Paulo. Svi oni su podržavali Bolsonara tokom predsjedničke trke. Međutim, stvari se mijenjaju. Demokratski pokreti su također na ulicama i protestuju protiv Bolsonara, a među njima i mnogi koji su ga podržavali. Sa druge strane, kako smo vidjeli, Bolsonaro je dobio nove pristalice.


Prva Bolsonarova supruga u pomenutom intervjuu na početku ovoga teksta je rekla i da Jair Bolsonaro „govori ono što misli, bez obzira na posljedice.“ Vjerovatno to je i tačno, budući da u svojim dosadašnjim nastupima nije ostavljao dilemu šta želi i šta hoće. Njegovo odbijanje da uvaži iskustva drugih država u borbi protiv pandemije (ako već ne uvažava kritike sugrađana i opozicije), čak i svojih susjeda koji su prijatelji Brazilu, rijedak je slučaj u današnjoj svjetskoj politici u kojoj sve više tehnokrate vode glavnu riječ, vagajući svaki potez. Međutim, upravo ta Bolsonarova odlučnost može da zabrinjava Brazilce koji su podijeljeni u trenucima kada brazilska ekonomija stoji veoma loše sa tendencijom daljnjeg pada. U jednoj intevjuu koji je dao prije 21 godinu rekao je: „U ovoj zemlji ništa ne možete promijeniti glasanjem i izborima."


Opći izbori u Brazilu, na kojim će se birati predsjednik, zamjenik predsjednika i Nacionalni kongres zakazani su za oktobar 2022. godine.


DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.