• DS

Kineski izazov odnosima SAD i Izraela

Američki državni sekretar Mike Pompeo sastao se u srijedu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jeruzalemu i upozorio da bi dodatna izraelska finansijska povezanost s Kinom mogla štetiti odnosima sa Sjedinjenim Državama.

Gospodin Pompeo jasno je stavio do znanja da je svijet ušao u jedno potpuno novo razdoblje u odnosima s Kinom. Neki potezi strategije koju upravo gledamo mogli su se vidjeti i za vrijeme Obaminih mandata, međutim, oni su pojačani unutar Trumpove vladavine, i što je najbitnije, uživaju široku podršku Kongresa. Mnogi analitičari predviđaju da će se ona nastaviti bez obzira na to ko bude pobijedio na predsjedničkim izborima u novembru. Izrael, s druge strane, očekivano ostaje usmjeren na Iran i različita druga regionalna pitanja, no vjerojatno neće ignorirati novi svjetski novi strateški problem.

Prva dva glavna sukoba Sjedinjenih Država i Izraela zbog Kine odnosila su se na prodaju radarskog sistema Phalcon. Izrael je 2000. godine poklekao pod američkim pritiscima, otkazao prodaju, vratio Kini gotovo 200 miliona dolara i platio joj odštetu veću od 150 miliona dolara. Drugi sukob, koji se dogodio za vrijeme mandata Georgea W. Busha i odnosio se na izraelske Harpy dronove, imao je dalekosežnije posljedice: izraelski ministar sigurnosti morao je podnijeti ostavku, Knesset je donio nove zakone o kontroli izvoza, a izraelsko ministarstvo odbrane zaključilo je sporazum o razmjeni informacija s Pentagonom. Najvažnije je to da je 2005. godine Izrael u potpunosti prekinuo trgovinu oružjem sa Kinom, ili bar onu o kojoj možemo čitati. Čak i uz sve to, Kina je brzo prerasla u drugog najvećeg izraelskog trgovinskog partnera, uvezavši izraelske robe u vrijednosti više od 4,6 milijardi, dok je izvoz u Izrael iznosio više od 10,9 milijardi dolara. Ti su se brojevi dramatično povećali u odnosu na 1992. godinu, kada je ukupan uvoz iz Kine iznosio 38,7 miliona, a izvoz 12 miliona dolara.


Sve donedavno, u Washingtonu uglavnom nisu na "civilnu" trgovinu s Kinom gledali kao na strateški nedostatak. Nakon sastanka Nixon-Mao 1972. godine, Sjedinjene Države podržale su finansijski razvoj Kine i pomogle njenom tehnološkom unapređenju. Cilj bio postizanje liberalizacije političkih i trgovinskih odnosa, za koju se očekivalo da će Kinu učiniti znatno manje represivnom u unutrašnjoj i manje agresivnoj u vanjskoj politici. No početak vladavine predsjednika Xi Jinpinga izgleda da je označio i kraj tog principa. Dostižući finansijski i tehnološki razvoj, Kina je drastično povećala represiju nad vlastitim građanima i usvojila agresivne smjernice međunarodnom prisutvu. Inicijativa g. Xija za "Pojas i put", strategija dugoročnog razvoja infrastrukture, učinila je Kinu finansijerom, graditeljem, vlasnikom i operatorom luka, autocesta i različitih drugih poduhvata koji povezuju Kinu s ostatkom svijeta. Inicijativa će povećati finansijsku moć Kine, tehnološku stručnost, te politički i obavještajni učinak. U Izraelu, kineske su kompanije radile na proširenju luke u Ashdodu, na Mediteranu, i uspostavljanje glavnih putnih komunikacija, zajedno sa tramvajskom prugom u Tel Avivu i tunelom u Carmelu. Kineska kompanija ima jedinstveni ugovor o uspostavi potpuno novog kontejnerskog terminala u luci Haifa u trajanju od 25 godina, počevši od 2021. Istovremeno kineska ulaganja u izraelske korporacije, posebno one vezane za visoku tehnologiju u 2017. iznosila su oko 600 miliona dolara, što je značajan napredak u odnosu na 232 miliona dolara u 2013. godini, piše Wall Street Journal.


Iako se radi o izuzetno maloj državi, Izrael se predstavlja kao velikan u kineskoj međunarodnoj trgovini i ulaganju, kao rezultat uspjeha izraelskih korporacija. Izrael želi da Kineze dočeka kao potencijalne trgovinske partnere, međutim, u tome postoje i neki nedostaci. Oni uključuju krađu izraelskih patenata, vjerojatnost da će ih Kina podijeliti sa strateškim regionalnim takmacima ili neprijateljima Izraela, prije svega sa Iranom, te najposlije, šansu da Kina iskoristi izraelsku stručnost i tehnologiju na načine koji direktno ugrožavaju američke interese i snage, dovodeći tako u opasnost američko-izraelsko partnerstvo.

Za vjerovati je da su Izraelci ta razmatranja uzeli zaozbiljno, međutim, s američkog stanovišta, ne i onako značajno koliko bi trebali. Na zahtjev Washingtona, u posljednjih godinu dana, izraelske su vlasti sačinile međuagencijski odbor za procjenu međunarodnih ulaganja, međutim nije poznato da li on ima sve nadležnosti vezane za trgovinu visokom tehnologijom. Uz mnoštvo neprijatelja u svom neposrednom susjedstvu, Izraelci tradicionalno nisu smatrali Kinu kao prijetnju vlastitoj nacionalnoj sigurnosti. Međutim, svijet se brzo mijenja. Kineske narastajuće ambicije širom svijeta za SAD predstavljaju prijetnju. Izrael, kao najbliži američki saveznik, bi trebao biti svjestan toga, uprkos unosnim poslovima sa Pekingom. Američka podrška Izraelu, treba da znači i podršku Izraela SAD, barem tako smatraju analitičari odnosa dvije države.



Tags: #Kina, #Izrael, #SAD, #MikePompeo

DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.