• Armin Sijamić

Ubistvo naučnika u ime države: Slučaj Mohsen Fakhrizadeh

Iran je tokom 2020. godine izgubio dvije eminentne ličnosti. Iako jasna hijerarhija do kraja ne može biti uspostavljena, može se slobodno reći da su ubijeni najbolji iranski vojnik i najistaknutiji iranski naučnik. Prije dvije sedmice, 27. novembra, nadomak Teherana ubijen je Mohsen Fakhrizadeh, iranski naučnik sa dugogodišnjim vezama sa iranskim nuklearnim programom, čovjek koji zbog svoje važnosti već dvadeset godina ima naoružanu pratnju. Njegovo ubistvo je izazvalo bijes u Iranu, baš kao i likvidacija Qassema Soleimanija 3. januara ove godine. Na ubistvo vojnika Iran je tada odgovorio raketiranjem američkih vojnih baza u Iraku, jer je Donald Trump naredio njegovu likvidaciju. Međutim, sada je pitanje kako odgovoriti na ubistvo naučnika, posebno što još niko nije preuzeo odgovornost za njegovu likvidaciju, a Iran ne pruža jasne dokaze o odgovornosti neke države. Šta više, nema ni jasnih saznjana kako je ubistvo izvršeno.

Ubistvo doktora Fakhrizadeha u Iranu, ali i okolnim zemljama, već sedmicama je najvažnija vijest. Građani se pitaju kako je do ubistva došlo, a odgovornost su već pripisali Sjedinjenim Američkih Državama i Izraelu. Već godinama u Iranu se i ne pravi pretjerana razlika između ove dvije države, budući da „Veliki sotona“ i „Mali sotona“, kako ove dvije države zovu u Iranu, predstavljaju istu silu koja radi protiv interesa službenog Teherana. Na Zapadu to nije pretjerano važna vijest, iako bi trebala bez obzira ko stoji iza likvidacije naučnika. Naime, svijet je složan u tome da naučnici i obrazovni sistem predstavljaju vrijednost koja se ne dovodi u pitanje. Međutim, čini se da je iranski naučnik Mohsen Fakhrizadeh za mnoge izuzet iz ovoga pravila. To je posebno čudno zbog činjenice da još nema dokaza da bilo koja država stoji iza likvidacije Fakhrizadeha.


Iz Irana optužuju SAD i Izrael, kao i Organizaciju narodnih mudžahedina Irana (MEK), ali izjave iranskih zvaničnika su kontradiktorne. A onda se javio i sin Moshena Fakhrizadeha i rekao da su te sve verzije pogrešne, saopštivši svoju verziju.



Kako je ubijen Fakhrizadeh?


Za samo nekoliko dana od ubistva Soleimanija javnost je bila upoznata sa svim detaljima. Kod ubistva Fakhrizadeha više je pitanja nego odgovora, a toliko verzija ubistava postoji da ih je teško hronološki poredati i sistematizirati. Iz onoga što je do sada saopšteno znamo da je Fakhrizadeh ubijen u svom automobilu u Teheranu, a da je ubistvo izvršeno sa nekoliko hitaca. Prema jednoj verziji, pored automobila u kome se Fakhrizadeh nalazio naišao je kamion iz kojeg je pucano na naučnika od strane atentatora. Prema daljnim verzijama istog događaja kaže se da je oružjem kojim je Fakhrizadeh likvidiran upravljano putem satelita, a drugi su izjavili da je poslije ubistva kamion eksplodirao. U nekim drugim izjavama također postoje mnoge nejasnoće i očigledne suprotnosti, a spominjalo se i oružje napravljeno u Izraelu. Onda se javnosti obratio sin Moshena Fakhrizadeha i rekao da su sve verzije koje su se pojavile u medijima pogrešne i onda ispričao svoju verziju.


Hamid Fakhrizadeh tvrdi da nije postojao nikakav kamion i nikakvo oružje povezano na satelit, već da se odvijala „prava borba“ između atentatora i tjelohranitelja njegovog oca. On je izjavio da je njegov otac pogođen sa „četiri ili pet metaka“, a da je na licu mjesta bila prisutna i njegova supruga, odnosno Hamidova majka, koja je ostala nepovrijeđena. Kako tvrdi Hamid Fakhrizadeh, njegov otac i majka su bili van automobila kada je otac pogođen prvim metkom, a prije nego je pogođen drugim metkom bio je u rukama svoje supruge.


Sin ubijenog je dalje rekao da su iz sigurnosnih službi tražili od njegovog oca da toga dana ne izlazi iz kuće, ali da je njegov otac to odbio i krenuo na važan sastanak. On još uvijek čeka zvaničnu istragu sigurnosnih organa na sve okolnosti ubistva, dodavši da je ispunjen san njegovog oca da „postane mučenik“, što je on ponavljao od svoje dvadesete godine života. Hamid Fakhrizadeh je još dodao da već godinama njegova porodica očekuje ovakav rasplet i da su se dvadeset godina spremali na telefonski poziv majke koja će im reći da je njihov otac ubijen. Svjestan da opasnost vreba, ubijen naučnik je strahovao za živote svojih tjelohranitelja jer i oni imaju porodice, izjavio je njegov sin.



Osveta: Kome i kako?


Iranski zvaničnici su bijesni zbog ubistva svog vodećeg naučnika u oblasti nuklearne eneregije i obećavaju osvetu. Iz Iranske revolucionarne garde (IRGC), a kojoj su pripadali Fakhrizadeh i Soleimani, poručeno je da će osveta biti izvršena kada oni procijene da je pravi trenutak, a posebne prijetnje su upućene prema Izraelu. General Hossein Salami, komandant IRGC-a, poručio je da ovakva ubistva čine pripadnike IRGC-a još odlučnijim da se bore. Salami je poslije likvidacije Soleimanija obećao osvetu i ona se dogodila. Za ubistvo iranskog generala Iran je napao američke vojne baze. Ali kome se sada osvetiti za ubistvo naučnika? Iranski mediji su prenijeli da je Iran već počeo hapšenja vezana za ubistvo Fakhrizadeha, ali nije navedeno ko je uhapšen.


Iran je i ranije sumnjičio Izrael za različite likvidacije iranskih zvaničnika, pa čak i za diverzije u svojim nukelarnim i privrednim kapacitetima. Iran Izraelu nije na taj način uzvratio, barem koliko je poznato javnosti, ali podrškom sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu i libanskom Hezbollahu zadao je teške udarce Izraelu, pa se može reći da je ova likvidacija nastavak te borbe ukoliko Izrael stoji iza iste. Međutim, još uvijek nije jasno ko i kako je ubio istaknutog naučnika.


Da li iranski zvaničnici namjerno kriju sve detalje, ili uopšte nemaju detalje likvidacije, za sada nije jasno. Šta god da je istina, Iran je pretrpio težak udarac, ne samo smrću vodećeg naučnika, nego i činjenicom da se likvidacija desila u blizini Teherana usprkos iranskim službama zaduženim za sigurnost istaknutih ličnosti i sigurnost svih građana u toj državi. Zbog svega toga osveta Irana, ukoliko do nje dođe, imaće mnoge limite i teško da će biti po principu „oko za oko.“ Neproporcionalan odgovor mogao bi dovesti do većih sukoba u čitavoj regiji.



Iranska pozicija


Ubistvo Fakhrizadeha nije usamljen slučaj u borbi država za naučnike. Malo je poznato da je svijet došao na rub rata između SAD i SSSR-a u razorenoj Njemačkoj pri kraju Drugog svjetskog rata. Naime, i jedni i drugi su doslovno jurili njemačke naučnike s ciljem da ih odvedu u svoje države i iskoriste njihovo znanje za vlastiti razvoj. U toj trci dvije vojske su dolazile na ivicu sukoba, a što je u konačnici moglo dovesti do rata. Kasnije su te dvije zemlje, baš kao i mnoge druge, svjedočile slučajevima kada bi naučnici prebjegli u drugu. Međutim, likvidacije naučnika su rijetke.


Ubistvo Fakhrizadeha za Iran je došlo u najgorem trenutku, budući da se zemlja nalazi pod razornim sankcijama koje je uveo Donald Trump, a njega od odlaska iz Bijele kuće dijele samo sedmice. Zbog toga su mnogi skloni reći da Iran neće poduzimati osvetničke akcije, jer to im nije u interesu u trenucima dok očekuju da novoizabrani predsjednik Joseph Biden uđe u Bijelu kuću. Naime, mnogi vjeruju da je Biden spreman da pregovara sa Iranom, baš kao što je radio Barack Obama. Obama, čiji je Biden bio zamjenik, zajedno sa Rusijom, Kinom, Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom je sklopio sporazum o iranskom nukelarnom programu. Tada je Iranu ukinut dio sankcija, a Iran je svoj nuklearni program stavio na uvid pomenutim državama. Biden je u svojoj kampanji na predsjedničkim izborima jasno izjavio da SAD trebaju drugačiju politiku prema Iranu od one koju vodi Trump.


Jedan od prvih odgovora Irana nakon ubistva Fakhrizadeha je bio još jači razvoj svojih nukelarnih kapaciteta, a prema izjavama koje su došle iz Irana može se reći da su Iranci krenuli na taj put bez ikakvih ograničenja. Ovakav pristup Iranu daje mogućnost da pregovara sa Bidenom, ili da u suprotnom svoj nukelarni program skloni od bilo kakvih stranih inspekcija.


Iranski ambasador u UNESCO-u Ahmad Jalali pozvao je međunarodnu zajednicu da osudi ubistvo Fakhrizadeha, nazivajući ga terorističkim činom. Jalali je dodao da je Fakhrizadeh peti iranski vrhunski naučnik koji je ubijen u zadnjih nekoliko godina.


Iranski narod od svog rukovodstva očekuje zaštitu, a iranske vođe moraju pokazati snagu države koja je pod sankcijama. U sedmicama dok Donald Trump čeka konačni ishod svog četverogodišnjeg vođena najveće svjetske sile, pojavile su se špekulacije da je moguć vojni okrašaj sa Iranom da bi se zadovoljile izraelske ambicije. Neki mediji su izvještavali da se dio američkog diplomatskog osoblja povlači iz Iraka, što bi moglo biti pokazatelj da će Irak opet biti poprište sukoba. Da li će se to desiti za sada nije poznato, ali reakcije iz nekoliko država govore da je Fakhrizadeh bio važna figura i da bi njegovo ubistvo moglo dovesti do velikih posljedica. Bivši direktor CIA-e, iz vremena Obamine administracije, John Brennan, na Twitteru je napisao da je ubistvo bilo „kriminalan akt“ i „veoma nepromišljeno“, dodajući da se „rizikuje smrtonosna odmazda“ i „nova runda regionalnog sukoba“.