Za sada bez zvaničnih reakcija niti objašnjenja, Wall Street Journal je u petak izvijestio da od septembra počinje povlačenje 9.500 od ukupno 34.500 vojnika i vojnog osoblja stacioniranih u Njemačkoj.
Usprkos prethodnim prijetnjama, izgleda da je vijest o povlačenju iznenadila zvanični Berlin. Njemački magazin Der Spiegel nazvao je ovaj Trumpov potez očitom "provokacijom", dok njemačko ministarstvo odbrane do sada nije izlazilo sa zvaničnim komentarima.
Norbert Röttgen, predsjednik odbora za vanjske poslove u Bundestagu i jedan od ozbiljnijih kandidata koji bi mogli naslijediti gospođu Merkel na mjestu kancelara, kritizirao je u subotu ovaj potez, nazivajući američke snage u Njemačkoj "presudnim" i poručivši da bi smanjenje "bilo žalosno", te da "ne vidi nikakav razumni cilj koji stoji iza ovog poteza."
Nije bilo naznaka da su NATO-ovi dužnosnici bili informirani o Trumpovom planu. Posljednjih mjeseci, američki predsjednik znao je zbuniti saveznike pod jednostranom vojnom akcijom, uključujući naglo povlačenje iz Sjeverne Sirije koja je započela previranja u regiji, i iznenadna ciljana ubojstva iranskog generala Qassema Soleimanija, koji je prisilio NATO da obustavi svoju misiju obuke u Iraku zbog straha od odmazde.
Trumpov potez u Sjevernoj Siriji stavio je na kušnju američki savez s Turskom, drugim najvećim saveznikom NATO-a, te je natjerao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se žali što prisustvujemo "moždanoj smrti" saveza.
Potpuno drugačije reakcije stigle su iz Varšave, u kojoj je trenutno smješteno manje od 5.000 američkih vojnika. Premijer Mateusz Morawiecki rekao je u subotu da se "duboko" nada da će dio trupa koje odlaze iz Njemačke biti premješten u Poljsku.
Američka ambasadorica u Poljskoj, Georgette Mosbacher nedavno je predložila da, ukoliko Nemačka pokuša "smanjiti svoj nuklearni potencijal i time oslabiti NATO", "možda bi Poljska imala više razumijevanja za rizike koji idu s time na istočnom krilu NATO-a."
Bivši glasnogovornik NATO-a Jamie Shea, trenutno profesor strateške sigurnosti na Univerzitetu Exeter, rekao je za Guardian: "Vidim puno neugodnosti i ne baš veliku dobit, jer još uvijek morate platiti trupe bez obzira gdje se one nalazile", te i da bi želio vidjeti detaljnije informacije o tome šta SAD žele postići premiještanjem dijela trupa u Poljsku.
Ali Karin von Hippel, generalna direktorica Instituta Royal United Services, upozorila je na to da zapadne zemlje pretjeruju u reakcijama na ono što je opisala kao "karakteristično ponašanje gospodina Trumpa": "Ne mislim da će se plan ukoliko i postoj biti proveden u narednih nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora, jer će Kongres ili Pentagon pronaći načine kako da ga blokiraju; ali ukoliko on pobijedi, onda, da, može se dogoditi bilo šta."