• Armin Sijamić

Da li Saudijska Arabija pravi atomsku bombu?

Saudijska Arabija napravila je značajne korake u namjeri da ovlada nuklearnom energijom, a to postaje ozbiljno političko i sigurnosno pitanje na Bliskom istoku.

Zadnjih sedmica ponovo je uzburkana javnost na Bliskom istoku, a prije svega stučnjaci u polju nuklearne energije, nakon novih informacija da Saudijska Arabija u dubini pustinje, u tajnosti gradi nuklearna postrojenja za obogaćivanje uranija. The Wall Street Journal (WSJ) je otkrio postrojenja u blizini grada Al-Ula, čime su se potvrdile ranije špekulacije da bogata kraljevina u tajnosti razvija svoj nuklearni program.


Šta krije pustinja?


Grad Al-Ula, smješten na oko 320 kilometara sjeverno od Medine, poznat kao značajno arheološko nalazište koje po svojoj ljepoti i orginalnosti može parirati mnogo poznatijem jordanskom gradu Petra, mjesto je na kome je Saudijska Arabija odlučila, daleko od očiju javnosti, razvijati vlastiti nuklearni program. Da li je taj program civilni ili vojni, manje je bitno u ovome trenutku, budući da države koje ovladaju obogaćivanjem uranijuma za civilne svrhe, uz dosta truda i troškova, mogu napraviti i atomsku bombu, a u najgorem slučaju neku vrstu „prljave bombe“ sposobne da uništi i trajno zagadi ogromne prostore.


Nedavno objavljeni satelitski snimci postrojenja za obogaćivanje uranijuma, samo su nastavak priče WSJ da na tom mjestu Saudijska Arabija pravi važan korak ka ovladavanju nuklearnom energijom. WSJ se poziva na informacije dobijene od diplomata sa Zapada, da se u blizi grada Al-Ula, uz kinesku pomoć, gradi postrojenje za obogaćivanje uranijuma. Saudijsko ministarstvo energetike je odbacilo navode WSJ da se radi o postrojenjima namjenjenim za vojne svrhe, tvrdeći da se radi o projektima istraživanja uranijuma zajedno sa kineskim partnerima. Podsjetimo, još 2012. godine Saudijska Arabija i Kina su dogovorili da će zajednički raditi na razvijanju nuklearnih kapaciteta za civilne svrhe. A da bi se to desilo, očigledno, Saudijska Arabija želi ovladati procesom proizvodnje nuklearnog goriva koje se koristi za civilne, ali i vojne svrhe.


Opasna i skupa utrka


Saudijski princ Mohammed bin Salman, koji de facto upravlja kraljevstvom, 2018. godine je izjavio da ukoliko Iran razvije nuklearnu bombu njegova zemlja će krenuti istim putem. Iran je više puta istakao da mu nije cilj praviti nuklearno oružje, međutim jasno je da Iran može krenuti tim putem, posebno nakon što su se Sjedinjene Američke Države povukle iz sporazuma sa Iranom, a iranski naučnici već posjeduju znanje o tome kako obogaćivati uranijum. To rivalstvo dvije države na Bliskom istoku pokreće mnoge procese, ali širenje nuklearnog oružja je sve veća prijetnja koja može imati katastrofalne posljedice.


Nuklearno oružje posjeduje i Izrael. Nuklearno postrojenje posjeduju i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a ono je izgrađeno uz pomoć kompanije iz Južne Koreje. Sirija je imala nuklearne ambicije, ali je nakon izraelskog napada 2007. godine i rata u toj zemlji privremeno odustala. Pitanje je vremena kada će i druge države u regiji krenuti istim putem. Na taj način, u regionu u kome se vode brojni ratovi, nuklearna postrojenja bi mogla biti posvuda. Zbog takvog okruženja vlastito nuklearno postrojenje može biti smrtna opasnost za vlasnika. Tako su, na primjer, 2017. godine jemenski Husi balističkim raketama bezuspješno gađali nuklearno postrojenje u UAE, kao osvetu za napada bogate arapske monarhije na tu siromašnu državu. Husi su balističkim raketama napali saudijska naftna postrojenja i tako prepolovili saudijske naftne kapacitete za određeno vrijeme. Izrael je nedavno bio optužen za havarije u iranskim nuklearnim postrojenjima.


Korištenje nuklearnih elektrana za dobijanje električne energije u ovoj regiji ne može biti glavno opravdanje za njihovu gradnju. Naime, pored bogatih nalazišta nafte i plina, u ovoj regiji postoje odlični uslovi (sunce i vjetar) za razvijanje obnovljivih izvora energije. UAE, recimo, ima postrojenje sa tri miliona solarnih panela i jedno je od najvećih na svijetu. Paradoksalno, Saudijska Arabija u blizini grada Al-Ula, također, ima ogroman broj solarnih panela. Stručnjaci kažu da je jeftinije, a svakako i sigurnije, razvijati postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije nego li ulagati milijarde dolara u nuklearne elektrane. Diverzifikacija izvora energije ne zvuči kao ubjedljiv razlog, posebno nakon ekonomskih posljedica koje je donosi koronavirus, a prethodno su smanjeni prihodi zbog pada cijena nafte.


Pokazivanje sile mladog princa


Mohammed bin Salman, bez sumnje, želi Saudijsku Arabiju reformisati i modernizovati. To je glavni preduslov da bi ova konzervativna država mogla biti važan faktor na međunarodnom planu. Za mladog princa, koji je planirao vladati kraljevstvom desetljećima, pitanje posjedovanje sredstva odvraćanja je veoma važno. Primjer Sjeverne Koreje to odlično pokazuje. Ako bi princ Salman imao nuklearnu bombu, to bi onda modernizovano kraljevstvo slično ostalim zaljevskim monarhijama, zajedno sa svojim razvijenim vezana širom svijeta i sa simboličkom važnošću Saudijske Arabije u očima muslimana zbog svetih mjesta u toj zemlji, učinilo ovu državu potpuno drugačijom. Bin Salman veoma je aktivan na vanjskopolitičkoj sceni i, za razliku od svojih prethodnika na čelu države, želi da ima više izbora i više slobode u odlučivanju. To bi suštinski moglo promjeniti i Saudijsku Arabiju i Bliski istok.


Takav potez bi se osjetilo i na unutrašnjem planu, posebno zbog saudijske želje da ima nuklearnu bombu. Podsjetimo da je Saudijska Arabija još prije tridesetak godina pomagala Pakistan u istoj namjeri. Sada se čini da Rijad želi više. Prošle godine je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svom izvještaju navela da Saudijska Arabija nastoji izgraditi nuklearne reaktore, dok u isto vrijeme vrši potragu za rudom uranijuma u susjednom Jordanu i na svojoj teritoriji. Iz Saudijske Arabije ranije je saopšteno da je cilj te države da do 2040. godine sagradi 16 nuklearnih postrojenja.


Sa druge strane, drugi su zabrinuti saudijskim nuklearnim programom zbog nedostatka transparentnosti i gotovo potpunog isključivanja IAEA iz nadgledanja tih procesa. Kritičari saudijskog režima zabrinuti su i zbog kršenja lljudskih prava u toj državi i agresivnom politikom Saudijske Arabije prema brojnim državama, počevši od siromašnog susjednog Jemena, pa sve do podrške različitim ekstremističkim grupama širom Bliskog istoka. Nuklearna bomba u rukama takvog režima, stoga, zabrinjava mnoge.


Geopolitičke implikacije


Saudijski nuklearni program sigurno je pitanje koje će odrediti dosta toga na Bliskom istoku. Usprkos savezništvu Saudijske Arabije i Sjedinjenih Američkih Država, Rijad je u svoje nuklearne ambicije uspio uvući Kinu - američkog rivala i velikog saveznika Irana. Na ovaj način, Rijad je sebi osigurao različite varijante razvoja, čime je Zapadu umnogome zavezao ruke. Ako Zapad ne želi da pomogne Saudijskoj Arabiji da ovlada nuklearnom tehnologijom, onda će to uraditi Kina, čime bi Zapad izgubio važnu državu, a koja bi preko noći mogla postati nuklearna sila. Od početka svog mandata američki predsjednik Donald Trump pokušava omogućiti američkim kompanijama da grade nuklearna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, dok se mnogi u SAD protiv takvoj ideji.


Razvoj situacije prati i Izrael koji godinama održava tajne veze sa Rijadom, dok su u nekim pitanjima njihovi interesi suprostavljeni. Svakako, neprijateljstvo prema Iranu glavna je poveznica te osovine. Rusko učešće u iranskom nuklearnom programu dokaz je sposobnosti te države da uspješno izvozi tehnologiju ove vrste i u ovaj dio svijeta i odlična je referenca za daljnje planove.


Saudijski regionalni rivali i moćne države, poput Irana, Egipta, ili Turske, sigurno nisu sretne ovakvim razvojem situacije. Zbog toga bi i oni mogli krenuti sličnim putem, pa bi Bliski istok postao još opasniije žarište, a kontrola od strane SAD, Rusije i Kine država u tom dijelu svijeta bila bi znatno smanjena, čime bi lokalni akteri postali snažniji neko ikada. Razni režimi bi dobili ogromnu moć, a postojeći problemi ne bi nestali preko noći. Različiti pokreti, organizacije i terorističke grupe bi dobile još više potencijalnih meta za izazivanje katastrofe.


Drugim riječima, namjera da se ugrozi jedan rival vjerovatno bi dovela do toga da će biti ugrožen svako u regiji. Planovi Saudijske Arabije da na ovaj način ojačaju svoje pozicije postaje i međunarodno pitanje koje ne može riješiti samo jedna država. Sve veća konfrontacija SAD sa Kinom i Rusijom na Bliskom istoku bi mogla pokazati svu svoju pogubnost, a ovaj put moglo bi se trgovati kao nikad ranije sa oružjem za masovno unišetenje. U isto vrijeme, stručnjaci traže da se smanji broj nuklearnih elektrana i da države smanjuju svoje zalihe atomskog oružja. Međutim, čini se da svijet u 21. vijeku ostaje mjesto gdje realpolitika ima prednost nad bilo kojim drugim politikama i idejama.



DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.