• Armin Sijamić

Iranska utvrda u Siriji: Al-Bukamal, trn u oku SAD i Izraela

Krajem 2017. godine Iran je izborio jednu od najvećih pobjeda u sirijskom ratu. Pripadnici sirijske armije libanskog Hezbollaha, iračkih šiitskih milicija i uz direktnu intervenciju iranskih snaga porazili su ISIL u iračkom gradu Al-Qaim i sirijskom gradu Al-Bukamal . Na taj način Teheran je ostvario kontrolu nad dijelom sirijsko-iračke granice i uspostavio kopneni koridor od iranske granice do Mediterana.

Foto: Apple Maps

Sirijski grad Al-Bukamal, smješten uz rijeku Eufrat, tako je preko noći postao planetarna tema, strateški važna pozicija, snažan geopolitički alat u rukama Irana. Pored napada snaga odanih Teheranu na ISIL sa teritorije Iraka i Sirije, Iran je položaje ISIL-a gađao i preciznim raketama sa svojeg teritorija. Mediji su tada izvještavali i o sposobnosti Irana da proizvede i upotrijebi napredne rakete. I dok neki smatraju da se prisustvo iranskih snage u iračkom Al-Qaimu mogu obesmisliti, politički ili diplomatski izolovati, proiranske snage iz sirijskog Al-Bukamala teško da će neko potisnuti sve dok je sirijski predsjednik Bashar al-Assad, ili neko sa sličnom politikom.


Krajem ove sedmice taj sirijski grad je opet zauzeo mjesto u medijima širom svijeta.

Podzemno skladište


Sama činjenica da se iranske, ili proiranske snage, nalaze u Al-Bukamalu i Al-Qaimu, predstavlja veliki problem za američke i izraelske kalkulacije na Bliskom istoku. Faktičko stanje na terenu je da Iran od afganistansko-iranske granice pa sve do Izraela i Mediterana ima kontrolu, a to u mnogome sabotira sve američke i izraelske napore. Iran je u tom pojasu rasporedio desetine hiljada vojnika (uglavnom dobro motivisanih dobrovoljaca i iskusnih boraca) i obezbjedio njihovu opskrbu iz Irana, Iraka, Libana i Sirije. Libanski Hezbollah je ozbiljna prijetnja za Izrael, a sada je pojačan opskrbom oružjem i tehnikom i hiljadama boraca koji im se mogu pridružiti u kratkom vremenu.


Ovih dana izraelski mediji, pozivajući se na američki Fox i satelitske snimke koje je taj medij objavio, pišu da u Al-Bukamalu, u okviru vojne baze „Imam Ali“, Iran pravi podzemno skladište naoružanja. Israel Hayom prenosi da skladišta i podzemni tuneli pripadaju Iranskoj revolucionarnoj gardi i pozivajući se na pomenute satelitske snimke napravljene 12. maja ove godine i američki Fox, piše da su ulazi u tunele široki oko pet metara i da se u te tunele mogu sakriti napredna oružja koja mogu ugroziti Izrael.


Izrael je više puta ponovio da neće dozvoliti raspoređivanje iranskih snaga u Siriji, kao i dopremanje naprednih sistema Hezbollahu. Više puta svake godine izraelski avioni napadnu mete u Siriji. Međutim, situacija sa Al-Bukamalom je drugačija, jer je do njega teško doći i pri tome izbjeći protivvazdušnu odbranu Sirije i Iraka, mada su proteklog ljeta zabilježeni zračni napadi na konvoje iračkih šiita pomoću dronova i aviona. Irački šiiti su optuživale SAD, a vodeća svjetska sila odgovorila da te napade njihova vojska nije izvela. Irak je ove godine izrazio namjeru da dodatno ojača svoju protivzračnu odbranu kupovinom ruskih sistema S-400.


Izraelu ostaje opcija preleta preko Jordana, ili američki udar iz baza u Perzijskom zalivu. Izrael i SAD vjerovatno razmatraju i takve opcije. Međutim, Iran je pokazao da će uzvratiti na napade, posebno ako se radi o bazi u Al-Bukamalu koju je u septtembru prošle godine Jerusalem Post opisuje kao jedinstvenu u smislu veličine. Shodno tome i jedinstvenu zbog njene važnosti za ukupne odnose u Siriji i Iraku. Sada se, prema pisanju izraelskih medija, ta baza proširuje.

Soleimani i američke baze u Iraku


Likvidacija iranskog generala Qasema Soleimanija početkom ove godine pokazala je odlučnost SAD da djeluju i da nanesu ozbiljnu štetu Iranu. Soleimani je bio mozak iranskih operacija u Iraku i Siriji. Njegova likvidacija pokazuje svu ozbiljnost dešavanja na iračko-sirijskoj granici. Podsjetimo, da su koškanja američkih vojnika i iračkih šiitskih milicija počela u blizini granice Iraka i Sirije, a (privremeno) završila napadom dronom na Soleimania i raketiranjem američkih baza. Ubistvo Soleimania Iran je iskoristio za udar po američkim vojnim bazama u Iraku, a napadale su ih i šiitske milicije. Tada je Iran pokazao odlučnost i hrabrost da napadne američke snage. I danas traju špekulacije o tome koliku su štetu pretrpile SAD nakon iranskog raketnog napada, a posebno nakon odluke iračkog parlamenta da SAD moraju napustiti tu zemlju. Međutim, da li će je u konačnici i napustiti, još uvijek je otvoreno pitanje.


Njegova likvidacija, a zajedno s njim je likvidiran i Abu Mahdi al-Muhandis (irački državljanin i zamjenik komandant iračkih šiitskih snaga Al-Hashd Al Shaabi kojeg čine desetine iračkih, uglavnom šiitskih grupa, i koje su dio iračkog sigurnosnog aparata), dovela je do barem privremenog jedinstva velikog broja iračkih političkih frakcija. Ta činjenica daje veliku prednost Iranu u odnosu na SAD koje podršku imaju, uglavnom, od strane iračkih Kurda. Stoga, pitanje Al-Bukamala u ratom razorenoj Siriji postaje strateški važna u prescjecanju iranskog koridora.

Izraelske namjere


Iz Izraela je više puta praktično pokazano da je svaka vlast u Damasku poželjnija od Assada i njegovih saveznika, a dokaz tome je da osim sirijske vojske i proiranskih snaga Izrael u Siriji nije nikoga ozbiljno napao. Egipat je u odnosu na Izrael umiren, Jordan još u većoj mjeri, Palestinu se sve više steže u obruč, tako da Izraelu za potpunu dominaciju i preko svojih granica trebaju smjene režima u Damasku i poraz Hezbollaha u Libanu. Međutim, ti planovi su sve teže provodivi vojnim putem. Hezbollah je vojno jači nego ranije, sirijski režim je pred pobjedom u sirijskom ratu, a Iranci su na granicama Izraela.


U nedavnom televizijskom obraćanju generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah je izjavio da Izrael „neće nikada“ potisnuti Iran iz Sirije, čime je direktno priznao da su Iranci u Siriji. U ostalom, to nije tajna. Za javnost je još jedino tajna koje je vojne kapacitete Iran rasporedio u Siriji i s kojim ciljem se te snage raspoređuju.


Američki predsjednik Donald Trump je više puta pokazao da je spreman za izraelske interese uraditi mnogo. Izraelu treba američka pomoć u Siriji, jer nakon gotovo devet godina rata jasno je da Izrael povremenim zračnim udarima nije spriječio Hezbollah da se dodatno naoruža, niti Iran da se dublje involvira u sirijske prilike. Kako vrijeme prolazi njihove pozicije su sve jače. Al-Bukamal je ključna tačka tog iranskog uspjeha, mada je Iran i prije toga pomagao i Hezbollah i Siriju, kao i SAD Izrael. Sada se čini da bi Al-Bukamal mogao biti ključna tačka da se Iranu nanese ozbiljna šteta, baš kao i kad je general Soleimani likvidiran.


Direktan napad Izraela na Iran, koji je godinama bio predstavljan kao opcija na stolu, sve se manje pominje. A da bi Izrael sada napao na Iran, mora krenuti od svoje granice, jer su Iranci već tamo, kako je konstatovao uticajni izraelski mediji još u julu 2017. godine.




Recent Posts

See All