Širenje koronavirusa prouzrokovalo je velike probleme u većini država na svijetu. Ograničavanje kretanja roba i ljudi zaustavilo je normalnu ekonomsku aktivnost. Već sada je jasno da će to imati dalekosežne implikacije na politička, društvena, ekonomska, sigurnosna i svaka druga pitanja. Kriza već uzima maha, a Sjedinjene Američke Države i Rusija već bilježe negativan ekonomski rast. Kina se drži iznad površine, ali vjerovatno ni njima to neće polaziti za rukom još dugo. To će ovisiti o ekonomskim kretanjima, ali moguće i političkim odlukama zasnovanim na partikularnim interesima.
Kako izvještavaju svjetski mediji, SAD su prvom kvartalu 2020. godine izgubile 4,8% BDP-a. Bloomberg podsjeća da se to dešava prvi put u 11 godina i da je najveća svjetska ekonomija na putu ka najvećoj recesiji u zadnjih osam desetljeća. Zadnji put američka ekonomija je bilježila takav pad tokom 2008. godine i tadašnje ekonomske krize, a analitičari predviđaju da će pad biti i veći za period od aprila do juna ove godine.
Rusija se, pored umanjene potrošnje i ograničenja ekonomskih aktivnosti, bori i sa rekordno niskim cijenama nafte. Ruski mediji izvještavaju da će samo po osnovu smanjenja cijene nafte ruske kompanije imati umanjene prihode za između 18 i 20 milijardi dolara, a što je oko 40% njihovog ukupnog prihoda. Slična stopa pada BDP-a u Rusiji u odnosu na SAD je sasvim izvjesna, a država se priprema za težak period. Prije nekoliko dana, ruska vlada donijela je odluku da od 1. jula ova država neće izvoziti više vrsta žitarica, poput žita, raži, ječma i kukuruza. Kako su saopćili iz ruske vlade, izvozne kvote su „potpuno iscrpljene“ i da izvoza neće biti. Kako je Rusija najveći svjetski izvoznik žitarica, AFP ocjenjuje da bi na svjetskom tržištu moglo doći do nestašica hrane.
Evropska unija također se nalazi na pragu recesije. Njemačka, kao „motor“ EU, priprema se za najgoru recesiju u zadnjih 50 godina i pad BDP-a za 6,3% u 2020. godini. To je potvrdio i njemački ministar ekonomije Peter Altmaier. On je dodao da bi se početkom 2022. godine ekonomija trebala vratiti na poziciju na kojoj se nalazila prije krize.
Azijski div
Sa druge strane, kineska privreda još uvijek raste. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kineska ekonomija će rasti u ovoj godini za manje od dva posto. Druga najmnogoljudnija država svijeta Indija će također imati skroman rast od nešto više od jedan posto. Kineske vlasti pored paketa pomoći privredi pokrenut će i velike infrastrukturne projekte, poput pruge Sichuan – Tibet, modernizaciju željezničke mreže uz rijeku Jangce i autoceste između provincije Gansu i Heilongjianga.
Međutim, poznato je da ovako niska stopa rasta može biti pogubna za kinesku privredu koja traži stope razvoja veće od šest posto. Naime, manje stope rasta mogu u Kini prouzrokovati rast broja nezaposlenih, što se u kineskim okvirima mjeri u desetinama miliona ljudi, a to je ogroman problem za stabilnost u državi. Stoga, ovako niska stopa rasta zvaničnom Pekingu ne ulijeva optimizam, posebno ako se uzme u obzir da će produbljivanje krize značiti i različite političke poteze u drugim državama svijeta. To se posebno odnosi na najznačajnijeg kineskog partnera – Sjedinjene Američke Države.
Političke odluke i posljedice
Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donio je mnogo problema Kini. Kinezi su u više navrata sa Trumpom pregovarali o trgovinskim vezama dvije države, a svaki put su davali određene ustupke nepredvidivom američkom predsjedniku koji ne oklijeva da uvede sankcije Kini, ili bilo kojoj drugoj državi, gotovo preko noći. Kinezi su Trumpu obećali i različite finansijske ustupke za američke kompanije. Međutim, u vremenima krize pitanje je koliko i Kinezi mogu biti kooperativni i nastaviti svoju politiku usmjerenu na ekonomski razvoj te azijske države.
Kriza nastala pojavom virusa korona već sada ima svoje političke aspekte. Države pribjegavaju različitim mjerama sa manje ili više uspjeha. Međutim, već sada se traži odgovornost država ili međunarodnih organizacija (na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija - WHO) u vremenu širenja virusa. Australijski premijer Scott Morrison je najavio i provođenje međunarodne istrage o ponašanju Kine i njenom odnosu prema virusu korona. Može se desiti da ovakve ideje dobiju još pristalica, recimo u Washingtonu, te da se tako račun za svu ekonomsku štetu ispostavi Pekingu. Najave Australije u Kini su dočekane sa osudama.
Sa druge strane, restrikcije u uvozu i zaštita domaće proizvodnje u mnogim državama, opet najviše mogu pogiditi Kinu koja izvozi velike količine proizvoda, a koji se mogu proizvesti u drugim i manje razvijenim državama. Posebno ako govorimo o proizvodnji i fabrikama koje su premještene u Kinu zbog jeftine radne snage. Nezaposlenih radnika spremnih da rade za minimalne plate širom svijeta biće u velikom broju, počevši od Evropske unije koja očajnički treba mjere koje će zadovoljiti vlade i građane svih članica.
Pad cijena nafte zvaničnoj Moskvi zadaje velike probleme. Unazad nekoliko godina Moskva pregovara sa Saudijskom Arabijom o zajedničkom upravljanju nad prodajom nafte, ali naročitih uspjeha nema. Pritome treba imati na umu da Saudijska Arabija mnoge odluke ne donosi samostalno. Ekonomska kriza natjeraće mnoge države i na manju kupovinu oružja, a kojeg je Rusija veliki izvoznik. Na ovaj način dvije strateške grane ruske privrede biće teško pogođene. Čak i kineske najave da će povećati kupovinu nafte od Rusije nisu garancija da će taj sektor ruske privrede ostati stabilan.
The New York Times izvjestio je da američki tehnološki divovi poput Applea, Facebooka, Googlea, Microsofta, Amazona i mnogih kompanija za razvoj softvera posljednjih mjeseci imaju ogromne prihode, a da će oni biti i veći u budućnosti zbog promjene navika potrošača posljednjih mjeseci. Online servisi bilježe veliki rast, baš kao i streaming platforme, aplikacije i društvene mreže. Ovaj medij navodi primjer Španije i Italije gdje je download aplikacije Netflix povećan za 66, odnosno 35 posto.
SAD sa svojim saveznicima širom svijeta ima više šansi da kroz ovu ekonomsku krizu prođu bolje od svojih glavnih rivala. Dokaz tome su i predviđanje stručnjaka da će najviše stradati zemlje u razvoju, a najmanje razvijene države. A da li će, ostaje da se vidi. Odgovor na dio ovog pitanja dat će i rezultati ovogodišnjih predsjedničkih izbora u najvećoj ekonomskoj i vojnoj sili svijeta.
Commentaires