Trumpova 24 sata: Četiri odluke koje će odrediti američku vanjsku politiku u narednom periodu

Proteklih godina, pozivajući zvanični Washington da promijeni svoju politiku, neki su govorili da Sjedinjenim Američkim Državama ponestaje vremena za reforme koje bi ih održale na tronu najveće svjetske sile. To je od ulaska u politiku govorio i sadašnji američki predsjednik Donald Trump. Odluke koje je donio u nedjelju i ponedjeljak govore da Trump to i sada misli.

Foto: Donald Trump u Bijeloj kući

Proces donošenja odluka u Sjedinjenim Američkim Državama nekada dugo traje i komplikovan je ako nema konsenzusa unutar administracije, birokratije i zakonodavnih tijela. To su građani Sjedinjenih Država mogli osjetiti i nedavno, kada je uslijed „zatvaranja vlade“, odnosno njenog prelaska na privremeno finansiranje, država prestala pružati neke usluge.

U svom prvom mandatu Trump je nailazio na otpor čak i unutar administracije koju je imenovao. Prvi mandat obilježile su i razne smjene najvažnijih dijelova tadašnje administracije. Ali, od januara ove godine Trump upravlja Sjedinjenim Državama drugačije. Izvršne naredbe su dio mehanizama koje koristi, ne želeći da gubi vrijeme i ne osvrćući se na kritike.

Trump ubrzano radi i na drugim frontovima. U otprilike 24 sata Trump je uzdrmao svijet zbog Ukrajine i izvršnih naredbi o Venecueli, Muslimanskom bratstvu i vještačkoj inteligenciji (AI).

Ukrajinski rat: Kako zadovoljiti sve strane?

Brzina u odlučivanju nekada je velika greška, a nekada strateška prednost. Ali, ono što radi Trump ne govori samo o njegovom pristupu i birokratiji kao takvoj. Trump naprosto vuče neke poteze, jer je primoran uslijed procesa koji se dešavaju širom svijeta.

U nedjelju je Trumpova administracija bila u centru događaja koji je uzdrmao Ukrajinu i evropske saveznike. Naime, u javnosti se pojavio plan o kraju rata u Ukrajini, a autori su navodno Moskva i Washington. Najkraće rečeno, bio je to popis želja ruskog predsjednika Vladimira Putina i značio bi poraz Ukrajine, Evropske unije i Washingtona.

Plan je razbjesnio neke američke kongresmene i senatore. Oni su tvrdili da to nije američki plan, već prijedlog Moskve, iako su taj plan iz Trumpove administracije i njegovog tabora bezrezervno podržali. Neki su zaključili da je to ruski plan koji je pokazan Trumpovom specijalnom izaslaniku Steveu Witkoffu i istovremeno pušten u medije kao navodni američko-ruski prijedlog.

Dokument je bio šok za evropske sile koje podržavaju Ukrajinu, posebno za Kijev. Govorilo se i o rokovima koje ima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski da prihvati ili odbaci ponuđeno.

Onda, novi preokret. Američki državni sekretar Marco Rubio došao je u nedjelju u Ženevu, gdje je s Ukrajincima i evropskim saveznicima pregovarao o kraju rata u Ukrajini. Prethodno, Evropljani su iznijeli svoje želje, kao plan za kraj rata, koji bi u ovom trenutku značio ruski poraz.

Sastanak u Ženevi i razmjena prijedloga za mir u kratkom vremenu pokazuje Trumpovu žurbu da okonča rat. Rubio je u Ženevi rekao da će Kijev u „razumnom roku“ odgovoriti na američki prijedlog. Prethodno je Trump zaprijetio da bi to mogla biti „konačna ponuda“, a Zelenski zaključio da bi se Ukrajina „mogla suočiti s vrlo teškim izborom - ili izgubiti dostojanstvo ili riskirati gubitak ključnog partnera“.

Venecuelansko živo blato

Trump je, prema nekim procjenama, pred obale Venecuele u proteklim mjesecima nagomilao više od petine američke ratne mornarice - kojoj po kvaliteti i obimu u svijetu nema premca. Cilj je, iako to Trump sada podvodi pod borbu protiv droge, svrgavanje ili potčinjavanje Nicolása Madura – predsjednika države s najvećim rezervama nafte na svijetu.

To je ove sedmice, možda i nenamjerno, u intervjuu za Fox News potvrdila i María Salazar, republikanska zastupnica u američkom Predstavničkom domu. Rekla je da će uskoro Sjedinjene Države „ući“ u Venecuelu i to će biti sjajan dan za američke naftne kompanije. Ona je potom dodala da iz Venecuele protiv Sjedinjenih Država djeluju Kina, Rusija, Iran i libanski Hezbollah, a neki mediji koji podržavaju Trumpa iznijeli su istu tezu, predstavljajući kao „otkriće“ da američka vojska pred obalama nezavisne države ipak nije samo zbog borbe protiv droge.

Trump je prethodno, prema Reutersu, odobrio novu fazu operacija protiv Venecuele. Prethodno je američka CIA dobila predsjedničko ovlaštenje da djeluje unutar Venecuele, da bi Trump novom izvršnom naredbom kao terorističku organizaciju proglasio Cartel de los Soles. Prema Trumpu to je kartel kojim upravlja Maduro, a prema nekim stručnjacima taj kartel uopšte ne postoji i ne liči na ono što označava ta riječ kada se govori o meksičkim ili kolumbijskim kartelima.

To što pomenuti kartel (ne)postoji Maduru nije od velike pomoći. Nakon što je stavljen na američku potjernicu i njegova glava ucijenjena na pedeset miliona dolara (pet puta više nego za Ahmeda al-Sharaau kao lidera Al-Qaide i današnjeg sirijskog predsjednika i saveznika Zapada), on je u Washingtonu povezan i s terorističkim ćelijama i mogao bi biti meta na razne načine.

U međuvremenu, po Trumpovoj naredbi, kaže američki senator Richard Blumenthal, izveden je 21 vojni napad na Karibima i Pacifiku i ubijene su 83 osobe. Senator, s grupom kolega, traži da se objave dokumenti o ovim napadima, koje je grupa eksperata Ujedinjenih nacija opisala kao „vansudska pogubljenja“.

Trumpova nervoza da se riješi Madura, ili ga pokori, ovih dana ušla je u novu fazu, jer je ometan avio saobraćaj iznad Venecuele od strane američke ratne avijacije. Brojne kompanije su otkazale letove ka Venecueli. Neki smatraju da je to uvod u napad na Venecuelu i da sve podsjeća na ovogodišnji američki napad na Iran.

Maduro poziva na mir i pregovore, što Trumpu ne daje povod za eskalaciju. Međutim, stvari se zaoštravaju i Trump traži način da se završe tenzije s Venecuelom, jer za sada od gomilanja vojske na Karibima nema nikakve koristi. Stručnjaci navode da preko sedamdeset posto svjetskog kokaina u svijet ide preko Ekvadora i da Venecuela u tom poslu ne igra bitnu ulogu.

Muslimansko bratstvo: I prijatelji i neprijatelji

Još od svog prvog mandata Trump je koketirao s idejom da za terorističku organizaciju proglasi Muslimansko bratstvo, jedan od najstarijih pokreta u islamskom svijetu. U ponedjeljak, Trump je to i napravio, ali s manjom ogradom. Izvršnom naredbom označio je kao terorističke organizacije neke ogranke Muslimanskog bratstva, ali ne i cjelokupni pokret.

Ovaj put sankcionisani su ogranci ovog pokreta u Libanu, Jordanu i Egiptu, pod optužbom da pomažu palestinski Hamas, napadaju Izrael i druge američke partnere na Bliskom istoku.

Tako je Trump ispunio ono što su od njega dugo tražili neki republikanci, ali i arapski saveznici. Naime, Muslimansko bratstvo je zabranjeno u Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i u nekim američkim saveznim državama. Prošle sedmice je to uradio Texas.

Iz ovog u brzini iznuđenog Trumpovog poteza vidi se jasna kalkulacija. Tako, na primjer, Trump nije kaznio čitav pokret, jer bi to moglo negativno uticati na Tursku, Katar ili Siriju. Trumpovo parcijalno označavanje daje dovoljno vremena prijateljima i neprijateljima da se distanciraju od tog pokreta, koji često ne postoji kao jasna struktura, ali se čini da je prisutan širom muslimanskog svijeta.

Tako je, na primjer, nedavni američki prijedlog o prekidu vatre u Sudanu propao, nakon što ga je pobunjeni RSF (Snage za brzu podršku) prihvatio i vojska odbila. Iz RSF-a su rekli da su spremni na razgovore sa „svim akterima osim terorističkog islamističkog pokreta Muslimanske braće i Nacionalnog kongresa“, sada zabranjene stranke bivšeg sudanskog lidera Omara al-Bashira. Sudanska vojska poriče da ima veze s Muslimanskom braćom, a u zamršenom sudanskom sukobu iza vojske stoje Saudijska Arabija, Egipat, Turska i Iran, dok UAE podržava RSF.

Sve karte na AI

Jedna od glavnih Trumpovih politika u drugom mandatu je razvoj vještačke inteligencije (AI). Stotine milijardi dolara su spremne za ulaganje u Sjedinjene Države i savezničke zemlje. To je oblast za koju američki stručnjaci vjeruju da će im dati komparativnu prednost u odnosu na Kinu, koja je jedini američki takmac u ovom polju.

Trump je u ponedjeljak potpisao još jednu izvršnu naredbu. „Genesis Mission“ je naziv projekta kojim se ujedinjuju naučnici i tehnologije iz sedamnaest nacionalnih laboratorija u „jedan kooperativni sistem za istraživanje“, a superračunari i baze podataka biće integrisani u „platformi za eksperimentisanje vještačke inteligencije zatvorenog tipa“, navodi se u Trumpovoj naredbi.

Neki su važnost projekta uporedili s misijom „Apolo“, kada je prvi čovjek sletio na Mjesec. Bijela kuća je to usporedila s projektom „Manhattan“, kada su Sjedinjene Države razvile svoju prvu nuklearnu bombu. Naredba podrazumijeva korištenje baza podataka državnih institucija i agencija, laboratorija i najboljih univerziteta u cilju mašinskog učenja. Drugim riječima, to je sastavljanje baza podataka na kojima će biti trenirana vještačka inteligencija.

Iako se ovakve ocjene nekome čine kao pretjerane, Trump smatra drugačije. On, s grupom velikih američkih kompanija, računa da će AI pomoći Sjedinjenim Državama da imaju prednost u nauci ekonomiji, vojsci, zdravstvu... i da je to tehnologija koja će promijeniti svijet kao niti jedna ranije.

Nedavno je pozvao američki Kongres da donese zakon o vještačkoj inteligenciji, upozoravajući ih da ne smije biti takav da će ograničiti rast ove oblasti. Pozvao je savezne države da ne donose svoje zakone, a zakonodavce u Washingtonu da zakon o vještačkoj inteligenciji uključe u zakone o odbrambenoj politici ili kao zaseban zakon „i niko nikada neće moći konkurisati Americi“.

Jedna od prednosti koju vještačka inteligencija daje onima koji je koriste je i brzina. Procesuiranje gomile informacija u djeliću sekunde i pronalaženje rješenja jedan je od parametara kojim se mjeri kvalitet vještačke inteligencije. Dok AI još više ne zaživi u američkom sistemu donošenja odluka, Trump radi brzinom kao da konsultuje AI na dnevnoj bazi i potom potpisuje izvršne naredbe. Na to je primoran. Mnogo problema u Sjedinjenim Državama i procesi širom svijeta traže hitne odgovore. Trumpu je jasno da se nekad lakše popeti na vrh nego se tamo zadržati.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba

---