Američko-iransko primirje na pragu pucanja zbog Libana i Netanyahuova igra simbolima

Kada su 8. aprila Sjedinjene Američke Države i Iran sklopili primirje, svima je bilo jasno da će konačni mirovni sporazum biti teško postignuti i to ne samo zbog interesa te dvije države, već zbog čitave regije koja će osjetiti posljedice američko-iranskih odluka.

Foto: Zastava Libana

Jedna od država koja je na vrhu liste onih na koje se sporazum direktno odnosi je Liban, poprište borbi između šiitskog Hezbollaha i Izraela od 8. oktobra 2023. godine, kada je ova libanska grupa u znak podrške palestinskom Hamasu prva napala preko granice.

Izrael nije poštovao primirje, kako ono koje je dogovorio s Hezbollahom, tako ni ono koje su u ime te dvije strane postigli Washington i Teheran. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je na razne načine potkopavao primirje u namjeri da Sjedinjene Države opet napadnu Iran i da izraelska vojska pokuša okupirati dodatnu teritoriju u Libanu.

Iranska prijetnja

Stalni izraelski napadi na ciljeve u Libanu, za koje Tel Aviv uvijek tvrdi da pripadaju Hezbollahu čak i kada bagerima i eksplozivom ruše šiitska sela na jugu te arapske države, natjerali su tu libansku grupu da promijeni taktiku i krene u gerilsko ratovanje, uz upotrebu FPV dronova po prvi put.

Hezbollah je tako nanio teške gubitke izraelskoj vojsci i to snimio i pokazao javnosti, što je navelo Izrael da poveća obim napada. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir to je prije desetak dana sažeo u izjavi – „za svaki dron s eksplozivom, deset zgrada u Bejrutu bi trebalo pasti“.

U ponedjeljak je Netanyahu poslušao svog ministra. Informisao je stanovništvo južnog Bejruta, u predgrađu Dahiye, koji nastanjuju šiiti i uporište je Hezbollaha, da odmah napuste svoje domove, jer kreću zračni napadi. Izrael je tako još jednom želio pribjeći svojoj „doktrini Dahiye“, koja se ogleda u kažnjavanju šiitskih civila za svaki Hezbollahov vojni uspjeh.

Potom su iz Teherana poručili Washingtonu da se primirje između dvije strane odnosi i na Liban i da će biti prekinuto ako Izrael nastavi napadati tu državu. Iz Irana su poručili Tel Avivu da ako izvede napade na Bejrut da će oni napasti Izrael i pozvali Izraelce da napuste sjever svoje države.

Ovakav nastup Irana izazvao je šok u Sjedinjenim Državama, Izraelu i posebno Libanu, jer su neki rivali Hezbollaha ostali zatečeni. To što je Iran, preko Washingtona, spriječio Izrael da napadne Liban pokvarilo je narativ nekih libanskih snaga koje žele razoružati Hezbollah i ograničiti iranski utjecaj na ovu malu arapsku državu, čak i ako će to voditi u građanski rat.

Mediji su izvijestili, pozivajući se na neimenovane izvore u američkoj administraciji, da je Trump povodom iranske prijetnje u telefonskom razgovoru Netanyahua nazvao „luđakom“ kojeg je „spasio od zatvora“ i optužio ga da je nezahvalan. Neki američki proizraelski komentatori su objavu ovih detalja nazvali udarom na interese SAD-a i Izraela i činjenje usluge Iranu.

Trump i Netanyahu: Izbori koje ne žele

Na društvenim mrežama Trump je, povodom izraelskih planova da napadne Bejrut, naveo da će se izraelske trupe vratiti i neće ići ka glavnom gradu Libana, da je pregovarao s Hezbollahom i da su se kao i Izrael obavezali da neće „pucati“ jedni na druge i da mu pregovori s Teheranom idu dobro.

Ove Trumpove tvrdnje su samo dijelom tačne. Izraelske trupe nisu išle ka Bejrutu i teško da bi tamo brzo došle zbog otpora Hezbollaha, strane nisu prestale pucati jedna na drugu i pregovori s Iranom i dalje su teški i bez jasnog plana kako ih okončati da svi budu zadovoljni.

Trump sada želi završiti rat, ali ne postoji jednostavan način da to uradi, jer Iran nije poražen ni vojno ni diplomatski. Bilo kakav sporazum značio bi ustupke Iranu, a Trump za to nije spreman iz više razloga, uključujući američke interese, zahtjeve (pro)izraelskih zvaničnika i američkih i izraelskih saveznika među muslimanima na Bliskom istoku. Uz to, Trumpa očekuju i izbori za zakonodavna tijela u novembru i priča o ratu i inflacija mu ne idu u prilog.

U sličnom problemu se nalazi i Netanyahu, koji bi također trebao na izbore do 27. oktobra prema važećim izraelskim zakonima. Izbori u oktobru bi se poklopili s godišnjicom Hamasovog napada kada je ubijeno preko hiljadu Izraelaca, od čega je najveći broj civila. Stoga, Netanyahu u ratu u Libanu traži, pored stvarnih dobitaka, i neke simbolične pobjede koje bi mogao predstaviti izraelskoj javnosti kao potvrdu uspješnosti svoje politike stalnog rata.

Igra simbolima

U aprilu ove godine izraelska vojska je napala libanski gradić Bint Jbeil, koji je postao simbol rata 2006. godine kada je Hezbollah porazio Izrael. Gradić se nalazi na par kilometara od izraelske granice i dva puta u dvadeset godina bio je poprište važnih bitaka.

Netanyahuu je trebala ova pobjeda za propagandne svrhe. Iz tog gradića je tadašnji generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah poručio da je Izrael „slabiji od paukove mreže“, što će godinama kasnije biti eksploatisano u javnom prostoru. Da bi pobijedio dvadeset godina kasnije, Izrael je u borbu poslao neke od najelitnijih jedinica koje su sedmicama trpjele udarce od malobrojnijih boraca Hezbollaha. Nakon više sedmica borbi izraelska vojska je ušla u centar gradića i gotovo ga sravnila sa zemljom, a Hezbollah zadržao prisustvo u predgrađima i okolini.

Drugi takav primjer je izraelsko zauzimanje ostataka dvorca Beaufort, koji je bio uporište križara u srednjem vijeku. Krajem maja Izrael je tu podigao svoju zastavu, što je mnoge podsjetilo da je isti dvorac izraelska vojska zauzela 1982. godine i otuda potisnula Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO), a o čemu je govorio i izraleski ministar odbrane Israel Katz, rekavši da se tamo izraelska vojska vratila nakon 44 godine, te da se to poklapa s godišnjicom „Operacije Mir za Galileju“ od 6. juna 1982. godine.

Taj dan se obilježava kao početak Prvog libanskog rata koji je trajao tri godine i donio je okupaciju dijelova Libana i posljedično doveo do nastanka Hezbollaha koji je na koncu izraelske snage potisnuo preko granice.

Dvorac udaljen petnaestak kilometara od izraelske granice opet je simbolički važan. Nakon što ga je izraelska vojska zauzela, Hezbollah ih je napao pomenutim FPV dronovima i nanio im gubitke. Hezbollahov napad desio se neposredno prije izraelske prijetnje da će napasti Bejrut.

Još jedan primjer je i Netanyahuov poklon Trumpu iz februara prošle godine, koji se sastojao od komada posječenog stabla i zlatnog pejdžera na kome piše „pritisni s obje ruke“. Pejdžeri su korišteni u napadu na pripadnike Hezbollaha, a posječeno drvo neki su vidjeli kao maslinovo, čije su grančice simbol mira, i kao poruku Palestincima i drugim koji svoje postojanje u tom dijelu svijeta poistovjećuju sa starim stablima maslina na svojim posjedima.

Netanyahuova politika za mnoge je prijetnja i za Izrael i sve je više onih koji ukazuju da je takva politika jedan od glavnih problema na Bliskom istoku. U Libanu sada je ulog regionalni mir, sudbine miliona ljudi i materijalni gubici na Bliskom istoku i širom svijeta koji se teško mogu precizno izračunati. Teheran i Washington su početkom ove sedmice zaustavili Netanyahua da ponovo napadne Bejrut, ali ostaje pitanje hoće li okončati rat koji i sami vode.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---