Putin protiv Evrope i s pruženom rukom prema Trumpu

Ruski grad Soči i ove godine je, od 29. septembra do 2. oktobra, okupio zvanice iz raznih dijelova svijeta. Međunarodni debatni klub Valdai bio je prilika za predsjednika Rusije Vladimira Putina da još jednom pošalje poruke Rusima, Evropljanima i ostatku svijeta.

Foto: Vladimir Putin

Okupljanja u ovom ruskom gradu, koji je od okupiranog ukrajinskog Krima manje od petsto kilometara zračne linije, nekada je bio važan događaj i za ljude sa Zapada. Okupljanje političke, akademske, novinarske i poslovne zajednice bio je prilika za (ne)formalne razgovore, posebno s ruskim zvaničnicima. Ovogodišnji skup nazvan je „Policentrični svijet: Upute za upotrebu“.

Ali, od početka ruske agresije na Ukrajinu ovaj forum okuplja uglavnom one koji žele da čuju Vladimira Putina, koji je na međunarodnoj potjernici i kojem je sužen prostor za kretanje. Ovaj forum je od tada prilika za Kremlj da ostatku Evrope poruči kako su svi u krivu, osim same Rusije.

„Teško bolesni“ Putin i četverosatni nastup

Ovogodišnji, 22. Međunarodni debatni klub Valdai bio je temeljito praćen od brojnih medija sa Zapada. Neki od njih su na svojim web stranicama prenosili čitav Putinov nastup, koji je trajao nešto manje od četiri sata. Ovom događaju posvećena je pažnja koju obično mediji sa Zapada pridaju majskim vojnim paradama u Moskvi.

U dugim Putinovim nastupima nema ništa novo. To je radio mnogo puta i dio je njegovog imidža snažnog vođe. Između ostalog, nastupao je u televizijskim programima koji traju satima i odgovarao na pitanja onih koji se uključe u program. Iako ta pitanja i nastupi sami po sebi nisu takvi da bi uzdrmali imidž svemogućeg predsjednika, ipak zahtijevaju određeni stepen kondicije.

Međutim, ove godine dugačak Putinov nastup bio je važan i zbog prošlosedmične izjave bivšeg italijanskog premijera Massima D'Aleme, koji se vratio s vojne parade u Kini.

D'Alema, prvi komunista na čelu jedne članice NATO-a, izjavio je da je u Pekingu vidio Putina, koji je bio „vrlo iscrpljen“, kojeg su pridržavale dvije osobe i koji ga je podsjetio na bivšeg italijanskog premijera Silvija Berlusconija u njegovoj posljednjoj fazi života.

Nastup bivšeg italijanskog premijera podsjetio je na izvještaje „britanskih obavještajaca“ s početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u kojima se navodilo da je Putin teško bolestan, da mu otkazuju noge i ruke, ali da to vješto skriva u svojim javnim nastupima.

Ratoborni Putin i neprijateljski Zapad

Gotovo četiri godine od tih izvještaja Putin ne pokazuje znakove bolesti. Štaviše, pokazuje jednaku ratobornost kao 2022. godine kada je agresiju na Ukrajinu pravdao kvazihistorijskim argumentima i brigom od širenja NATO-a, dok je primanje Finske u ovaj vojni savez ignorisao, iako mu je njegov rodni Sankt Peterburg udaljen samo dvjestotinjak kilometara od finske granice.

Jučerašnji nastup je nastavak te politike, iako je neke poruke prilagodio sadašnjoj situaciji. Tako je prije dvije godine s istog mjesta poručio: „Imam prijatelje tamo (u Njemačkoj), i koliko god čudno zvučalo, njihov broj raste.“ Jučer, usljed odnosa Evrope prema Kremlju, rekao je: „Evropa koju vole ruski zapadnjaci više ne postoji. To je zbog erozije njezinih vrijednosnih temelja.“

Prije dvije godine je rekao da se Sjedinjene Američke Države bore s ekonomskim teškoćama, ali da će „printati novac“ za Ukrajinu kao u doba koronavirusa. Ove godine je poručio da je američki predsjednik Donald Trump „unatoč svojoj ljubavi prema šokantnim vrijednostima, ugodan sagovornik“ s kojim popravlja rusko-američke odnose, koji su „bili na najnižoj tački u povijesti.“ Pohvalio je Trumpa, rekavši da „zna slušati“ sagovornika, izbjegavajući direktan odgovor kineskog novinara o tome šta su konkretni rezultati samita na Aljasci.

Međutim, ta pohvala Trumpovog karaktera bila je samo trenutna. U drugom momentu naljutio se na Trumpa zato što je Rusiju u Ujedinjenim nacijama nazvao „tigrom od papira“ zbog slabih učinaka ruske vojske u Ukrajini.

„Tigar od papira. Šta slijedi zatim? Hajde pozabavite se tim tigrom od papira“, rekao je. „Pa ako se borimo s cijelim NATO-om, krećemo se, napredujemo i samouvjereni smo, a 'tigar od papira' smo, onda šta je NATO?. „Ako se neko ipak želi s nama nadmetati u vojnoj sferi, kako kažemo, slobodno, neka probaju“, rekao je Putin.

Evropa u predratnom stanju i ulica koja brine Putina

Međutim, Trump nije prešao granicu koju bi Trump mogao smatrati ličnom uvredom. Čini se da Putin, što je i normalno, Trumpa želi pridobiti i svojim javnim nastupima ne otežavati njegovu poziciju na podijeljenom Zapadu. Putin, očigledno, i dalje se nada da bi se Trump mogao odmicati od evropskih saveznika u korist Moskve.

Evropljanima je jasno šta to znači i kuda vodi Putinova politika ako ne bude pravednog mira u Ukrajini i Trump postigne dogovor s Putinom bez uvažavanja interesa evropskih sila. Evropa je „u predratnom stanju“, reći će poljski premijer Donald Tusk u martu prošle godine. „Ne želim nikoga plašiti, ali rat više nije nešto iz prošlosti“, rekao je. U januaru ove godine, govoreći o istoj temi, Tusk je rekao: „Vrijeme komfora je prošlo“. U istom istupu Tusk će reći da „Evropa mora biti naoružana ako želi preživjeti.“

Šta to konkretno znači mogli smo još jednom vidjeti polovinom prošlog mjeseca kada je Poljska morala da presreće dronove iznad zgrada vlade u Varšavi i uz granicu s Ukrajinom. Za Putina je to, kako je rekao jučer, „histerija“ i provokativno poručio Evropljanima da „pogledaju šta se događa na ulicama evropskih gradova“.

Šta je Putin htio reći kada je govorio o evropskim gradovima nije potpuno jasno. Razni problemi na ulicama evropskih gradova postoje i to je potpuno jasno, ali nije jasno zašto bi se s tim bavio ruski predsjednik u kontekstu napetosti koje bi mogle dovesti do otvorenog sukoba dvije strane, osim ako mu nije cilj sijanje podjela između Washingtona i Brisela, a onda i unutar samog Brisela.

Putinovo igranje na Trumpa, ako je to moguće, nije iznenađenje. Još od Putinovog dolaska na vlast, a možda i od ranije, u Kremlju postoji računica da će se moć Sjedinjenih Država slomiti prije ili kasnije, kao što je to bio slučaj sa SSSR-om, a da će se Evropska unija sigurno raspasti. Zato nije čudo što je prije dvije godine s istog mjesta poručio da mu ne smeta ulazak Ukrajine u Evropsku uniju, ali da mu smeta njen ulazak u NATO.

Drugim riječima, evropske ili bilo koje druge vrijednosti manja su prijetnja za Putinovu Rusiju od NATO i američke vojne sile. Tusk je odlično primijetio da mu zbog toga treba jaka vojska na istoku Evrope, bez obzira kakvo je stanje na evropskim ulicama koje navodno interesuje Putina. Od rata u Gruziji, preko aneksije Krima, rata u Siriji i agresije na Ukrajinu, Putin pokazuje da njegova uspješna politika završava tamo gdje stanu ruski tenkovi i kada mu suprotna strana ne daje ustupke.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba.

---