Bin Salman kod Trumpa: Da li se Bliski istok mora pokoriti interesima Izraela?

Jučer je u posjetu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu došao saudijski prijestolonasljednik i princ Mohammed bin Salman, javnosti poznat i kao MBS. Brojne teme su bile na stolu, ali ona o kojoj su njih dvojica najmanje govorila u javnosti vjerovatno je bila najvažnija – kakav to Bliski istok želi Washington i da li neko može zaustaviti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Mohammed bin Salman i Donald Trump u Bijeloj kući

Posjeta MBS-a Washingtonu i Trumpu najavljivala se sedmicama. To je njihov drugi sastanak u šest mjeseci, nakon što je u maju u Saudijsku Arabiju došao Trump. I tada i jučer iste teme su bile na stolu, iako su vodeći američki mediji akcenat stavili na prethodnu najavu da će MBS u Bijeloj kući ponoviti da će Saudijska Arabija u Sjedinjene Američke Države uložiti do bilion dolara.

Doček za MBS-a bio je spektakularan i rijedak za protokole američkih predsjednika. Ispred Bijele kuće postrojena je počasna garda, konjanici su nosili državne zastave domaćina i gosta, a borbeni avioni nadlijetali američki glavni grad. Trump je, čini se, MBS-u želio ukazati iste ili veće počasti nego ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kojeg je u augustu ugostio na Aljasci.

Tim gestom je Trump želio pokazati gostu koliko velike stvari očekuje od njega, baš kao što je to radio i u slučaju Putina. Na koncu, MBS to zaslužuje više od Putina, jer je Saudijska Arabija decenijama veoma važan dio bliskoistočnog mozaika po želji Washingtona. Čak ni ekscesi Trumpa s novinarima, koji su povezivali MBS-a s ubistvom Jamala Khashoggija 2018. godine u Istanbulu, nije mogao pokvariti utisak da je Bijela kuća ukazala gostu veliku čast.

Saudijski novac

Trump treba MBS-a da bi proveo američke planove kod kuće, na Bliskom istoku i širom svijeta, jer Saudijska Arabija ima ogromne količine novca i nafte i predstavlja jedan od vodećih glasova u arapskom svijetu. Iako je jasno ko je snažniji u odnosu te dvije države, Trump želi imati MBS-a na svojoj strani, jer želi u kratkom vremenu iskoristiti ono što ima ispred sebe.

Naime, Trumpove ekonomske reforme trebaju pomoć iz Saudijske Arabije. To se prije svega odnosi na sektor energetike, jer su Sjedinjene Države pod Trumpom postale veliki proizvođač nafte. Dogovor sa Saudijskom Arabijom mu garantuje da nema nižih cijena nafte, što bi značilo da će se Trumpu isplatiti odluka da se Sjedinjene Države tako snažno vrate u ovaj posao.

Još prije nego će MBS doći u Sjedinjene Države, Trump je poručio da će Saudijskoj Arabiji prodati avione F-35, što je značajna politička odluka. Rijad sada ulazi u ekskluzivni klub onih koji imaju ove moderne avione. Na Bliskom istoku niko osim Izraela ih ne posjeduje. Saudijska Arabija je zatražila 48 aviona, što bi ovoj državi dalo veliku prednost u odnosu na mnoge regionalne rivale.

Trump treba i saudijske investicije u mnogim poljima. Mediji danima izvještavaju o interesu američke i saudijske strane da zajednički ulažu novac u tehnologije i sektor odbrane, a kao posebna oblast od interesa za Rijad spominje se vještačka inteligencija, u čemu su Sjedinjene Države, uz Kinu, apsolutni svjetski lider.

MBS-ov pristanak

Sve navedeno su procesi u kojima MBS želi i može učestvovati. Kada se penjao na vlast u Rijadu, pokazao je da želi reformisati Saudijsku Arabiju i graditi dobre odnose s mnogima i poslovne sa gotovo svima. Ruski napad na Ukrajinu u februaru 2022. godine i Hamasov na Izrael 7. oktobra 2023. godine, što je bio uvod u novu rundu ratova širom Bliskog istoka, usporio je njegove planove. Tada je MBS bio spreman i za kraj rata u Jemenu i približavanje Iranu.

Ali, tada nastaju promjene u saudijskom bližem i daljnjem susjedstvu i MBS sada mora da se bavi teškim geopolitičkim temama. Administracija Josepha Bidena ga je pritiskala da normalizuje odnose s Izraelom, Arapi očekivali njegov odgovor zbog Pojasa Gaze, a regionalne sile (poput Irana i Pakistana) pružali su mu ruku saradnje u strahu od regionalnih kretanja.

I Trumpova administracija traži od Rijada da prizna Izrael. MBS je to do sada odbijao, osim ako se ne napravi jasan put za stvaranje nezavisne palestinske države. Netanyahu je više puta ponovio da se to neće desiti. Od tada Sjedinjene Države žele MBS-a prisiliti da promijeni taj stav.

Odnos prema Izraelu vjerovatno je glavna tema za Rijad. To je za njih posebno važno nakon što je Izrael bombardovao Katar, a prethodno i šest drugih država na Bliskom istoku i likvidirao brojne civilne i vojne lidere. Pitanje je da li Trump želi obuzdati Netanyahua u ideji da Izrael kontroliše Bliski istok, ili kao do sada pokušava druge „uvjeriti“ da je to u njihovom interesu.

Ta priča zadire u drugo važno pitanje na Bliskom istoku - odnos arapskih država i Izraela prema Iranu. Posljednjih godina MBS igra različito na raznim frontovima. Tako, na primjer, u Siriji podržava novu vladu koja je neprijateljska prema Iranu i spremna na ustupke Izraelu. U Libanu, Saudijska Arabija i Izrael žele uništenje šiitskog i proiranskog Hezbollaha. U Jemenu, MBS želi dogovor s Iranom i mir s Husima. U Sudanu, Iran i Saudijska Arabija su na istoj strani.

Trumpova moć

Upravo bi rat u Sudanu mogao biti dobar parametar za praćenje kako napreduje dogovor Trumpa i MBS-a. Naime, tamo se sudanska vojska bori protiv Snaga za brzu podršku (RSF) koje pomažu Ujedinjeni Arapski Emirati - saudijski rivali u arapskom svijetu. Saudijci i Iranci podržavaju sudansku vojsku. Američka pomoć vojsci da konsoliduje stanje u Sudanu mogla bi biti Trumpova usluga MBS-u i potvrda da nekakav dogovor postoji i važi.

Iako je Saudijska Arabija važna država u arapskom svijetu i na međunarodnoj sceni, njena vojna snaga je skromna, uprkos najsavremenijem naoružanju koje kupuju po čitavom svijetu. To je pokazao i rat protiv Husa u kojem nisu mogli pobijediti ni uz pomoć desetina drugih država, jemenskih snaga na terenu i plaćenika iz trećih država uključujući Sudan.

Zato Saudijska Arabija treba i Trumpove garancije da će biti zaštićena. Ovaj put vjerovatno od Netanyahua ako procijeni da mu je to interes, budući da niko drugi nema interes da napadne Saudijsku Arabiju. Želja Izraela da pokaže da na Bliskom istoku može raditi šta želi izaziva nelagodu širom regije. Jedan od odgovora Rijada bio je i sporazum o međusobnoj odbrani s nuklearnom silom Pakistanom.

Trumpova nepredvidivost ne raduje MBS-a, iako je logično da bi moćni američki predsjednik i biznismen bio odličan partner reformisti u Rijadu. Zato je u Washington MBS došao da pokuša napraviti barem privremene aranžmane u regiji, jer neka pitanja nije moguće brzo riješiti.

Spektakularni doček, teške i zapaljive riječi u Bijeloj kući i stotine milijardi dolara kojima se maše pred očima javnosti, dio su kulisa iza kojeg se vode pregovori o dalekosežnijim sigurnosnim i svakim drugim aranžmanima. Neki od tih aranžmana, koje zanimaju MBS-a, su sigurnosne garancije Washingtona da Saudijska Arabija neće biti napadnuta i da će biti na putu da postane nuklearna sila.

Ali, to neće biti besplatno za Rijad čak i kada bi Trump želio uraditi nešto protiv interesa Izraela. Bilo kakav dogovor Trumpa i MBS-a neće biti moguće sakriti ili upakovati u neku drugu formu osim da se radi o nečemu veoma važnom. Iako su decenijski saveznici, pojačavanje tih veza neće biti neprimijećeno i sigurno će imati uticaja na čitav Bliski istok i muslimanski svijet.

Tekst je ranije obvajljen na portalu nap.ba

---