U američkom Zastupničkom domu, 13. marta, usvojen je zakon koji zabranjuje trgovinu aplikacijama i pružateljima internetskih usluga da distribuiraju "aplikacije pod stranom kontrolom". Cilj je čini se jasan: TikTok, popularna aplikacija za kratke videozapise koju koristi prosječno 170 miliona Amerikanaca, trošeći u prosjeku 56 minuta dnevno na njoj.
Sudbina i pozicija TikToka u Americi već dugo su neizvjesne. Iako je firma bazirana u Los Angelesu i Singapuru, ona je podružnica ByteDance-a, kineskog tehnološkog diva što je potaklo strahove na obje strane političkog spektra da bi kineska vlada mogla koristiti aplikaciju za špijuniranje američkih građana ili oblikovanje javnog mnijenja. TikTok je demantovao ove tvrdnje, i pokušao umiriti zabrinutost tako što je angažovao Oracle, američkog softverskog diva, da podatke američkih korisnika postavi na lokalne servere i pregleda njegov izvorni kôd.
Ako postane zakon, ovaj bi prijedlog prisilio ByteDance ili da proda američke operacije TikToka u roku od šest mjeseci ili da ih zatvori. Pritisak za ovakav korak raste od kada je šef TikToka, Shou Zi Chew, pozvan pred Kongres u martu prošle godine. Ipak, firma je bila iznenađena brzinom kojom su uobičajeno uspavani zakonodavci u Americi djelovali, što sugerira da je pitanje sigurnosti podataka postalo ključno pitanje u očima donositelja politika.
Ali prije nego što predsjednik Joe Biden može potpisati ovaj zakon, on mora prvo proći Senat. S obzirom na njegovu popularnost, moglo bi se pomisliti da je to samo formalnost. Međutim, stvati se ne čine tako jednostavnim. Donald Trump, koji je kao predsjednik gotovo prisilio TikTok na prodaju 2020. godine, promijenio je mišljenje. 8. marta se žalio da bi zabrana TikToka pogodovala Zuckerbergovoj kompaniji Meta, koja posjeduje Facebook i Instagram - i koji je, protjerao Trumpa sa svojih platformi nakon što su njegove pristalice upale u Kongres u januaru 2021. Motivacija za njegovo uplitanje možda nije potpuno nesebična. Sedmicu ranije, Trump se sastao s Jeffom Yassom, hedge-fund milijarderom i potencijalnim donatorom njegove kampanje čija investicijska firma, Susquehanna, slučajno posjeduje udio u ByteDance-u.
I Republikanci u Senatu mogli bi slijediti Trumpov primjer. On je, naposljetku, upravo osigurao nominaciju njihove stranke za predsjedničke izbore ovog novembra. Lindsey Graham, koji je i glasan u kritikama TikToka i podršci Trumpu, rekao je 10. marta da nije siguran kako će glasati po ovom pitanju.
Ako ovaj prijedlog zaista postane zakon, vjerovatno će se suočiti s izazovom pred sudovima, vjerovatno na osnovu prava na slobodu govora. Ipak, postoji razumna bojazan da bi TikTok morao prekinuti svoje poslovanje u Americi. Prije godinu dana kineska vlada je istakla da će se protiviti prodaji, i sat prije glasanja u Zastupničkom domu osudila je Ameriku zbog "hegemonističkih poteza onda kada ne može uspjeti u fer konkurenciji".
Vjeruje se da ByteDance, koji je prošle godine navodno ostvario prihod od 110 milijardi dolara, oko četiri petine toga ostvaruje u Kini, gdje operira sestrinskim aplikacijama Douyin, i Toutiao. Iako bi njeni investitori rado lobirali za prodaju, procjenjuje se kako bi kineska vlada bi mogla pokazati tvrdoglavost, time osuđujući američki posao na propast. Također se očekuje i retribucija protiv američkih firmi koje posluju u Kini.
Kada bi oglašivači bili prisiljeni preusmjeriti svoje troškove s TikToka, na oko se čini kako domaće društvene mreže mogu zadovoljno trljati ruke. Međutim, neće sve kompanije jednako profitirati. Prema istraživačkoj firmi Kepios, 82% globalnih korisnika TikToka koristi Facebook, 80% koristi Instagram, a 78% gleda YouTube, koji je u vlasništvu Google-a. Samo 53% koristi X, koji je nekada bio poznat kao Twitter, a tek 35% koristi Snapchat. Ako Amerikanci preusmjere oko 3 triliona minuta pažnje koje su prošle godine posvetili TikToku na druge aplikacije već prisutne na njihovim telefonima, Meta i Alphabet, dominantni dvojac u internet oglašavanju, bit će pobjednici.
Usprkos njegovoj predrasudi protiv kompanije Meta, Trump možda ima pravo kada se žali da će upravo ta firma biti najveći dobitnik. Reels, ponuda slična TikToku ugrađena u Instagram, privukla je više pažnje od sličnih ponuda na YouTubeu i Snapchatu. Mnogi influenceri s TikToka već ponovno objavljuju svoj sadržaj na Meta aplikaciji, što sugerira da bi se mogla dogoditi migracija korisnika prema Meta platformi u potrazi za sličnim iskustvom.
Meta neće imati toliko razloga za zadovoljstvo ako investitori ByteDance-a uspiju uvjeriti kinesku vladu da dopusti odvajanje, jer bi joj vjerojatno bi bilo zabranjeno da kupi TikTok iz antimonopolskih razloga, kao i Alphabetu. Lista drugih potencijalnih kupaca ograničena je visokom cijenom TikToka, koja bi mogla iznositi do stotinu milijardi dolara, ako ByteDance, strahujući od mogućih reperkusija na drugim tržištima, uključi i operacije TikToka u drugim zemljama.
Amazon, vodeća američka kompanija koja se bavi e-trgovinom, možda će se naći zainteresiranom, s obzirom na sve veći fokus TikToka na uključivanje kupovine u svoju aplikaciju. Apple i Netflix, su također pokazali nezainteresiranost kada je TikTok razmatrao prodaju 2020. godine, mogli bi razmotriti ponovnu odluku, s obzirom na usporavanje rasta prodaje iPhone-a, odn. pretplatničkih streaming usluga. Tada je Oracle udružio snage s trgovinskim divom Walmartom, kako bi kupili manjinski udio u TikToku. No, taj se dogovor raspao nakon što je Trump napustio predsjedničku dužnost. Nakon akvizicije kompanije Cerner, u vrijednosti od 28 milijardi dolara 2022. godine, Oracle je vjerovatno previše zadužen da bi se mogao upustiti u tu avanturu.
Microsoft, još jedan američki tehnološki div, mogao bi se uključiti u ovo nadmetanje. Njihova ponuda od prije četiri godine za akviziciju TikToka u SAD, Australiji, Kanadi i Novom Zelandu zapeo je kada je ByteDance oklijevao s potpunim prenosom kontrole nad podacima i izvornim kodom aplikacije. No, Microsoft već dugo pokazuje interes za dublje uklju;ivanje u živote potrošača, što ih može ponovno staviti u igru za preuzimanje TikTok-a - pod uvjetom da ByteDance popusti u svojim zahtjevima.
Kako se nadmetanje na području umjetne inteligencije zahuktava, postaje sve teže povjerovati da bi Kina bila voljna predati podatke ili algoritme TikToka bilo kojim američkim interesima. Alternativa bi mogla biti prodaja TikToka kao nezavisnog entiteta umjesto spajanja s postojećim. To bi umanjilo zabrinutost oko antimonopolskih zakona. No, veličina ovog posla ponovno bi mogla predstavljati problem. Najveći iznos ikada prikupljen u početnoj javnoj ponudi iznosio je 26 milijardi dolara za udio u saudijskom državnom naftnom divu Aramco, 2019. godine. Najveće financirano preuzimanje u historiji bilo je ono energetske kompanije TXU za 45 milijardi dolara 2007. godine. Vrijednost TikToka bi nadmašila čak i to, iako olakšava činjenica da bi američki investitori u ByteDanceu mogli zamijeniti svoje udjele za dio u novoj kompaniji.