Protekle nedelje u Boliviji su održani predsjednički i opšti izbori. Te izbore sa zanimanjem su se pratili širom Južne Amerike, a situacija u Boliviji već mjesecima je na rubu građanskog rata. Dobar rezultat ljevičarskog kandidata privremeno je u zemlji smirio strasti, a ostatku država na kontinentu je pokazano da naredni izbori u drugim državama mogu donijeti velike promjene. Venecuela, Brazil, Argentina, ali i Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina imaju računice koje uključuju Boliviju kao važnu kariku u uspostavljanju poretka u Južnoj Americi.
Morales i Arce / elagora.digital
U oktobru prošle godine u Boliviji se desila velika politička kriza koja je rezultirala bijegom dotadašnjeg predsjednika u egzil i nemirima u kojima je život izgubilo više od 30 ljudi. Dugogodišnji predsjednik Evo Morales Ayma pobjegao je u Meksiko pred bolivijskom vojskom, nakon što su održani izbori koje vojska i dio političkih partija nije priznala kao regularne. Na pomenutim izborima Morales je dobio podršku od 46% onih koji su glasali. Međutim, brojne nepravilnosti izbore su stavili pod znak sumnje, a Morales je tada predložio da se izbori ponovo održe. Ali već je bilo kasno, jer je parlament i vojska na predsjedničku poziciju dovela Jeaninu Áñez.
Da bi se prevazišla kriza u zemlji izbori su bili zakazani za 3. maj, pa pomjereni za 6. septembar, da bi na kraju bili održani 18. oktobra. Jeanina Áñez je izbore odgađala pod izgovorom da želi suzbiti širenje koronavirusa u zemlji, ali čini se da su kritičari te odluke bili u pravu. Naime, oni su tvrdili da se izbori odlažu jer predsjednički kandidat Moralesove stranke MAS (Movimiento al Socialismo – Pokret za socijalizam) Luis Arce ima u anketama nedostižnu prednost nad ostalim kandidatima, a o čemu smo ranije detaljno pisali.
Arce je na izborima koji su održani prije nekoliko dana dobio više od 50% glasova, a najbliži rival čak 20 posto manje. Razlika je toliko bila ubjedljiva da je i Jeanina Áñez čestitala pobjedniku, pa se očekuje tranzicija vlasti tokom narednog mjeseca. Arce je ostvario ubljedljivu pobjedu koju zakulisne radnje ne mogu umanjiti, budući da po bolivijskom izbornom sistemu pobjednik postaje onaj koji u prvom krugu osvoji najmanje 50% glasova, ili 40% glasova ukoliko sljedeći kandidat ima za 10% manje glasova od pobjednika.
Povratak socijalizmu i povratak Moralesa
Nakon što je Morales napustio zemlju Bolivija je zauzela kurs potpuno drugačiji od Moralesove politike. Tamošnje vlasti, podržane od strane SAD, krenule su u demontažu socijalističkog sistema kojeg je uspostavio Morales i Arce, koji je bio njegov ministar finansija. Arce (57) je britanski student i zaslužan je za reforme koje su iz siromaštva izvukle milione ljudi i omogućio im da se zaposle, a širom Bolivije građene su bolnice i škole za siromašne slojeve društva. Svoj povratak na vlast, sada kao predsjednik, sam Arce je opisao kao neku vrstu referenduma o Moralesovoj i njegovoj politici. „Mislim da narod Bolivije želi da nastavi putem na kojem smo bili“, rekao je Arce, nakon što je saznao rezultate predsjedničkih izbora.
Vjerovatno takva ocjena stoji, mada ne treba zanemariti ni katastrofalno upravljanje Bolivijom u borbi protiv koronavirusa. Bolivija sa svojih nešto više od 11 miliona stanovika ima na današnji dan preko 140 hiljada zaraženih i blizu devet hiljada mrtvih. Totalni kolaps zdravstvenog i državnog aparata bio je vidljiv golim okom, mrtvi su doslovno ležali po ulicama, ljekarske usluge nije bilo, a ni same sahrane se nisu odvijale po planu. Uništeni zdravstveni sistem zemlje i loša ekonomska situacija, stvari su o kojima Arce mora da brine odmah nakon što preuzme vlast.
Arce i nova vlast, također, se moraju pobrinuti i za slučaj svoga šefa Moralesa, koji je trenutno u Argentini i kome je prethodna vlast zabranila čak i kandidaturu za nacionalni parlament. Morales je najavio povratak u zemlju, ali nije precizirao kada. Pitanje povratka Moralesa u zemlju mnogim pristalicama stranke MAS je važno i zbog činjenice da je Morales i dalje najpopularniji čovjek u zemlji, ali može biti i važan faktor u kontroli Arcea i njegove vlasti. Naime, prije nekoliko godina ljevičari u Ekvadoru su duboko prevareni. Kao njihov kandidat na vlast je došao Lenin Moreno, ali nakon preuzimanja vlasti počeo je da vodi politiku potpuno suprotnu onoj koju je obećao u kampanji.
Regionalne implikacije
Izbori u Boliviji su važni i za ukupne prilike u Južnoj Americi. Naime, zadnjih dvadesetak godina na izborima se redovno sukobljavaju stranke ljevice, sa jedne strane, i centrista i desničara, sa druge strane. Ljevičari su zadnjih godina u defanzivi i gube države u kojima vladaju, pa je na kontinentu vjerno toj ideji ostalo rukovodstvo Venecuele i Argentine, gdje je krajem prošle godine na vlast došao Alberto Fernandez. Ovaj talas promjena, mogao bi zahvatiti pomenuti Ekvador, Čile i druge države, ali glavna pažnja je na Brazilu – najvećoj i najmoćnijoj državi na kontinentu kojom upravlja kontraverzni Jair Bolsonaro, a kojeg izbori očekuju za dvije godine. Loše u upravljanju državom tokom epidemije koronavirusa pokazala se vlast u Brazilu, Argentini, Čileu, Meksiku, Peruu i Kolumbiji, a to bi mogao biti važan faktor na narednim izborima. U isto vrijeme, Latinska Amerika doživljava ekonomsku kataklizmu kakvu nije zabilježila u posljednih 120 godina.
Ovakav razvoj situacije ne raduje SAD. Proteklog mjeseca američki državni sekretar Mike Pompeo je na regionalnoj turneji po Južnoj Americi pokušao izolovati Nicolasa Madura i Venecuelu, a već od narednog mjeseca Bolivija će imati ljevičarsku vlast koja sa susjednom Argentinom ponovo može voditi vlastitu politiku.
Tenzije rastu na čitavom kontinentu, a posebno onda kada se u procese uključe Kina, Rusija, pa čak i Iran. Ekonomska kriza koja je zahvatila ovaj dio svijeta može biti dodatni mamac Kini da se aktivnije uključi na tamošnja tržišta, a broj država koje ne žele američki uticaj na kontinentu raste. Američki pritisak na Kinu Peking može smanjivati i svojom politikom u Južnoj Americi, budući da bi kineska ekonomija mogla biti dobitna kombinacija za neke države u ovome dijelu svijeta. Naime, kineski kredit, tržište i tehnologija koju bi im Kina ustupila mogu biti snažan zamajac za daljnje jačanje ljevičarskih vlada.
Međutim, da bi se Bolivija vratila politikama iz proteklih godina, potrebno je tretirati pitanje vojne pobune i protjerivanja Moralesa van zemlje, pozabaviti se radom sudova i sigurnosnih službi koji su gušili pobune širom zemlje gotovo godinu dana, a prije svega pitanjem vojske koja je već jednom otkazala poslušnost Moralesu. Da li će Arce vojsku staviti pod svoju kontrolu pitanje je i budućeg razvoja situacije u Boliviji.