Trump je u kampanji za novembarske izbore: Dobra vijest za demokrate i američke neprijatelje

Kako se približavaju novembarski izbori na kojima će biti biran dio zakonodavnih tijela u Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Donald Trump postaje vidno nervozniji, vjerovatno zbog činjenice da mu mnoge stvari ne idu onako kako je planirao.

Foto: Donald Trump

Već mjesecima razne ankete pokazuju da Trump, blago rečeno, ne stoji najbolje čak ni u svojoj biračkoj bazi. Mnogo je razloga za pad njegove popularnosti, nakon uvjerljive i historijske pobjede nad Kamalom Harris u utrci za Bijelu kuću.

Kako se američki predsjednik prirodom posla bavi mnogim stvarima i upleten je u procese širom svijeta, lista neuspjeha Donalda Trumpa poprilično je duga, iako je imao i velikih pobjeda za SAD, krupni kapital koji stoji iza njega i američke kompanije kojima je osigurao unosne ugovore.

Međutim, ta lista (ne)uspjeha na domaćoj političkoj sceni može se svesti na dvije teme: rast cijena energenata i hrane te nastavak američkih ratova kojima se Trump protivio od ulaska u politiku.

Pobjeda nad establišmentom

To se moglo vidjeti i u njegovom nastupu u Las Vegasu u srijedu, gdje je trebao držati govor o stanju ekonomije, a koji je pretvorio u obračun s dijelom Demokratske stranke, onim dijelom koji neki mediji zovu progresivnim, a Trump komunističkim.

Pobjeda Abdula El-Sayeda na unutarstranačkim izborima za kandidatsko mjesto u trci za Senat iz savezne države Michigan razbjesnila je Trumpa i mnoge u Sjedinjenim Državama. Političar egipatskih korijena u kampanji je napadao, između ostalog, Trumpovu ekonomsku i vanjsku politiku – novac bi trošio za potrebe američkih građana i ne bi vodio tuđe ratove.

Koliko je to bila važna borba pokazuje i podatak da je proizraelski lobi AIPAC navodno uložio više od trideset milona dolara da Abdul El-Sayed (41) ne pobijedi svog stranačkog kolegu.

Nakon pobjede Zohrana Mamdanija u utrci za gradonačelnika New Yorka, a za kojeg su glasali brojni Jevreji koji žive u najvećem američkom gradu, obrazac se ponovio u Michiganu, u takozvanoj „swing“ državi. Za razliku od bogatog i demokratskog New Yorka, država Michigan je u politici poznata po svojoj radničkoj klasi, koja svoje povjerenje daje i republikancima i demokratima, tražeći rješenje za svoje probleme.

„On ne voli Izrael. Ne voli jevrejski narod. Mrzi ih. Mrzi ih strašću koja gori u njegovom srcu i ne može ništa učiniti po tom pitanju“, rekao je Trump tokom govora u Las Vegasu o El-Sayedu, što je retorika koju je koristio protiv Mamdanija. U kampanji El-Sayed je, baš kao i Mamdani, imao podršku demokratskog senatora Bernieja Sandersa koji ima jevrejsko porijeklo, a koji je decenijama najuporniji borac na američkoj političkoj sceni za prava radnika, srednje klase i siromašnih.

Demokratski socijalisti, rekao je Trump, predstavljaju puzeću prijetnju komunizma i prijete uništenjem američkog načina života, prenio je Reuters. „Mislim da je to najveća prijetnja“, rekao je osvrćući se na rezultate iz Michigana i iz drugih država gdje su pobjedu upisali pripadnici „lijevog krila“ Demokratske stranke, a koje u SAD-u zovu progresivnim političarima.

Abdul El-Sayed će 3. novembra na megdan iskusnom republikancu Mikeu Rogersu, a pobjedom bi postao prvi musliman u američkom Senatu, gdje se Trump bori da održi republikansku većinu.

Stari Trump i novi neprijatelji

„Ne dobijam nikakvo priznanje ni za šta“, rekao je Trump u Las Vegasu, žaleći se da se njegovi uspjesi dovoljno ne ističu.

Trump je u tome barem dijelom upravu. Ali, to je opet samo njegova krivica. Njegov stil politike i loši vanjskopolitički potezi tuđe probleme doveli su u američko dvorište. Rat protiv Irana nanosi štetu američkoj ekonomiji i građanima, a što često nije bio slučaj u ratovima koje je Washington vodio širom svijeta. Neki građani sada na izborima pokušavaju kazniti takve politike.

Kako mu se izborna baza MAGA (Make America Great Again) već mjesecima raspada, Trump pokušava plasirati novu politiku.

Ta nova politika, ustvari, nastavak je Trumpove stare politike traženja neprijatelja protiv kojeg se valja boriti. U prvu predsjedničku izbornu kampanju izašao je pred birače s porukom da će poraziti „duboku državu“u Washingtonu, popraviti stanje u ekonomiji i okončati američke ratove. U svom drugom mandatu u Bijeloj kući Trump je uradio sve suprotno od toga.

Izabran je novi neprijatelj kojeg je teško definisati, baš kao i duboku državu, iako se čini da je svakome jasno o kome se radi. Novi neprijatelj Trumpa i njegove administracije je radikalna ljevica, a što je odnedavno vanjskopolitički cilj državnog sekretara Marca Rubia.

Međutim, kako god da se ta ljevica pokuša definisati, ona mora uključiti komuniste, a Trump ih traži tamo gdje ih objektivno nema. Ono što nova generacija demokratskih političara želi, kako je Sanders primijetio u svojoj knjizi „Naša revolucija: Budućnost u koju vjerujemo“, nije ništa drugo nego program kakav su imali evropski socijaldemokrati za vrijeme Hladnog rata.

Šansa za demokrate i američke rivale

Trumpove propuste Demokratska stranka bi mogla iskoristiti već na novembarskim izborima, dok se na desnici pojavljuju i ideje za novu vrstu organizovanja čak i izvan Republikanske stranke.

Nova generacija američkih političara i građana traži novu politiku. U borbi protiv njih Trumpu i establišmenutu na raspolaganju su već poznati alati.

Pojava brojnih političara koji dovode u pitanje decenijske postavke američke politike (na primjer, kritikovanje postojećeg ekonomskog sistema koji favorizuje vrlo bogate u odnosu na sve ostale, ili da je Izrael najvažniji američki saveznik) govori o tome da se neke promjene dešavaju.

Dok kod kuće neki prepituju gotovo sve, američki rivali imaju drugačiji pristup prema Trumpu.

Ono što su mnogi primijetili je Trumpov profil ličnosti. Trump ne zna da prihvati poraz i za sebe često kaže da je najbolji u mnogim stvarima. Možda baš tako pomaže svojim neprijateljima.

Teheran je, na primjer, od kada su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u februaru ove godine, kroz svoju propagandu želio Trumpa poniziti, ali ne i američku državu i narod. Nakon nove runde u okršaju s Iranom Trump opet traži izlaz koji neće izgledati kao njegov lični poraz.

Odnos Rusije i njenog predsjednika Vladimira Putina prema Trumpu drugačiji je od iranskog i njegovih američkih kritičara. Uprkos svim udarcima koje je Rusija trpila od samita dva predsjednika na Aljasci prošle godine, Putin i neki ruski državni mediji i dalje s biranim riječima govore o Trumpu, vjerovatno u nadi da će ga omekšati, zadovoljiti njegov ego i tako dobiti ustupke.

Istu ili sličnu taktiku imaju gotovo svi predsjednici i premijeri evropskih država i vođe Evropske unije.

Na to je, možda između redova, nedavno upozorio poljski premijer Donald Tusk, koji kaže da bi rusko-ukrajinski rat mogao biti odlučen u narednih stotinu dana, a što se poklapa i s novembarskim izborima. U želji da pred birače izađe s „pobjedom“, poput uspostavljanja mira na istoku Evrope, Trump bi možda mogao povući poteze u korist Rusije i sklopiti za Ukrajinu nepovoljan sporazum.

Sve ovo je rezultat Trumpove politike i načina na koji vodi najveću svjetsku silu. I sve to i mnogo drugog desilo se za nepune dvije godine njegovog drugog mandata. Trump je tako još jednom uzdrmao Sjedinjene Američke Države i svijet.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba

---