Američka republika i Trumpov pokret MAGA nakon novog sukoba na Bliskom istoku

Nakon gotovo dvije sedmice rata između Izraela i Irana, američki predsjednik Donald Trump dogovorio je prekid vatre i kupio vrijeme svim stranama za naredne korake. Paralelno s tim Trump se suočava s podjelama u svom pokretu MAGA (Učinimo Ameriku ponovo velikom).

Foto: Ilustracija

Razlog za brzi uspon Donalda Trumpa u američkoj politici treba tražiti i u njegovom zalaganju za mir, prekid američkih ratova širom svijeta i preusmjeravanje resursa za domaće potrebe.

Ipak, nije sigurno da li Trump zaista želi kraj ratova, ili je samo pravilno procijenio raspoloženje Amerikanaca. To se pokazalo i protekle dvije sedmice dok su Izrael i Iran razmjenjivali udarce, a on svakodnevno davao kontradiktorne poruke, da bi na kraju napao iranska nuklearna postrojenja. Zato Trumpa, kao i druge političare, ne treba ocjenjivati prema riječima, već prema djelima.

Samoproglašeni mirotvorac u svoja dva mandata na čelu najveće svjetske sile više puta je došao na rub rata s Iranom. Pored napada koji je na Iran izvršen ovog vikenda i iranskog odgovora prema američkoj vojnoj bazi u Kataru, sjetimo se da je Trump 2020. godine u svom prvom mandatu, u Iraku, likvidirao najistaknutijeg iranskog generala Qasema Soleimanija. Tri godine ranije, Trump je napao navodni sirijski hemijski program. U svom drugom mandatu krenuo je u obračun s jemenskim Husima i nastavljena je pomoć Izraelu u napadu na Pojas Gaze.

U ime koga?

Za sve ove Trumpove napadepostoji jedna poveznica – namjera da se slome (pro)iranske snage na Bliskom istoku i da se pomogne Izraelu da ostvari svoje ciljeve. To je postalo jasno i Trumpovim pristalicama, osobama koji su bile uz njega i onda kada mu je prijetio zatvor. Posljednjih sedmica traje pobuna tih ljudi protiv Trumpove politike.

Pobuna protiv korištenja američkih resursa za izraelske ratoveprvo je došla od onih koje u Sjedinjenim Državama često nazivaju „kontroverznim desničarima“ i „teoretičarima zavjere“. Ovih dana najglasniji su Tucker Carlson, bivša televizijska zvijezda Fox Newsa, Alex Jones, medijska ličnost i dokazani teoretičar zavjere, Steve Banon, bivši Trumpov politički strateg, Douglas Macgregor, bivši pukovnik američke vojske i savjetnik u Pentagonu, i mnogi drugi.

Oni su digli glas protiv Trumpove, i uopšte američke, politike da Washington vodi izraelske bitke. U glavnim američkim medijima, ili kako ih kod nas neki često nazivaju „uglednim“, nema prostora za kritiku Tel Aviva. Izrael u tim medijima ima poseban tretman. Ali, neki kritičariimajusvojemedijske platforme i putem interneta dolaze do velikog broja Amerikanaca. Uostalom, upravo oni su Trumpa izvlačili iz medijskog mraka tokom posljednje predsjedničke kampanje.

Posebna meta ovih napada bio je AIPAC, najpoznatiji izraelski lobij u Sjedinjenim Državama, koji je na posljednjim izborima stao iza Trumpa i iza brojnih republikanaca i demokrata. Prema web stranici Track AIPAC, koji se bavi monitoringom rada ovog lobija, na primjer, ubjedljiva većina republikanaca i demokrata u američkom Predstavničkom domu podržana je od strane AIPAC-a. Na društvenim mrežama AIPAC se zna pohvaliti da su svi ili gotovo svi kandidati koje su podržali, republikanci i demokrati, pobijedili u svojim izbornim utrkama.

Kritika politike Washingtona prema Izraelu ponegdje je izazvalaslučajeve antisemitizma, pa na društvenim mrežaima sve više sadržaja koji vrijeđaju čitav jedan narod i čitavu jednu religiju. Ne tako davno, kada su društvene mreže bile snažnije kontrolisane, takvi komentari bi bili brisani i korisnici odstranjeni s mreže. Dolazak Trumpa na vlast značio je, kako su njegove pristalice rekle, povratak slobode govore i društvene mreže su često pune sramnih komentara.

Američka republika

AIPAC i drugi lobiji ne rade nezakonito. Američki zakoni dozvoljavaju lobiranje i novac koji lobiji daju kandidatu je javna stvar. AIPAC i drugi lobiji igraju u skladu s pravilima igre.

Ali, to otvara pitanje stanja američke republike, odnosno prava građana da biraju predstavnike u vlasti. Trumpova politika prema Iranu, odnosno bespogovorno držanje strane izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i kad napada druge države, ovo pitanje vraća u fokus američke javnosti, iako je primarni razlog ispitivanje Trumpovog obećanja - „Amerika na prvom mjestu“.

To otvara pitanje i američkog preovlađujućeg dvostranačja. Posljednji je o tome govorio Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu. On je početkom mjeseca, napuštajući Trumpovu administraciju i optužujući predsjednika da se njegovo ime nalazi u spisima zloglasnog Jeffreya Epsteina, aludirao da Sjedinjenim Državama treba treća stranka koja „predstavljala 80 posto onih u sredini“ misleći na građane koji ne pripadaju ni demokratima ni republikancima.

Trumpovoj odluci da napadne Iran usprotivili su se pojedini republikanci i demokrati. Za neke od njih Track AIPAC je objavio da nisu radili s AIPAC-om. Jedan od njih je i republikanac Thomas Massie. Kongresmen Massie je „imao čast“ da mu čitavu objavu na društvenim mrežama posveti predsjednik Trump, koji mu je poručio da nije dio pokreta MAGA i nakon salva uvreda obećao mu da će se uključiti u republikansku stranačku utrku u Kentuckyju kako on više ne bi bio kandidat.

Protiv Trumpovog rata protiv Irana bila je i republikanska kongreskinja Marjorie Taylor Greene. Vatrena zagovornica politike „Amerika na prvom mjestu“ na društvenim mrežama je napisala da „ne poznaje ni jednog Amerikanca koji je bio žrtva zločina, ili ubijen, od strane Irana“ te pozvala Trumpa da se posveti domaćim prilikama i rekla da se ona ne želi boriti u ratovima „nuklearno naoružanog Izraela“.

Kritikama Trumpovog rata protiv Irana i ratova uopšte pridružili su se i neki drugi. Demokrate Jim Himes, Adam Schiff i Chuck Schumer su, na primjer, tvrdili je Trumpov napad bio nezakonit i da je on o svemu morao obavjestiti Kongres. Alexandria Ocasio-Cortez optužila je Trumpa da je „izdao američki narod i Ustav zbog ilegalnog bombardovanja Irana i uvlačenja“ države u rat. Trump je, pored ostalih uvreda, rekao da je Ocasio-Cortez„najgluplja“ osoba u Kongresu.

MAGA mijenja pravila igre

Trumpovi potezi na Bliskom istoku nisu se svidjeli njegovim pristalicama, ali ni kritičarima. Ankete provedene pred napad na Iran pokazale su da je velika većina Amerikanaca protiv rata. Njimasu još uvijek u sjećanju ratovi u Iraku i Afganistanu i većina ne želi dugotrajan sukob.

Trumpova politika otvorila je brojna pitanja. Ako je većina stanovništva bila protiv rata, ako su protiv rata bile i Trumpove pristalice, a o njegovim potezima nije bio obaviješten Kongres, onda je pitanje ko i kako upravlja američkom republikom koja ima jasna ustavna i zakonska ograničenja u raspodjeli vlasti.

Trump je svojom politikom prema Bliskom istoku pod udar javnosti doveo i politiku prema Izraelu, što je bilo nezamislivo samo nekoliko mjeseci ranije. Razni američki sadašnji i bivši civilni i vojni zvaničnici, novinari, poznate ličnosti, naučnici... danima raspravljaju o ovoj temi, što se sigurno ne sviđa Izraelu koji ima bezrezervnu podršku Washingtona.

Kako će se ovi procesi razvijati nije jasno, ali ono što jeste na stolu je budućnost pokreta MAGA. Trump se više ne može takmičiti za američkog predsjednika i to otvara prostor za nasljednika.

Jedan od onih koji bi navodno trebao biti njegov nasljednik je potpredsjednik JD Vance, koji je u proteklim danama pred javnošću igrao dobrog i lošeg policajca u odnosu na Trumpa. Da li je trik upalio kod pristalica pokreta MAGA teško je reći, ali ostaje činjenica da je Netanyahu svojom politikom uzdrmao još jednog američkog predsjednika, nakon što je Joseph Biden neslavno pao na politici prema Pojasu Gaze.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba

---