U manje od 48 sati predsjednik Rusije Vladimir Putin sreo je tri strana lidera, od čega su ga dvojica ugostila u rasponu od nekoliko sati. Ova neobična diplomatska turneja oslikava Putinove namjere i pokazuje da Moskva ima šta ponuditi Bliskom istok.
Foto: Vladimir Putin i Mohammed bin Salman
Putin od podizanja optužnice Međunarodnog krivičnog suda ne putuje mnogo. Još od ranije, od kada je Rusija napala Ukrajinu, Putinu su zatvorena na Zapadu. Drugdje Putin je dobrodošao, što pokazuju posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji, prve od 2019. godine. U pratnji četiri aviona Su-35, predsjednički avion Iljušin-96 je preko Irana stigao u Abu Dhabi u srijedu, gdje je Putina čekao šeik Mohammed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U čast gosta sa međunarodne potjernice na nebu su avioni domaćina oslikali boje ruske zastave, a ulice su bile ukrašene ruskim zastavama. Istog dana, Putin je produžio za Rijad gdje ga je čekao prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman, ukazujući mu izuzetno poštovanje. Domaćin je pozvan u Rusiju da bude prvi saudijski zvaničnik koji to uradio još od posjete njegovog oca Abdulaziza bin Salmana 2017. godine.
Dan kasnije, u Moskvu je stigao iranski predsjednik Ebrahim Raisi s kojim je Putin razgovarao o odnosima dvije prijateljske države, dogovarajući jačanje veza u različitim oblastima, a što po pravilu ometa planove Zapada. Gost je posebno insistirao na ubrazavanju projekta koridora „Sjever-jug“, što je Putin podržao, te na pitanju Kavkaza.
Jučer u Moskvi Putin je sreo i prijestolonasljednika Omana Theyazina bin Haithama, ujedno ministra kulture, sporta i omladine države koja često igra ulogu posrednika na Bliskom istoku.
Kod saveznika Zapada
Putinovo putovanje njegov savjetnik za međunarodne odnose Juri Ušakov opisao je riječima „snažan udarac“, i „signal međunarodnoj zajednici“, govoreći o karakteru i važnosti posjete. Bloomberg je slično zaključio – putovanje „signalizira Putinovo rastuće samopouzdanje da putuje van Rusije uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da ga izoluju na globalnoj sceni“, dodavši da je to udarac politici Washingtona u Ukrajini.
Zaista, radi se o prvorazerdnom diplomatskom događaju u koji su uključeni bliski američki saveznici i čovjek kojeg gotovo dvije godine nastoje izolovati i skinuti sa svjetske političke pozornice. Putovanje je pokazalo da u tome Zapad nije uspio izvan svojih granica, čak ni u nekim svojim interesnim zonama gdje su smještene vlade koje su decenijama kontrolisali.
Niz sporazuma koji su postignuti govori da dvije najveće arapske ekonomije ozbiljno računaju na Rusiju, posebno u polju ekonomije. Putin je tako zahvalio bin Zayedu što je dao plac za gradnju crkve u UAE, a koju će koristiti neki od gotovo milion ruskih turista koji su prošle godine posjetili tu zemlju, te što će u toj zemlji raditi ruska škola. Ovi odnosi su „dosegli visok nivo bez presedana“, rekao je Putin domaćinu koji je gosta nazvao svojim „dragim prijateljem“.
Porazno za Zapad je da se to desilo u vremenu kada je Rusija pod sankcijama. UAE je najveći ruski trgovinski partner u arapskom svijetu sa devet milijardi dolara obima trgovine u 2022. godini, a ove godine u periodu januar-septembar on je veći za 63 posto u poređenju sa prošlom.
Zatim, investicije UAE-a u Rusiju van naftnog sektora u odnosu na prošlu godinu porasle su za 103 posto, a u februaru ove godine na sajmu naoružanja u toj arapskoj zemlji ruske firme su izlagale i prodavale, pišu ruski mediji. Uz to, UAE ulazi u BRICS-a naredne godine. Dostizanje nivoa odnosa „bez presadana“ desio se zahvaljući ruskim firmama koje su protjerane sa Zapada od početka agresije na Ukrajinu, a koje su svoje mjesto pronašle u UAE-u, razvijajući poslovne veze. Ruski kapital je došao u važan svjetski finansijski centar i tamo napravio uspjeh.
Ipak, poslastica za Putina su naftni dogovori, koji su primarni razlog njegovog putovanja. Putinova naftna i energetska koalicija Prekidom uvoza energenata iz Rusije Zapad je Moskvu želio baciti na koljena. Taj momenat je vjerovatno prekretnica u odnosima Rusije i niza arapskih država. Nakon što je Rusiju odsjekao od evropskog tržišta, američki predsjednik Joseph Biden tražio je od Mohammeda bin Salmana da Saudijska Arabija i druge članice organizacije OPEC+ povećaju proizvodnju nafte i tako obore cijenu. Bin Salman je odbio i dodatno smanjio proizvodnju, čime je napunio svoju kasu i spriječio da Rusija ostane bez novca. Šta više, prema medijima sa Zapada, Rijad je od Rusije kupovao naftu i prodavao je na svjetskom tržištu.
U Dubaiju traje samit COP28 na kome svjetski čelnici razmatraju borbu protiv klimatskih promjena, a jedan od prijedloga je smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Saudijski predstavnik je to odbio, što je faktički nastavak politike koja je odbila i Bidena. Zato je dogovor Saudijske Arabije, Rusije i UAE-a važan. Prvi, drugi i šesti svjetski izvoznik nafte sada igraju zajedno. Kako je očito da ne mare za sankcije Zapada u jednačinu ubacimo i Iran, petnaestog na toj listi.
Putinova delegacija govori o važnosti posla. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik Vlade Andrej Belousov, potpredsjednik Vlade i ministar industrije i trgovine Denis Manturov, potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak, šefica Banke Rusije Elvira Nabiulina, generalni direktor Roskosmosa, izvršni direktori Rosatoma i Ruskog fonda za direktna ulaganja, bili su dio delegacije, javila je agencija TASS. Vedomosti pišu da je bio i medijima nenajavljeni dio delegacije, a nju su činili čečenski vođa Ramzan Kadirov, ministar ekonomskog razvoja, šef Roshidrometa, zamjenik ministra prirodnih resursa, ministar finansija..., ukupno 35 ljudi.
Dakle, Putin je arapskim partnerima ponudio ruske kapacitete u istraživanju svemira, nuklearne energije, obostrane investicije, usluge ruske centralne banke koja se pod vodstvom Nabiuline zaobilazi sankcije Zapada. Indikativno, nema predstavnika ruskih proizvođača oružja, iako je Saudijska Arabija ranije izrazila interes za dio ruskog arsenala.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Rijadu, navedeno je da su se dvije strane saglasile o važnosti proširenja saradnje u oblastima nafte i gasa, petrohemije i radu na proširenju saradnje u civilnom korištenju nuklearne energije, električne energije i obnovljivih izvora energije. Saopštili su da države članice OPEC+ moraju raditi na smanjenju proizvodnje nafte u „interesu svjetske ekonomije“, iako su 30. novembra već dogovorili smanjenje.
Protiv interesa Zapada
Pokušaj Putinovog približavanja Arapima je višeslojan, odnosno zavisi od više faktora. Arapske veze sa Zapadom su jake i Rusiji će trebati vremena da se približi tom nivou. Međutim, Putin igra i na emocije stanovništva, što pokazuje njegova politika u ratu Izraela i Hamasa.
Sa Mohammedom bin Salmanom Putin se složio da je u Gazi potreban „sveobuhvatani trajni mir“ i „zaustavljanje vojnih operacija na Palestinskim teritorijama“, odnosno da je potrebno formirati palestinsku državu u granicama iz 1967. godine sa istočnim Jersualemom kao glavnim gradom. Ova gotovo izlizana fraza, koju svjetske sile decenijama ponavljaju, cilja na emocije muslimana koji podržavaju Palestinu, odnosno protiv Washingtona koji snažno stoji iza Izraela.
Ali Putin je sve uporniji na Bliskom istoku, želeći na svoju stranu dobiti niz tamošnjih država, odnosno prekinuti svoju diplomatsku izolaciju i Zapadu pomrsiti konce tamo gdje može, čak i kod bliskih američkih saveznika.
Razgovor sa bin Salmanom o koridoru „Sjever jug“ potvrđuje da Putin arapskim vođama nudi daljnje povezivanje, a da se pri tome ne miješa u njihove unutrašnje stvari, pa tokom takvih razgovora ljudska prava, demokratija ili izbori nisu na dnevnom redu kao što insistira Zapad.
Tako bi se mogla stvoriti neka vrsta koalicije vladara koji gospodare važnim resursima i svijet vide potpuno drugačije od Zapada. „Ništa ne može spriječiti razvoj naših prijateljskih odnosa“, rekao je Putin, dodajući da se to dogodilo i zbog „mudre politike“ oca saudijskog prijestolonasljednika. „U proteklih sedam godina odnosi su dobili takav kvalitet kakav do sada nije viđen“, zaključio je.
Tekst je ranije obvajljen na portalu nap.ba.