Agresija Rusije na Ukrajinu polahko je potisnuta iz glavnih medija na Zapadu, jer krvoproliće iz Pojasa Gaze nadilazi burtalnost rata na istoku Evrope. Pored toga, glavni saveznici Ukrajine sada se više brinu za Izrael nego da zaustave ruske trupe, dok se problemi za Kijev usložnjavaju.
Foto, ilustracija: Mural sa likom Volodimira Zelenskog
Proteklih dana svjedočili smo priči koja se ponavlja više puta tokom rata u Ukrajini. Prvo bi Moskva tvrdila da je preuzela kontrolu nad nekim mjestom, zatim bi Kijev tvrdio da je to laž i da se ukrajinske trupe još uvijek dobro drže, da bi na kraju priznali da su izgubili bitku.
Ovaj put sve dileme je otklonio čelnik ukrajinske vojske Valerij Zalužni koji je jučer potvrdio da njegovih trupa više nema u gradu Marjinka, odnosno da Rusija kontroliše ovaj važan grad. Prije rata grad je imao oko deset hiljada stanovnika.
Bitka za ovaj grad traje gotovo deset godina. Marjinka je grad na kapijama Donjecka, samo dvadesetak kilometara udaljenja od istoimenog grada koji je od 2014. godine središte pobune protiv Kijeva. Rusija je tvrdila da je iz Marjinke Ukrajina granatirala sam centar Donjecka.
Kapije Donjecka
Poraz Kijeva u bici za Marjinku bila je tek sporedna vijest u vodećim medijima na Zapadu, iako je vjerovatno najveći uspjeh Moskve još od bitke za Bahmut. Povrh toga, bitka je došla na kraju godine u kojoj je slomljena dugo očekivana i dugo najavljivana ofanziva Kijeva.
Pobjedu vojnicima lično je čestitao ruski predsjednik Vladimir Putin koji je rekao da ona stvara preduslove da ruske snage krenu dalje ka zapadu, što im je bio cilj još od početka rata. U prvim sedmicama ruske agresije na Ukrajinu u Marjinci i okolnim mjestima ruske snage su doživjele neke od svojih najtežih poraza, barem kada je riječ o ljudskim gubicima.
Tih dana pobunjenici, ohrabreni ofanzivom Moskve, krenuli su na utvrđene položaje ukrajinskih snaga i doživjele debakl. Ukrajinci nisu pobjegli u strahu od ofanzive Moskve, pa je ruski napad osujećen u pregrađu Donjecka. Od tada je Marjinka bila trn u oku Kremlja, jer je uz svoju stratešku važnost na kapijama tog velikog ukrajinskog grada imala i simboličnu važnost za pobunjene snage koje su tamo teško stradale.
Ovim porazom ukrajinska vojska je ugrozila svoje pozicije u Avdijivci, još jednom važnom utvrđenju u predgrađu Donjecka. Mjesecima traju bitke i za taj grad i ukoliko Ukrajina bude tamo poražena grad Donjeck će ostati izvan dometa najvećeg dijela ukrajinske artiljerije, odnosno Kijev bi bio u potpunosti potisnut iz samoproglašene Donjecke Republike, koju je Moskva naknadno prisvojila kao svoj teritorij.
Drugačiji Božić
Ove godine, u najmeri da se što više distancira od ruske pravoslavne crkve koja podržava rat u Ukrajini, u Kijevu se Božić prvi put slavio 25. decembra. Novi datum proslave trebao je pokazati nezavisniju politiku Kijeva i okretanje Zapadu u svim segmentima. Ali ove godine, za razliku od prošle, Kijev ima manje razloga da slavi.
Ukrajinska ofanziva je slomljena, unutar političkog i vojnog rukovodstva u Kijevu sve je više razilaženja, na bojnom polju nema značajnih pobjeda, Zapad je sve više posvećen Izraelu, u Sjedinjim Američkim Državama republikanci se opiru bezrezervnoj podrški Kijevu, a Putin i Rusija nisu bačeni na koljena. Šta više, Putin i Rusija stoje bolje sada nego godinu dana ranije, jer Zapad nije uspio diplomatski izolovati Rusiju u većem dijelu svijeta, dok ekonomija prevazilazi ograničenja postavljena sankcijama. Ruska proizvodnja oružja mjesecima raste.
Ukrajini nedostaje i vojnika. Kijev sada provodi mobilizaciju i onih od 25 godina starosti, pomjerajući granicu sa 27. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 19. decembra rekao da mu je vojska tražila novih 450 do 500 hiljada vojnika. Potreba za ovoliko vojnika, smatraju stručnjaci, može ukazivati na dva scenarija. Prvi je da Ukrajini nedostaje vojnika usljed broja nastradalih i intezivnih napada Rusije, a drugi da Kijev na proljeće sprema novu veliku ofanzivu.
Sa druge strane, ruski analitičari tvrde da je Rusija došla u situaciju da dobija rat i da se stvari odvijaju u korist Moskvu, misleći na zamor Zapada u pomoći Kijevu i sposobnosti Ukrajine da se sama opire snažnijem protivniku.
Zapad protiv Rusije
Ipak, stvari su puno komplikovanije od računice ruskih analitičara. Rat u Ukrajini nije ni blizu svog kraja, osim ako se neće potpisati mirovni sporazum. Zapad je Ukrajinu osposobio da vrši snažne i precizne napade i da ruski kvantitet nadjača kvalitetom.
Dokaz tome i jučerašnji napad na krimsku luku Feodosiju. Ukrajinci su tamo uništili ratni brod, oštetili druge i izazvali požar u luci. Kijev je uništio veliki ruski desantni brod Novočerkask, nanoseći dodatnu štetu ruskoj floti u Crnom moru koja se teško može oporaviti, jer Turska vjerovatno ne bi dozvolila da ratni brodovi prođu Bosfor i pridruže se napadu na Ukrajinu.
Rusija tvrdi da je Ukrajina luku napala avionima, što je također novi momenat, budući da se smatra da su ukrajinske zračne snage teško stradale i da ne mogu probiti rusku protivvazdušnu odbranu. Rusija tvrdi da je luka pogođena navodećim projektilima. Raniji napadi te vrste često su vezivani za rakete dostavljene iz Sjedinjenih Država, Ujedinjnog Kraljevstva i Francuske.
Ukrajina već dugo vremena od Zapada traži protivvazdušnu odbranu, pripremajući se za zimu, budući da je u prošlosti Rusija ciljala elektro mrežu, ostavljajući stanovništvo i privredu bez električne energije. Zato je sada prioritet Kijeva preživjeti još jednu zimu, učvrstiti vlastite redove i pripremiti se za proljeće koje bi moglo biti različito od prošlog.
Operacijom u Marjinci Rusija je pokazala da iskopani rovovi i desetine kilometara minskih polja ne znače da Rusija neće pokretati ofanzive i čekati da ukrajinska vojska beskonačno dugo napada. Ali prije proljeća, Kijev se mora pozabaviti sa stanjem u pomenutoj Avdijevci koja bi vrlo brzo mogla biti sljedeća meta ruske vojske.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.