Pandemija koronavirusa ima devastirajući učinak za ekonomiju u Latinskoj Americi, pokazuju statistički podaci koje je objavio CEPAL.
Latinska Amerika preživljava teške trenutke zbog širenja koronavirusa, a čini se da kraj nevoljama ne dolazi. Širenje virusa i ograničavanje ekonomske aktivnosti dovelo je ovaj dio svijeta u tešku situaciju. Kako prenosi El Pais, BDP svih zemalja Latinske Amerike u ovoj godini biće smanjen za 9,1%, što je najveći pad u posljednjih 120 godina od kada postoje statistike ove vrste. Stopa nezaposlenosti će iznositi 13,7% (7 procentnih poena više), a stopa siromaštva će iznositi 37,7%.
BDP će pasti u tolikoj mjeri da će se vratiti na iznos iz 2006. godine, što će reći da je 14 godina ekonomskog rasta zemalja naprosto izbrisano. BDP po glavi stanovnika će doživjeti još veći pad, čak za 9,9 posto. Najveći pad će zabilježiti stanovnici Južne Amerike sa 9,4 posto, a centralnoameričke države i Meksiko pad od 8,4 posto.
Pad BDP-a najmanje će se osjetiti u Paragvaju (2,3%), Gvatemali (4,1%), Haitiju i Urugvaju (5%), a najgore rezultate zabilježiće Venecuela (26%), Peru (13%) i Argentina (10,5%). Najveća ekonomija u tom dijelu svijeta Brazil imaće pad BDP-a za 9,2 posto, a moćne države poput Meksika i Kolumbije pad od 9 odnosno 5,6 posto. Komunistička Kuba zabilježiće pad od 8 posto, a Čile za 7,9 posto.
Snažan ekonomski pad ima uticaj i na političke prilike u ovome dijelu svijeta, a o čemu smo ranije detaljnije pisali u slučajevima Venecuele, Bolivije, Brazila i Čilea.