Kineska vlast drakonskim mjerama obara natalitet Ujgura i drugih muslimanskih manjina da bi im smanjila brojnost, dok istovremeno stimuliše rađanje većinskog Han stanovništva.
Ta praksa je raširenija i sistematičnija nego što se do sada znalo, pokazalo je istraživanje AP-a zasnovano na državnoj statistici i dokumentima, i razgovorima s 30 bivših zatvorenika, njihovom rodbinom i jednim bivšim zatvorskim čuvarom, javlja Beta. Kampanju suzbijanja rađanja tokom posljednje četiri godine u krajnje zapadnom regionu Xinjianga, gdje živi turkofona manjinska grupa Ujgura, neki stručnjaci nazivaju "demografskim genocidom". Kina redovno podvrgava pripadnice te manjina provjeri da li su trudne, nameće im korištenje intrauterinih sredstava kontracepcije, sterilizaciju i čak abortus u stotinama hiljada slučajeva, pokazuju podaci. Za nepoštovanje tih mjera je predviđen zatvor.
Logori za višečlane porodice
Vlasti uz to šalju u logore i teško novčano kažnjavaju roditelje ako imaju više od troje djece, utvrdila je agencija AP. Tragajući za skrivenom djecom, policija pretresa kuće i zastrašuje roditelje, a djecu koju nađe, oduzima i odvodi. Stopa nataliteta u većinski ujgurskim regionima Hotan i Kashgara opala je za više od 60 posto od 2015. do 2018. godine, što je posljednja godina dostupna u državnoj statistici. Stotine miliona dolara koje država daje za kontrolu rađanja, pretvorili su za samo nekoliko godina Xinjiang iz jednog od najbrže rastućih regiona u Kini u jedan od najsporijih, pokazalo je novo istraživanje stručnjaka za Kinu Adriana Cenca koji sarađuje s neprofitnom Memorijalnom fondacijom žrtava komunizma u Washingtonu.
Demografska politika
Ministarstvo vanjskih poslova Kine i vlada Xinjianga nisu odgovorili na višestruke molbe za komentar tih podataka. Međutim, Peking je ranije rekao da su te nove mjere namjenjene pravičnom omogućavanju da kinesko stanovništvo Han i etničke manjine imaju isti broj djece. Po napuštenoj kineskoj "politici jednog djeteta" koju su vlasti dugo podsticale, ponekad i silom, kontracepcija, sterilizacija i pobačaj nametani su većinskom stanovništvu Han. Ali manjinama je bilo dozvoljeno da imaju po dvoje djece, a u selu i troje. To se promijenilo pod vlašću predsjednika Xi Jinpinga, najautoritarnijeg lidera Kine za nekoliko decenija. Ubrzo pošto je on došao na tu dužnost, vlast je revidirala propise o rađanju tako da i Kinezi Han iz Xinjianga mogu imati i po troje djece, baš kao i manjine. Iako su na papiru jednaki, Han Kinezi su u velikoj mjeri pošteđeni abortusa, sterilizacije, ubacivanja intrauterinih sredstava kontracepcije i zatvaranja u logore zbog prevelikog broja djece, što se sve nameće drugim stanovnicima Xinjianga, pokazuju razgovori i podaci. Žene su u logorima podvrgnute prisilnoj ugradnji intrauterinih sredstava kontracepcije i injekcijama koje, kako izgleda, spriječavaju trudnoću, a neke, tučene do krvarenja, imaju trajne posljedice. Samo tokom 2014. godine u Sinkiangu je ugrađeno više od 200.000 intrauterinih sredstava kontracepcije, a 2018. godine 60 posto više, gotovo 330.000. Kineska zdravstvena statistika također pokazuje uporedni porast sterilizacije u Xinjiangu: broj tih intervencija je od 2016. do 2018. godine porastao sedam puta, na više od 60.000 postupaka godišnje.
Puzeći genocid? Kampanja suzbijanja rađanja potiče od zabrinutosti države da visok natalitet među muslimanima dovodi do siromaštva i ekstremizma u Xinjiangu, sušnom, zabačenom regionu gdje posljednjih godina ima napada noževima i bombama, za šta se odgovornost svaljuje na islamske teroriste. "Namjera možda nije da se u potpunosti eliminiše ujgursko stanovništvo, ali će mu se znatno smanjiti vitalnost i time olakšati njegova asimilacija", rekao je Darren Byler, stručnjak za ujgurske studije na Univerzitetu Colorado. Neki stručnjaci idu dalje od te ocjene: "To je genocid i tačka!", izjavila je stručnjakinja za Ujgure Joanne Smith Finley, sa Univerziteta Newcastle u Velikoj Britaniji. "To nije trenutno, šokantno, masovno ubijanje na mjestu kao pri genocidu, već spor, bolan, puzeći genocid".
IPAC traži istragu UN-a, Kina odbacuje navode
Ovi navodi AP-a, doveli su do zahtjeva Interparlamentarne alijanse za Kinu (IPAC) prema Ujedinjenim nacijama da se pokrene istraga, prenosi BBC. "Uspostavljanje međunarodne, nepristrasne, nezavisne istrage o situaciji u regionu Xinjiang", zatražili su Duncan Smith iz redova britanskih konzervativaca, baronesa Helena Kennedy i američki senator Marco Rubio. "Svijet ne može da šuti o narastajućim zločinima", navodi se u saopštenju IPAC-a.
BBC podsjeća da su prema istraživanju ove medijske kuće iz 2019. godine "djeca u Xinjiangu bila sistematski razdvajana od svojih roditelja s namjerom da ih se izoluje iz njihovih muslimanskih zajednica."
U međuvremenu oglasilo se i kinesko ministarstvo vanjskih poslova i odbacilo sve navode AP-a ocijenjujući da su "bez osnova."
I ranije je Kina odbacivala različita istraživanja, navode i kritike o stanju ujgurske manjine u Kini. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian jučer je rekao da su u pitanju "lažne informacije" o Xinjiangu.
Pojačani pritisak na Kinu
Posljednjih mjeseci Sjedinjene Američke Države povećavaju pritisak na Kinu u sklopu trgovinskog rata dvije države, ali i zbog kineske uloge u širenju koronavirusa. Američki državni sekratar Mike Pompeo je rekao da je Kina mogla spriječiti "stotine hiljada smrti" da je adekvatno reagovala na početku širenja virusa.
Australski premijer Scott Morison je također pozvao na međunarodnu istragu o kineskoj ulozi u širenju virusa, a Peking žestoko zaprijetio.
Sve navedeno, kao i globalno usporavanje svjetske ekonomije zbog koronavirusa, na Kinu je ostavilo teške posljedice s tendencijom da se kriza prenese na sve pore društva u toj državi, prvenstveno ekonomije i nakon toga politike.