• Armin Sijamić

BRICS i rat u Ukrajini: Usamljenost Rusije i Kine

Samiti BRICS-a nekada su privlačili veliku pažnju širom svijeta, a onda je serija njih prošla u sjenci neslaganja članica ove asocijacije. Posljednji samit opet je pobudio interesovanje, posebno na Zapadu, u iščekivanju kakvu će poruku svijetu poslati Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.


Početkom septembra prošle godine održan je 13. samit BRICS-a, a domaćin je bila Indija. Taj samit je prošao gotovo neopaženo širom svijeta, a ni mediji u državama BRICS-a nisu pretjerano puno pažnje posvetili online samitu. Glavni razlog tome je činjenica da Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika teško nalaze zajedničke teme iza kojih će stati punim kapacitetom. Kina je bila najviše zainteresovana da BRICS postigne dogovore i nastavi svoj razvoj. Međutim, kineskom planu se ispriječio „problem“ smijenjivosti vlasti u drugim državama, a što je bitno otežalo realizaciju bilo kakvih ozbiljnih planova. Brazilski predsjednik, konzervativac Jair Bolsonaro, želeći najbolje veze sa Donaldom Trumpom i Zapadom u cijelini, ovu asocijaciju je doveo u slijepu ulicu, a jedan od njegovih ministara je predlagao formiranje slične organizacije bez Kine koja je suviše „globalistička“ i okretanje Brazila ka državama koje drže do nacionalizma i zatvorenosti svojih granica. Prethodnici na mjestu predsjednika Brazila bili su spremniji za saradnju sa Kinom nego je to slučaj sa Bolsonarom. Političke promjene u Indiji, također, su ograničile domete BRICS-a.


Prije dva dana održan je 14. samit BRICS-a, a domaćin novog sastanka preko videoveze bila je Kina. Najvažnije poruke sa samita poslali su ruski i kineski predsjednici, dok su Indija, Brazil i Južna Afrika gledale da zauzmu što neutralnije stavove. Vladimir Putin i Xi Jinping su samit iskoristili da pošalju poruke Zapadu, ali i domaćoj javnosti. Ovo je bilo prvo Putinovo pojavljivanje na nekom međudržavnom forumu od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Javnost širom svijeta očekivala je poruke sa ovoga samita, a Putin i Xi su tu pažnju znali iskoristiti.


Poziv na dijalog i na sukob sa Zapadom


Članice BRICS-a, barem u ovome trenutku sa sadašnjim liderima, ne slažu se oko mnogo strateških bitnih stvari. Naprosto, partikularni interesi su jači od zajedničkih. Pomalo iznenađujuća zajednička poruka sa samita došla je u vezi sa ratom u Ukrajini. Naime, BRICS je pozvao Ukrajinu i Rusiju na pregovore, što je čudno s obzirom da je tu istu ponudu susjednoj državi mogla uputiti i sama Moskva i krenula pregovarati (uz otvorenu podršku država BRICS-a) o svojoj i ukrajinskoj sudbini. Stvar je interesantna i zbog činjenice da je glavna tema samita bila Ukrajina, iako ju je rijetko spominjao bilo ko. Države su se na samitu određivale prema „događajima“ i „situaciji“ u svijetu, ciljajući ukrajinski rat i međusobne sankcije Zapada i Rusije.


Kineski predsjednik Xi Jinping je kao domaćin zauzeo centralno mjesto na skupu, vagajući kakvu poruku poslati svijetu i domaćoj javnosti. Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji Kinu su dovele u neugodan položaj, koliko god se činilo da je rat u Ukrajini daleko od kineskih granica. „Naš današnji sastanak dolazi u ključnom trenutku izbora za budućnost čovječanstva. Kao glavna rastuća tržišta i zemlje koje se razvijaju, članice BRICS-a moraju preuzeti svoju odgovornost“, prenijele su novinske agencije dio obraćanja kineskog predsjednika koji je dodao da „moramo napustiti mentalitet hladnog rata“, i da članice BRICS-a trebaju „ojačati saradnju i koordinaciju“. Suštinski Xi je tražio od članica BRICS-a da zbiju redove i pokušaju odgovoriti na poteze Zapada, a za takav potez u ovome trenutku očito nema spremnosti. Zato Kina priziva širi front, pa je dio samita nazvan i BRICS+, jer su sa na njemu uzele učešće, prije svega, zemlje iz Azije i Afrike. U prilog tome govore i kritika koju je Xi iznio na račun Zapada osuđujući „zloupotrebu međunarodnih sankcija“, tražeći da se države „usprotive jednostranim sankcijama“.


Xi, ipak, nije uspio da impresionira druge učesnike na samitu, osim možda Putina. Svi ostali su poslali umjerenije poruke, ili čak poruke koje se ne odnose samo na aktuelnu situaciju zbog rata u Ukrajini. Tako je, na primjer, indijski predsjednik Narendra Modi poručio da međunarodna saradnja „može doprinjeti ekonomskom oporavku nakon COVID-a“ i istakao da članice BRICS-a „imaju sličan pristup upravljanja globalnom ekonomijom“.


Putin je ovaj međunarodni skup iskoristio za slanje konkretnih poruka i prijedloga kako svijet treba preurediti. On je ocijenio da je BRICS put „ka izgradnji istinski multipolarnog sistema međudržavnih odnosa“ u današnjem svijetu koji je u krizi zbog politike Zapada. Pozvao je članice BRICS-a, ali i druge države, da se priključe novim trendovima koje Rusija najmjerava pokrenuti. Svjestan da je ekonomija ključ napretka i uvezivanja država, Putin je predložio da BRICS napravi novu svjetsku rezervnu valutu koja će zamijeniti američki dolar. Ovaj prijedlog je već godinama na stolu, ali konkretnih rezultata nema. Kreiranjem nove svjetske valute izgradio bi se i niz institucija kakve su Međunarodni monetarni fond ili Svjetska banka, čime bi dominacija Zapada u finansijskim tokovima bila ugrožena.


Putin se, zatim, osvrnuo na trenutne ekonomske prilike u Rusiji. Rekao je da njegova zemlja radi na preusmjeravanju svoje ekonomije ka članicama BRICS-a, nakon što je Zapad uveo sankcije. Obim razmjene roba i usluga između Rusije i ostalih članica BRICS-a, istakao je Putin, povećao se za 38% od početka ove godine.


Ostaje utisak da su nastupi kineskog i ruskog predsjednika bili dosta konkretniji od ostalih učesnika na samitu i da se ove dvije države, posebno Rusija, spremaju na daljnji otpor Zapadu, dok su u isto vrijeme poslali poruke domaćoj javnosti da je trenutna politika državnih vlasti ispravna. Međutim, to i nije iznenađenje ako se zna da je Rusija primorana da naftu po jeftinijim cijenama prodaje Kini i Indiji. Indija je u maju uvezla 18 posto nafte iz Rusije u odnosu na 1 posto koliko je otpadalo na uvoz iz te zemlje prije početka rata u Ukrajini. Rusija je prestigla Saudijsku Arabiju na listi najvećih kineskih snabdjevača naftom. Takav potez Indija i Kina su podvele pod pomoć Rusiji, budući da se ekonomija najveće države svijeta bitno zasniva na izvozu energenata. Stalan priliv novca iz inostranstva posebno je bitan tokom ratnih operacija koje odnose ogromne količine novca svakog dana.


Kina i Rusija bez BRICS-a


Ideja da se formira BRICS bila je logična, budući da je okupljala najveće svjetske ekonomije u razvoju. Prije petnaestak godina ove zemlje su davale značajan zamajac u razvoju svjetske ekonomije. I danas skup tih država izgleda impozantno kada je riječ o ekonomiji – oko četvrtine svjetske ekonomije otpada na ovih pet država. Međutim, tu problem za njih i počinje. Najveći trgovački partner svih tih zemalja, osim Rusije koja je od ove godine pod žestokim sankcijama, jesu države Zapada. Stoga je bilo kakvo opiranje Zapadu opasnost na koju moraju da obrate pažnju. Ponašanje Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike od trenutka kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu to jasno pokazuje. Tako je Boslonarov Brazil osudio rusku agresiju na Ukrajinu, čvrsto zagledan prije svega u američke republikance. Potom je Boslonaro saopštio da je Brazil „neutralan“ po pitanju rata u Ukrajini. Indija se nije direktno izjasnila o pomenutom ratu, dok je Kina krivca pronašla u NATO-u i njegovom širenju na istok Evrope, u čemu joj se pridružila Južna Afrika. Suštinski to znači da se Rusija u ovome trenutku može jedino osloniti na Kinu, ali je pitanje u kojoj mjeri i do kada. Daljnje ekonomske veze sa Kinom Rusiju dovode u podređen položaj.


Međutim, Rusija nema druge ozbiljne sile osim Kine na koju se može osloniti, baš kao što ni Kina u obračunu sa Zapadom nema nikoga bližeg od susjedne Rusije. Stoga će te dvije države biti osuđene na dublju i tješnju saradnju sve dok traje rat u Ukrajini. Kao dokaz tome je i događaj iz morskog prolaza Tsushima, u trenucima dok je samit BRICS-a trajao. Japanski ministar odbrane Nobuo Kishi je saopštio da tuda plovi pet kineskih i ruskih vojnih brodova i događaj je opisao kao „demonstraciju sile“. Ovo je drugi put u 18 mjeseci da zajednički kineska i ruska mornarica plove pred obalama Japana i pokazuju svoju snagu pred američkim saveznikom. Sve to ukazuje da se na Pacifku odvijaju velike geopolitičke igre i dok traje rat u Ukrajini. Namjera Kine da proširi BRICS sigurno se odnosi i na zemlje na Južnom kineskom moru i Pacifiku, ali takvih je malo. Čak je i Indija bitna karika u američkom planu da se u Južnom kineskom moru i šire na Pacifiku obuzda Kina.