Putinova parada u Moskvi: Rat je došao pred vrata onih koji su ga počeli

Od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Dan pobjede u Moskvi se slavio drugačije, oslikavajući dio onog što se dešava u Rusiji i na ukrajinskom ratištu.

Foto: Vladimir Putin

Ni ova godina nije izuzetak. Obilježavanje 81. godišnjice pobjede nad fašizmom drugačije je od ranijih godina, a kuriozitet je da nije bilo prikazanog oružja niti brojnih čelnika stranih država.

Spisak onih koji su posjetili Moskvu ove godine je kraći nego prošle.

To što nije bilo izložene vojne tehnike plastično pokazuje koliko predsjedniku Vladimiru Putinu loše ide u ratu u Ukrajini. Ratni napori ostavljaju malo toga za pokazivanje, dok ostaje pitanje šta to slavi velika sila koja napada jednu od najsiromašnijih država Evrope i koja je dala ogroman doprinos u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Narativ o napadu na Ukrajinu zato što želi biti bliža Zapadu postaje tragičnija po Moskvu činjenicom da Putin pokušava da oživi veze sa zvaničnim Washingtonom i nekim evropskim prijestolnicama.

Skromno obilježavanja 9. maja ove godine, rezultat je i straha od ukrajinskih napada. Rusija je de facto priznala da nije sigurna da može zaštititi svog predsjednika i njegove goste u Moskvi.

Ovo poniženje zvanične Moskve, a što je krivica Putina koji se dugo obračunava s oficirima ruske vojske i vrši masovne smjene i imenovanja nakon što im je naredio napad na Ukrajinu, došlo je četiri godine nakon što je ukrajinska vojska preklinjala Zapad da im isporuči bilo kakvo oružje.

Kijev sada prijeti dronovima i raketama domaće proizvodnje, koji ovih dana pogađaju mete u Rusiji udaljene hiljadama kilometara od fronta.

Putinu najbolje ne ide ni u diplomatiji. Pored nešto separatista, a među njima i onih koji slave saveznike Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija, došlo je malo predstavnika drugih država. Neki nisu došli zbog neslaganja s Putinovom politikom, a neki vjerovatno iz straha za vlastitu sigurnost.

Parada pod znakom pitanja

I takva parada je bila rizična nakon što Ukrajina nije isključila mogućnost napada na Moskvu tog dana, što je unazad nekoliko godina bilo nezamislivo. Rusija je Ukrajini zaprijetila da će za odmazdu gađati državne institucije u Kijevu i dijelove grada gdje su smještene ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih država.

Da spriječila ukrajinski napad, Rusija je jednostrano proglasila trodnevno primirje, a koje je počelo u petak. Ukrajina se danima nije izjašnjavala da li prihvata takvo primirje.

Ali, onda na scenu stupa američki predsjednik Donald Trump. Jučer je rekao da je dogovorio, s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, trodnevno primirje za 9. 10. i 11. maj, što je dan duže od prijedloga Rusije, i dan nakon 8. maja kako je Moskva tražila. Trump je dodao da će tokom primirja biti razmijenjeno po hiljadu zarobljenika s obje strane.

Ovaj Trumpov potez u Rusiji su vjerovatno očekivali. Još od samita na Aljasci, u augustu prošle godine, u ruskim medijima govori se o „duhu Anchoragea“. Drugim riječima, dio Rusa smatra da su Putin i Trump tada postigli neki sporazum i da u tom duhu zajedno rade.

Trump je tako Putinu učinio uslugu, dok su pregovori oko Ukrajine u zastoju, jer Kijev ne želi da odustane od svoje teritorije i u tome ima podršku evropskih sila. Ovom gestom Trump je dodatno podgrijao tezu o „duhu Anchoragea“.

Čemu takva parada?

Spisak Putinovih gostiju govori koliko mu loše ide kod kuće i u svijetu. To što je postojala mogućnost da siromašna Ukrajina dronovima i raketama gađa goste ruskog predsjednika u srcu Moskve pokazuje stanje u Rusiji. U Moskvi su danas bili najavljeni malezijski kralj Sultan Ibrahim, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith i slovački premijer Robert Fico koji nije išao na paradu već na sastanak s Putinom. Zatim su kao gosti najavljeni kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev i njegov uzbekistanski kolega Šavkat Mirzijajev, koje je kamera tokom jutrošnjeg prijenosa ceremonije više puta pokazala.

Ovakav Putinov debakl u četvrtak je pokušao „ispeglati“ pomoćnik Kremlja Juri Ušakov. On je rekao da Rusija nije slala pozivnice za proslavu 81. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, a da su „neke strane ličnosti izrazile proaktivnu želju“ da dođu u Moskvu ovim povodom.

Ušakov je ovo rekao u danima kada je američki CNN špekulisao o mogućnosti vojnog ili državnog udara u Rusiji, navodeći da su mnogi nezadovoljni Putinovom politikom i stanjem na ratištu u Ukrajini. Pobuna plaćenika Wagnera u junu 2023. takvim izvještajima daje mogućnost tačnosti, iako američki novinari nisu naveli uvjerljive dokaze da je njihova priča tačna.

Današnji Putinov govor trebao je otkloniti sumnje o stanju ruske vojske na ukrajinskom frontu te pokazati da on drži konce u svojim rukama i nakon četvrt stoljeća na čelu najveće države na svijetu.

Ceremonija u Moskvi trebala je da poveže Drugi svjetski rat i rusku agresija na Ukrajinu. Putin je, uglavnom, govorio o sovjetskoj borbi u Drugom svjetskom ratu, da bi na jednom mjestu istakao da će u Ukrajini pobijediti ruska vojska protiv „agresivne sile koju podržava NATO“.

U povezivanju današnje ukrajinske države s najmračnijom ideologijom prošlog stoljeća najdalje je otišao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. On je jučer rekao da bi Rusija „odgovorila“ ako bi „nacisti pokušali ostvariti svoje prijetnje i poremetiti proslavu Dana pobjede“.

Ipak, sumnje ostaju. Mali broj stranih gostiju poruka je Putinu šta o njegovoj politici misle oni koji imaju mogućnost da se s njim ne slažu, današnja vojna parada je blijeda sjena sile koja se ranijih godina ponosno pokazivala svijetu, a više od četiri godine rata u Ukrajini i zastoj u pregovorima sa Zapadom govori da stvari ne idu po planovima Kremlja.

Činjenica da je Trump privolio Zelenskog da prihvati trodnevno primirje i da Putin i dalje polaže nade u „duh Anchoragea“, videći nepredvidivog američkog predsjednika kao svoju najveću šansu za pobjedu u Ukrajini i drugdje, možda najbolje sumira protekle četiri godine ruske politike i ovogodišnji skup u Moskvi.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---