top of page

Okršaj Saudijske Arabije i Husa: Ko ima interes da se rat nastaviti širiti?

  • Writer: Armin Sijamić
    Armin Sijamić
  • 20 hours ago
  • 4 min read

Američko-izraelski rat protiv Irana prije ili kasnije morao je doći do jemenskih Husa, koji svoj politički pokret nazivaju Ansar Allah, jer spadaju u prvi red saveznika Irana.



Foto: Vojna parada Husa


Ove sedmice se upravo to desilo, iako ništa nije upućivalo na to. Naime, iranska aviokompanija Mahan Air poslala je u jemenski glavni grad Sanu avion koji je trebao prebaciti do Teherana jemenske zvaničnike, koji su išli na dženazu ajatolahu Aliju Khameneiju.


Husi su poručili Saudijskoj Arabiji da se drži po strani i da bi sprječavanje leta njima bio povod da napadnu saudijske aerodrome, uz poruku da će letjeti i jedni i drugi, ili da neće letjeti niko.


Desetak dana ranije Saudijska Arabija je Iranu prodala, prema izvještajima medija, najmanje pet svojih starih aviona Boeing 777-200ER. Neki avioni su navodno prebačeni u Iran. Uz to, američko-iranski pregovori, koje je Saudijska Arabija podržavala, upućivali su da pušu novi vjetrovi na Bliskom istoku i da su zvanični Teheran i Rijad zauzeli drugačije pozicije.


Barem je to tako shvatio Teheran, koji je poslao pomenuti avion ka Sani koju kontrolišu Husi, nakon godina bez letova prema Jemenu, jer Saudijska Arabija najsiromašniju arapsku državu drži u blokadi. Husi su to slavili kao „probijanje blokade“ i kao ponovno povezivanje sa svijetom.


Međutim, u ponedjeljak, pri povratku aviona u Jemen sa zvanicama koje su posjetile Iran, desilo se za mnoge neočekivano. Iako je avion u zračni prostor Jemena ušao iz susjednog Omana, Saudijska Arabija je tražila da se vrati i rekla da ne dozvoljava da sleti u Sanu. Posada nije poslušala naredbu i počela je drama koja bi mogla biti uvod u još jedan rat na Bliskom istoku.


Ni rat, ni mir


Saudijska Arabija je potom bombardovala pistu aerodroma u Sani, s najmanje dva projektila prema tvrdnjama Husa, pa je avion bio prisiljen da sleti na aerodrom u gradu Hodeidah, koji je također pod kontrolom Husa. Avion je sletio, a Husi su opet slavili probijanje blokade.


Aerodrom u Sani bombardovao je i Izrael prošle godine, što je kod nekih u Jemenu izazvalo dodatni bijes prema Saudijskoj Arabiji. Izrael je tada uništio avione, zgrade i piste.


Ubrzo nakon slijetanja iranski avion je odletio ka Iranu, a na letu su bili i neki ranjenici, ljudi kojima treba bolnička njega i, kako su rekli Husi, oni koji su bili „zaglavljeni“ u Jemenu usljed višegodišnje saudijske blokade.


Par sati nakon što je bombardovan aerodrom u Sani, dronovima i raketama Husi su napali mete u Saudijskoj Arabiji, međunarodni aerodrom Abha i vojnu bazu iz koje su poletjeli avioni koji su napali jemenski aerodrom i poručili da će opet napasti ako budu napadnuti.


Saudijska Arabija do sada nije odgovorila na napad.


Saudijski napad na jemenski aerodrom izveo je hiljade ljudi na ulice. Od vodstva Ansar Allaha tražili su rat protiv Saudijske Arabije i snaga koje podržavaju u Jemenu.


Strateška kalkulacija: Ko želi rat Saudijske Arabije i Husa?


Mnogi su se pitali šta je navelo Saudijsku Arabiju da napadne jemenski aerodrom. Ta „deblokada“ Husa je bila više nego simbolična i jasno je da i s otvorenim nebom oni ne bi imali puno letova prema ostaku svijeta, ako se izuzme Iran. Na koncu, to je i humanitarno pitanje, jer je u ratu u Jemenu ubijeno višestruko više ljudi nego u Pojasu Gaze, a mnogi su umrli od gladi.


Ovaj potez Rijada pokušao je objasniti izraelski novinar Barak Ravid, koji često objavljuje „ekskluzivne vijesti“, pozivajući se na izraelski i američki državni vrh. On tvrdi da je američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarao sa saudijskom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom (MBS) o ovom napadu. MBS je, kaže Ravid, tražio od Trumpa da ga podrži u „vojnoj akciji protiv Husa“ i dobio podršku.


Ravid je i ranije objavljivao tvrdnje koje su se često pokazale kao netačne, ili barem kao tvrdnje koje nije moguće provjeriti. Pozivajući se na „neimenovane zvaničnike“, citiran je širom svijeta.


Zato ostaje pitanje zašto bi MBS ovo uradio. Zatvoreni Hormuški moreuz Saudijskoj Arabiji stvara velike probleme, a ratom protiv Husa rizikuje da bude zatvoren i Bab al-Mandeb, ali i da saudijska infrastruktura, uključujući gasovod koji vodi do obale Crvenog mora, bude meta. Širenje sukoba Saudijskoj Arabiji ne odgovora sve dok je Iran jak i drži se u ratu protiv SAD-a. Stoga, ako je Ravidova tvrdnja tačna, onda bi to mogla biti najava sukoba u Adenskom zaljevu, a što uključuje i Somaliju i nedavno od Izraela priznati Somaliland.


U odlučnost Husa da se bore niko ne sumnja. Bez obzira ko je s druge strane, narod Jemena se bori za ono u šta vjeruje, bilo da želi bolje veze s Teheranom ili Rijadom.


Ako Saudijska Arabija ne nastavi s operacijama protiv Husa, onda će se jednodnevna razmjena vatre gledati kao slučaj u kome namjere zvaničnog Rijada nisu jasne i stvari bi mogle biti gurnute pod tepih. Ali, ako dođe do rata protiv Husa, onda ne treba imati sumnju da ga zvanični Rijad vodi u sklopu šireg bliskoistočnog rata, odnosno rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana. U tom slučaju racionalnost ove odluke ogledala bi se u tome da je Iran trenutno zauzet ili slab.


Ipak, ni tada rat protiv Husa ne bi bio lagan. Dronovima i raketama Husi bi mogli nanijeti ogromne gubitke Saudijskoj Arabiji, kao što su činili i ranije kada nisu imali sposobnosti koje imaju danas. Treba se sjetiti da su Husi ušli u rat protiv Sjedinjenih Država i Izraela zbog rata u Pojasu Gaze i da su svojom snagom i otpornošću iznenadili te dvije velike vojne sile.


Husi za sada nisu sigurni šta su namjere zvaničnog Rijada. Jučer su poslali upozorenje svim aviokompanijama da preuzimaju rizik letenja na nebu Saudijske Arabije i da to upozorenje ostaje na snazi sve dok ne bude „podignuta blokada“ aerodroma u Sani.


To što Saudijska Arabija nije odgovorila na napade Husa možda je znak da se napetosti smiruju. A jesu li napetosti dodatno smanjene biće jasno u narednim danima i sedmicama kada bi neki novi let iz Irana prema Jemenu mogao testirati kako stoje stvari na Bliskom istoku.




Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba


Comments


bottom of page