Muskov odlazak iz Trumpove administracije kao kruna pogrešnih poteza američke desnice

Bijela kuća jučer je zahvalila Elonu Musku na doprinosu u radu administracije predsjednika Donalda Trumpa, nekoliko sati nakon što je on najavio svoje povlačenje, otvorivši brojna pitanja.

Foto: Musk i Trump u Bijeloj kući

Kada najbogatiji čovjek na svijetu uđe u politiku u najvećoj svjetskoj sili onda je to samo po sebi važan događaj. U Muskovom slučaju nije bio običan ulazak, jer se nije zadovoljio uticajem samo na nekog političara. On je u kratkom vremenu potrošio stotine miliona dolara za Trumpovu kampanju, plaćao birače da glasaju za republikanske kandidate, društvenu mrežu X (raniji Twitter) pretvorio u platformu na kojoj je moguć obračun svake vrste sa političkim neprijateljima i postao dio vlasti – šef takozvanog Odjela za vladinu efikasnost (DOGE).

Musk tu nije stao. Bivši simpatizer demokrata i kritičar Trumpa, postao je zvijezda nove američke desnice koja pokušava okupiti oko sebe protivnike onoga što oni zovu ljevicom, a što su neki opisali pojmom „kulturna ljevica“ i što je samo po sebi paradoks, jer orginalna ljevica izvire iz ekonomske teorije. Tako je Musk postao zagovornik desničara u Italiji, Njemačkoj, Argentini, Francuskoj i protivnik najbližih američkih saveznika, kao što je vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Takav nastup, u ovom slučaju pripadnika političkog establišmenta, morao je proizvesti reakcije. Musk je postao dio sudskih sporova (rad DOGE-a), meta medija i političara drugačijih ideja, a vjerovatno i ljudi iz Trumpovog tabora koji su nezadovoljni njegovim uticajem na predsjednika. Neki su, provocirajući Trumpa, Muska nazivali stvarnim predsjednikom. A ljudi širom svijeta krenuli su u bojkot Muskovih kompanija.

Ka izlaznim vratima

Neki su početkom godine govorili da će Musk napustiti vladu, a posljednjih sedmica o tome govore gotovo svi. Politico prošle sedmice piše da je Trump u objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social u januaru i februaru Muska spominjao četiri puta sedmično, a od aprila ga ne spominje. Washington Post piše da je Musk u februaru u više od pedeset posto svojih objava na X-u pisao o DOGE-u, vladi i politici, u trinaest posto objava spominjao Trumpa, u sedam posto svoje kompanije. U maju više od pedeset posto objava odnosi se na tehnologiju i njegove kompanije, manje od dvadeset posto na DOGE i politiku, a Trumpa spominje u samo tri posto objava.

Ako se ne radi o ličnom sukobu Muska i Trumpa, onda se radi o promjeni prioriteta. Međutim, postoje indicije da je razlaz s Trumpom došao zbog političkih odluka. Trump je krajem januara najavio ulaganje do 500 milijardi dolara u vještačku inteligenciju (AI), a što uključuje i kompaniju OpenAI koju vodi Muskov rival Sam Altman. Musk je kritikovao ovaj Trumpov potez i potom ponudio Altmanu, bivšem prijatelju i suosnivaču kompanije OpenAI iz koje se povukao i osnovao konkurentsku kompaniju xAI, da preuzme kompaniju. Altman je na X-u odgovorio ponudom da mu Musk proda ovu društvenu mrežu za iznos koji je on davao za OpenAI.

Spor se podudara sa izvještajem Politica i Washington Posta o objavama Muska i Trumpa, ali je to vjerovatno samo dio nesuglasica. Trumpu je moglo zasmetati Muskovo uplitanje u politička pitanja prije nego se predsjednik pozabavi tom temom. Ako Musk ima luksuz da ne čeka u ocjeni događaja i procesa, Trump kao predsjednik nema. Muskov napad na britanskog premijera Keira Starmera, dok se Trump spremao za trgovinski sporazum s Lonodom i evropskim državama, dobar je primjer.

Porezi i potrošnja

Međutim, kap koja je prelila čašu, što je u slučaju biznismena logično, bila je Trumpova odluka o trošenju novca kojeg je za državnu vladu Musk pokušao sačuvati. „Bio sam razočaran kad sam vidio masivan zakon o trošenju koji, iskreno, povećava budžetski deficit umjesto da ga smanjuje te potkopava rad DOGE tima“, rekao je Musk prije dva dana u intervjuu za CBS. To je razlaz s namjerom Trumpa da poveća državnu potrošnju, uloži puno novca u sigurnost granica, reformiše Medicaid, proširi porezne olakšice i ukine porezne olakšice za čistu energiju.

O tome kako je raditi u DOGE-u svjedočio je Sahil Lavingia, volonter na ovom poslu i osnivač Gumroada. On je došao pomoći kao softverski inženjer. O 55 dana svog rada u DOGE-u vodio je dnevnik. Lavingia je ponudio mnoštvo zanimljivih podataka, pod uslovom da su tačni, ali treba izdvojiti neke koji možda opisuju Muskov učinak i Trumpovu namjeru. „U stvarnosti, DOGE nije imao stvarnu ovlast. Prave odluke donosili su čelnici agencija koje je imenovao predsjednik Trump, a mudro su dopustili da DOGE bude dežurni krivac za nepopularne poteze“, naveo je Lavingia. Većina reformi ostala je, zaključuje, na nivou prototipa ili političkog PR-a.

Ovaj Muskov sudar sa birokratijom, koju Trumpove pristalice zovu „duboka država“, pokazuje da su neki procesi u Sjedinjenim Državama, kao i drugdje, determinisani onim što javnost ne vidi. Šta više, to pokazuje da neki Trumpovi ljudi imaju iste stavove kao oni koje smjenjuje i koje je predstavio kao neprijatelje države. Biznismenu Musku su tako svezane ruke.

Nova desnica, stari Musk i kolonizacija Marsa

Baveći se politikom na način da bezrezervno stoji iza Trumpa, Musk je sebi napravio ogromne probleme. Naprimjer, njegova vozila Tesla, koje su demokrati i „progresivni“ birači u Sjedinjenim Državama i širom Zapada vidjeli kao način da se klimatske promjene uspore, postala su meta napada i bojkota. Vozila Tesla gorjela su na američkim ulicama kao čin protesta protiv Muska.

Devedesetosmogodišnji britanski veteran Drugog svjetskog rata tenkom je pregazio automobil Tesla na čijoj je registraciji pisalo „Fašizam“. Musk „koristi svoju ogromnu moć za podršku krajnjoj desnici u Evropi“ rekao je veteran. „Ranije smo slomili fašizam i slomićemo ga ponovno.“

Da vremešni britanski gospodin Ken Tarner nije sam u ratu protiv Muska govore i sljedeći podaci. U aprilu, u poređenju sa prošlom godinom, automobili Tesla prodavali su se manje za 81 posto u Švedskoj, 73 posto u Nizozemskoj, 67 posto u Danskoj, 62 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 59 posto u Francuskoj... i 8,6 posto manje u Sjedinjenim Državama u prvom kvartalu ove godine.

Social Media Today prije nekoliko dana u izvještaju navodi da je X od augusta u Evropi izgubio 10,5 miliona korisnika, sa najvećim padom u Francuskoj, Poljskoj, Njemačkoj i Španiji.

Musku protivnici nisu zaboravili dizanje desnice na Trumpovoj inauguraciji, što su vidjeli kao fašistički pozdrav, i njegovu podršku desničarskoj Alternativi za Njemačku i drugim desničarskim strankama poput Braće Italije Georgije Meloni.

Bill Gates ga je optužio da ubija najsiromašniju djecu na svijetu nakon što je Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID) de facto ukinuo. „Slika najbogatijeg čovjeka na svijetu koji ubija najsiromašniju djecu svijeta nije lijepa“, rekao je Gates za Financial Times, optužujući ga da je između ostalog ukinuo donacije bolnici u provinciji Gaza u Mozambiku, koja sprječava prijenos HIV-a s majke na djete, vjerujući da američka vlada plaća prezervative Hamasu u Pojasu Gaze.

Musku su se zamjerile i Trumpove pristalice koje optužuju demokrate za transhumanizam, masovni nadzor građana, davanja prevelike moći velikim kompanijama, upotrebu robota kao zamjenu za čovjeka, ukidanje gotovine, vakcinaciju, čipovanje, kontrolu medija i društvenih mreža... Neki od njih su naknadno zaključili da njihov heroj Musk ima kontakte upravo s tim ljudima i da njegove kompanije rade slične projekte. Drugi su ga optužili da se zalaže za dolazak migranata u Sjedinjene Države putem H-1B viza, kako bi smanjio cijenu rada američkih stručnjaka.

Zašto je Musk za kratko vrijeme došao pod udar toliko različitih ljudi sigurno će biti predmet izučavanja. Međutim, potpuno je jasno da se američko društvo i tamošnja politička scena dijeli na novim osnovama i da neke ranije podjele više ne važe. Iz tih lomova vjerovatno će se artikulisati neke nove politike i Musk bi mogao postati jedan od indirektnih krivaca za to.

Dok možda razmišlja o povratku u politiku na istim ili novim osnovama, Musk je nedavno rekao da će se posvetiti svojim kompanijama. „Vratio sam se provođenju 24/7 na poslu i spavanju u konferencijskim/serverskim/fabričkim sobama“, napisao je na X-u. „Moram biti super fokusiran na X/xAI i Teslu (plus lansiranje Starshipa sljedeće sedmice), jer uvodimo kritične tehnologije.“

Upravo Starship bi mogao u budućnosti biti ključna poveznica s Trumpom. Naime, Musk planira da napravi ljudsku koloniju na Marsu, a Trump mu je obećao u tome pomoći. Ovih dana Trump predstavlja plan „Zlatna kupola“ vrijedan više stotina milijardi dolara. Najkraće rečeno, plan predviđa da se iz svemira presreću rakete koje ciljaju Sjedinjene Države. Odlazak na Mars i militarizacija svemira se ne isključuju, barem kada je riječ o razvoju tehnologija.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---