Lokalni 'izbori' u Zaječaru i Kosjeriću ili kako ubiti demokratiju na 'evropskom putu'

Put nekoliko država nastalih raspadom bivše Jugoslavije ka članstvu u Evropskoj uniji traje gotovo od kada su postale samostalne. Desetljećima kasnije neke evropske sile i Brisel daju sve od sebe da te države nikada ne postanu dio Evropske unije i za tu namjenu koriste lokalne izvođače radova.

Foto: Aleksandar Vučić

„Sve što živi u Kosjeriću je izašlo da glasa protiv nas, sve što živi. I opet je bilo više onih koji su glasali za nas“, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, obraćajući se u direktnom televizijskom prijenosu iz prostorija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) koju on vodi, a sa čijeg se čela formalno povukao. Vučić je tada saopštio „tačne“ rezultate izbora, dok se nadležni organi za provođenje izbora nisu oglašavali.

Iz ovakve izjave potpuno je jasno šta se desilo u jednoj maloj srbijanskoj opštini koju će rijetki bez muke pronaći na geografskoj karti. Odatle nije teško zaključiti šta se dešavalo na drugim mjestima gdje „sve što živi“ nije glasalo za opoziciju i gdje oči javnosti nisu bile uperene.

Oni iz Brisela, kojima je posao da o procesima u svijetu zaključuju i na osnovu mnogo manje informacija i indicija, naprosto prešućuju da vlasti Srbije, oličene u liku Aleksandra Vučića, na sve načine zatiru studentsku pobunu koja traži da njihova zemlja liči na druge evropske.

Prebrojavanje

Kakvi su rezultati izbora u Kosjeriću i Zaječaru stvarno bili, postoje najmanje dvije verzije. I vlast i opozicija, povezana sa pobunjenim studentima, proglasili su pobjedu. Posmatračka misija CRTA, dugo vremena finansirana iz izvora sa obje strane Atlantika, u izbornoj noći je rekla da izborni dan nije bio ni pošten ni slobodan i da izborni rezultati ne odražavaju volju građana, jer su na brojnim biračkim mjestima zabilježene najteže nepravilnosti.

Opozicioni mediji, aktivisti, YouTube kanali i korisnici društvenih mreža objavili su mnoštvo video materijala na kojima se vide stvari koje u najmanju ruku ne dolikuju državi na putu ka Evropskoj uniji. Ogromno prisustvo policije koja je branila od lokalnih ljudi nepoznate osobe koje agituju tokom izbornog dana, brojni automobili sa tablicama drugih gradova, prisustvo ljudi sličnog odijevanja i ponašanja kao u Beogradu koji u šatorskom naselju „žele da uče“, također nije probudilo poslovično „zabrinuti“ Zapad.

Srbijanski mediji izvještavali su o kupovini glasova i zastrašivanju birača i na to se javnost skoro pa navikla. Ali šok je nastao kada su se u utorak neki glasači SNS-a pridružili ljudima koji protestuju zbog izbornih neregularnosti, tražeći da im se isplati obećanih od 25 do 35 eura. Oni su u televizijske kamere rekli da su dobili paket sa životnim namirnicama i da su glasali za vladajuće, ali poslije toga nisu dobili novac. Na kraju je jedan dodao da i ne vjeruje da će novac ikad dobiti.

Demokratija na balkanski način

Nema sumnje da će sada, dok pokradeni budu dizali pobunu, neki „mudro“ primijetiti da se ovdje, ipak, radi samo o dvije male lokalne zajednice u Srbiji i da „Vučić pada“ na narednim opštim izborima, jer neće moći iskontrolisati toliki broj biračkih mjesta.

Međutim, stvari su puno ozbiljnije i tiču se svih država u kojima Srbija ima uticaj. U Srbiji se u nekoliko posljednjih godina vidi da određeni broj ljudi od izbora do izbora registruje u drugom mjestu. Na posljednjim izborima u Beogradu građani Bosne i Hercegovine, državljani Srbije, bili su prijavljivani i na trafo-stanice, na adrese ljudi koji su u inostranstvu, ili je desetinama njih dodijeljeno isto prebivalište s ciljem da izađu na lokalne izbore.

O ovome fenomenu „mobilnih glasača“ dio crnogorskih stranaka je govorio godinama, ali ih na Zapadu niko neće da čuje. U Crnoj Gori, s malim brojem birača i žestokim podjelama, par desetina hiljada glasova može promijeniti izgled nacionalnog parlamenta.

U Bosni i Hercegovini imali smo slične slučajeve u Srebrenici, u gradiću kojem ni nakon genocida nema poštenih lokalnih izbora. Na narednim izborima slično možemo očekivati širom države, ukoliko se nadležni organi ne postave drugačije nego do sada.

Kosovski izbori pokazali su slične obrasce ponašanja. Ljudi iz Srbije dovedeni su da glasaju za Vučiću blisku Srpsku listu.

Demokratski izbori na ovaj način jesu i biće kompromitovani širom Balkana, jer Zapad dozvoljava da njihove uzdanice nekažnjeno prave izborne prevare. Tvrdnja da će građani i institucije spriječiti nepravilnosti na izborima oborena je u Zaječaru i Kosjeriću. Građani i opozicija samo su mogli konstatovati da se nepravilnosti dešavaju i da zarobljena država neće stati na njihovu stranu.

Politička balkanska gimnastika po evropskom receptu

Širom svijeta raste nepovjerenje građana u izbore. Uvođenje novih tehnologija ponegdje je dovelo do još većih sumnji. Neki čak tvrde da nepodobnima neće biti dozvoljeno pobijediti.

Ako je tako onda se balkanski narodi nemaju čemu nadati. Odnos Zapada prema Vučiću dokazuje da je moguće dobiti legitimitet na bilo kakvim izborima, odnosno na glasanju koje podrazumijeva neku formu ubacivanja listića u glasačke kutije, ukoliko se neko obaveže na poslušnost.

U Srbiji neki dugo ponavljaju da je Zapad dao Vučiću odriješene ruke da radi šta želi, a zauzvrat on će osigurati iskopavanje litijuma uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, isporučivati oružje Ukrajini i pitanje Kosova tretirati u skladu sa interesima Zapada.

Srbija nije izuzetak. Pored navedenih primjera izbornih prevara, sjetimo se opštih izbora u Bosni i Hercegovini prije tri godine i uticaja Zapada putem OHR-a. Neki su tvrdili da su izbori namješteni (slučaj Jelena Trivić), nametnut je u izbornoj noći novi izborni zakon u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, a potom oduzeta nadležnost potpredsjednika tog istog entiteta. Prije nešto više od dvije godine OHR je nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona koje bi trebale unaprijediti integritet izbornog procesa, a stručnjaci su rekli da to ne rješava ključne probleme.

Demokratija po logici stvari podrazumijeva mogućnost mirne promjene vlasti, uz prethodno učešće u političkom životu. Odnos Zapada, prvenstveno Evropske unije, prema Srbiji i njenim susjedima sugeriše da u balkanskim okvirima ni to ne mora da važi. Ovakav odnos prema ovom dijelu svijeta je put u vladavinu nad narodom po uzoru na Bjelorusiju ili Rusiju. Evropska unija (ne)svjesno balkanskim narodima nameće autokratiju i odsustvo zakona i poretka, dok periodično poziva na poštivanje evropskih standarda i traži i nudi nastavak „evropskog puta“.

Studenti u Srbiji, koji su generacijska šansa da se zemlja oslobodi zločinačke politike koju su vodili Slobodan Milošević sa vlasti i Vojislav Šešelj iz opozicije, na svojim skupovima više ne nose zastave Evropske unije. Možda bi se zato u Briselu trebali zapitati kako će izgledati Srbija nakon što jednog dana sa vlasti ode Miloševićev ministar propagande i Šešeljev stranački sekretar.

Članak je ranije objavljen na poortalu nap.ba.

---