Koga zavarava Aleksandar Vučić: Zapad ili Rusiju?

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos posjetila je Srbiju ove sedmice. Posjeta je trebala pokazati opredjeljenost Beograda ka Briselu. Nešto ranije, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije (Prvoslav Perić) od Vladimira Putina tražio je da Srbija bude u političkoj orbiti Rusije.

Foto: Marta Kos i Aleksandar Vučić

Studentski protesti u Srbiji, koji traju šest mjeseci, nisu samo problem za predsjednika Aleksandra Vučića. Ovi protesti uzdrmali su i politiku Zapada prema Srbiji i Balkanu uopšte. „Evropski put“ nekoliko balkanskih država tako je potpuno ogoljen i doveden do besmisla. Jednostavni zahtjevi studenata, koji od Beograda ne traže svrstavanje uz Brisel ili Moskvu, ne mogu biti ispunjeni, jer ruše čitavu politiku velikih sila prema ovome dijelu svijeta.

Pad nadstrešnice Željezničke stranice u Novom Sadu doveo je do zida postavku da je Vučić, ili bilo koji balkanski političar, garant stabilnosti Balkana u vremenu procesa pridruženja Evropskoj uniji. Posjeta Srbiji od strane Kos i Porfirijevo držanje u Moskvi pokazuju kako Brisel i Moskva gledaju na stanovnike Balkana i kako neke balkanske vođe tretiraju narod nad kojim vladaju.

Daleki ruski i briselski svijetovi

Polovinom februara bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, boraveći na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, na društvenoj mreži X napisao je da su mu sagovornici u tom njemačkom gradu rekli da „predstavnici srpske delegacije zapadnim političarima poturaju informacije da iza studentskih protesta u Srbiji stoje ruske službe i interesi“ i dodao da je „apsurd da istovremeno tvrde da se dešava obojena revolucija i da iza toga stoji Rusija, a posebno ako se ima u vidu da je naprednjačka vlast potpisala sporazum o statusu posmatrača Srbije u ruskom odbrambenom savezu CSTO i sa Rusijom formirala radnu grupu za borbu upravo protiv obojenih revolucija”.

Dva mjeseca poslije, potpuni obrat. Porfirije, kojeg mnogi u Srbiji vide kao Vučićevog čovjeka, reći će predsjedniku Rusije da se u Srbiji dešava „obojena revolucija“ i da se nada „da će to iskušenje biti pobijeđeno“. On je zatražio da Srbija postane dio „ruskog svijeta“ i zahvalio Putinu što podržava Srbiju. Prenio je Putinu pozdrave Vučića, dodavši da će 9. maja srbijanski predsjednik doći u Moskvu na obilježavanje pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu.

Ovakav istup prvog čovjeka SPC-a nekima u Srbiji je zasmetao. Najveći broj zamjerki odnosi se na optužbu da su studenti i građani koji protestuju, ustvari, plaćenici obavještajnih službi Zapada.

Ovo svrstavanje u Vučićev tabor i ponavljanje tvrdnji članova Srpske napredne stranke (SNS), zasmetalo je opoziciji. Jedan od onih koji smatraju da sveštenik vodi propagandu u korist režima u Srbiji je i poslanik Radomir Lazović, član Zeleno-lijevog fronta. Na svom Facebook profilu on je napisao, komentarišući istup patrijarha, da je na Odboru za vanjske poslove postavio pitanje o protestima novom ambasadoru Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Draganu Šutanovcu, bivšem predsjedniku Demokratske stranke (DS) koju Vučić krivi za sve loše u Srbiji.

„Na moje pitanje kako će predstaviti borbu studenata za pravdu sagovornicima u SAD-u, bivši predsjednik DS, a sada naprednjački ambasador, odgovorio je napamet naučenim rečenicama iz SNS protokola za blaćenje studentskih protesta. Odmah je krenuo sa pričom kako je riječ o uticaju ruske službe bezbjednosti i, poput papagaja, ponovio je i pripremljeni primjer koji ponavljaju svi naprednjaci da na protestima nema EU zastava“, napisao je Lazović.

Javnosti u Srbiji promakao je važan dio izrečenog u Moskvi. Zahvalivši Putinu na podršci politici Beograda prema Crnoj Gori, Kosovu i manjem bosanskohercegovačkom entitetu, Porfirije je rekao da „bez Kosova i bez Republike Srpske, mogu reći, srpski narod je bez perspektive“. Srpskim nacionalistima, u pravilu bliskim crkvi, nije zasmetala ocjena da srpski narod nema perspektive bez dijela Bosne i Hercegovine koji nikada nije bio u sastavu Srbije.

Porfirije tu nije stao. Srbi „ponekad“ veću nadu polažu u Rusiju nego u Srbiju, „centri moći sa Zapada žele da razbiju identitet srpskog naroda i kulturu“, a „srpski narod gleda na ruski narod kao na jedan“. Potvrdio je riječi ruskog patrijarha Kirila da je „ljubav prema Rusiji... možda, čak ugrađena u gene srpskog naroda“ i da je ono što se dešava sa moralom na Zapadu „demonsko“.

Sve ovo je izrečeno nakon Putinove uvodne riječi u kojoj je dao podršku tzv. „srpskom svetu“, odnosno suštinskom napadu na suverenitet više država. „Znamo da situacija na Balkanu nije jednostavna, i znamo za vaše napore u jačanju pozicije Srbije, uključujući i značaj Svesrpskog sabora koji ste održali“, rekao je Putin.

Pogled iz Brisela

Sastanak u Moskvi poslužio je kao priprema terena za posjetu komesarke Kos. Po njenom dolasku zvanični Beograd ima drugi ton i izražava želju da se približi Zapadu, što će reći da se udalji od „ruskog svijeta“ i Kremlja izolovanog u Evropi nakon agresije na Ukrajinu, koja iako većinski pravoslavna država nije bila spomenuta od strane „braće po vjeri“ na sastanku u Moskvi.

Ministar vanjskih poslova Marko Đurić, u danu kada je Kos stigla u Srbiju, rekao je da Beograd želi ispuniti uslove za članstvo u Uniji „do 2026. godine“. Vučić je na Instagramu, nakon sastanka sa komesarkom, napisao: „Naglasio sam našu punu spremnost da ubrzamo reforme – ne zbog birokratskih zahtjeva, već zbog toga što vjerujemo da one donose bolji život našim građanima“. Predsjednica Skupštine Ana Brnabić, nakon sastanka sa Kos, rekla je da „članstvo Srbije u EU ostaje vanjskopolitički cilj Srbije“. Kos se srela i sa premijerom Đurom Macutom.

Kos je u Srbiji provela dva dana i sastala se sa raznim akterima političkog života te položila cvijeće u Novom Sadu za žrtve pada nadstrešnice. Sastala se i sa predstavnicima „studenata koji žele da uče“. Sastanak je održan u zgradi Delegacije Evropske unije u Beogradu, iako je bilo najava da će Kos posjetiti kamp koji je ova grupa podigla pred zgradama Skupštine i Predsjedništva Srbije.

Kos je razgovarala i sa liderom DS-a Srđanom Milivojevićem. On je nakon sastanka rekao da su gosti iz Brisela „zaprepašteni“ onim što su vidjeli ispred parlamenta. Mediji iz Srbije mjesecima izvještavaju da je u kampu malo studenata i da su neki od njih kriminalci. Također, tamo su i bivši pripadnici srbijanskih vojnih jedinica koje su ratovale u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Na sastanku kojem je prisustvovao Milivojević bio je i Ahmedin Škrijelj, narodni poslanik iz Stranke demokratske akcije Sandžaka. On je rekao komesarki da Bošnjaci u Srbiji ne ostvaruju ustavom zagarantovana prava i tražio mehanizme zaštite za Bošnjake, jer je aktuelna vlast ostatak režima Slobodana Miloševića. Pozvao je na demilitarizaciju Sandžaka, pretvaranje vojnih objekata u Sandžaku u visokoškolske objekte, studentske kampuse ili prostore sa sportsko-rekreativnim sadržajem, posebno kada je u pitanju planirana izgradnja vojnog objekta u Priboju, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, dajući podršku članstvu Srbije u Evropskoj uniji i NATO-u.

Srbija na evropskom ili ruskom putu?

Nakon sastanka sa Vučićem, Kos je rekla da je „zamah“ za proširenje stvaran i da Evropska unija želi da Srbija iskoristi šansu. „Pravovremeni sastanak sa predsjednikom Srbije. Zamah za proširenje EU je stvaran, i hoćemo da Srbija iskoristi ovu šansu koja se pruža jednom u generaciji i kompletira našu Uniju“, napisala je na mreži X. Da se to desi potrebno je preduzeti „konkretne korake oko demokratskih principa i reformi“ i „vrijeme za djelovanje je sada“, napisala je.

Kakve to reforme Brisel traži od kandidata za članstvo? Kos je poručila da se od Srbije očekuje da ima slobodne i demokratske izbore, da se popravi stanje u medijima i da se zahtjevi Brisela poklapaju sa zahtjevima studenata. U protivnom, rekla je Kos tokom posjete Fondaciji Dr Zoran Đinđić, evropski put Srbije biće zaustavljen.

Domaćini u Fondaciji su upozorili Kos „na medijske kampanje u provladinim tabloidima koje su dovele do toga da je šestoro građana već pedeset dana u pritvoru, dok se još šestoro zbog prijetnji privođenjem nalazi u zemljama Evropske unije - jedinoj zoni koju trenutno doživljavaju kao sigurnu“. Drugog dana posjete komesarke, na ulici je napadnuta opozicionarka Marinika Tepić.

Iako su neki u Srbiji poruke Marte Kos ocijenili kao ohrabrujuće, to je nedovoljno da bi se bilo šta značajno promijenilo. Jasno je da Vučić neće dozvoliti slobodne i fer izbore, njemu bliski mediji neće prestati sa sramnim napadima na svakoga ko mu se zamjeri i Beograd neće prestati odnositi se prema susjedima u skladu sa postavkama „srpskog svijeta“, kojeg podržava Putin i zagovara Porfirije. A i zašto bi? Kazna za to je, prema riječima Marte Kos, kraj evropskog puta Srbije.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---