Hoće li će američki 'izolacionista' Trump spasiti argentinskog 'štedišu' Mileija?

Američki predsjednik Donald Trump nakon silnih rezanja troškova unutar svoje države i pomoći saveznicima, prošle sedmice je pokazao da zna igrati i drugačije. Cilj je spasiti politiku i ekonomski program argentinskog predsjednika Javiera Mileija.

Foto: Milei i Trump

Na putu za Bijelu kuću Trump je ponavljao da mu je „Amerika na prvom mjestu“ i da ta država ne može izdržati postojeći nivo potrošnje. Povratkom u Bijelu kuću Trump je krenuo ispunjavati obećanja i zadužio biznismena Elona Muska da reformiše američke državne institucije.

Ovakva Trumpova politika od mnogih je ocijenjena kao izolacionistička, pa su pravljene razne paralele s prethodnim američkim predsjednicima. Nakon što je uveo carine većini država svijeta na uvoz u Sjedinjene Države, pokazao je da takvi stavovi nisu neutemeljeni.

Ipak, Trump ne vodi samo izolacionističku politiku. Američka administracija aktivna je širom svijeta i pokazuje da se neke osnovne postavke u američkoj politici nisu promijenile dolaskom novog predsjednika. Najveća sila na svijetu i dalje je upletena u razne dijelove svijeta i Trumpovo koketiranje s izolacionizmom ne može tek tako donijeti radikalnu promjenu.

Ka jugu i protiv ljevice

To se pokazalo i prije nego će uvesti carine prijateljima i neprijateljima. U klasičnom nastupu američke geopolitike, po kojoj je sve južno od američke granice „zadnje dvorište“ Washingtona, Trump je pritisnuo Panamu da se odmakne od Kine i stavio do znanja toj maloj državi da će protiv nje možda koristiti vojnu silu.

Još južnije, Trump je ušao u sukob s ljevičarskim kolumbijskim predsjednikom Gustavom Petrom, kada su u nekoliko sati uveli i potom povukli mjere protiv suprotne strane. U Kolumbiji susjednom Ekvadoru, Trumpova administracija sprema teren za povratak američke vojske, dok se sedmicama govori o vojnom napadu na Venecuelu.

Svi ovi primjeri iz Latinske Amerike govore koliko važnu bitku Washington vodi u svom „dvorištu“, u namjeri da slomi ljevičarske vlade i otuda protjera Kinu. Tome se silno radovao argentinski predsjednik Javier Milei koji je jedva čekao Trumpov povratak u Bijelu kuću.

Ali, samoproglašeni libertarijanac i „anarho-kapitalista“ zapao je u velike probleme i potrebna mu je pomoć. Početkom prošlog mjeseca Milei je izgubio pokrajinske izbore u Buenos Airesu, a opoziciona ljevica pobijedila je za četrnaest postotnih bodova i s gotovo pedeset posto podrške.

Ljevica predvođena bivšom predsjednicom Cristinom Fernández de Kirchner, koja je u kućnom pritvoru, bacila je rukavicu u lice Mileiju koji provodi nepopularne reforme. Mileijeva stranka „Sloboda napreduje“ osvojila je oko trećine glasova.

Pomoć prijatelja

Tako su Mileijeve reforme koje su podrazumijevale ukidanje čitavih ministarstava i vladinih agencija, deregulaciju, masovna otpuštanja, ukidanje pomoći siromašnim... dobile lošu ocjenu od građana, iako je uspio smanjiti visoku inflaciju.

Poraz za Mileija je došao u najgorem trenutku, jer 26. oktobra Argentinci biraju nacionalni parlament. Izbori u provinciji Buenos Aires, gdje živi oko četrdeset posto stanovnika Argentine, trebali su biti priprema za osvajanje većine na državnom nivou. Ljevičari imaju najveći broj zastupnika u trenutnom sazivu parlamenta, pa su utjecali da se nešto i od njihovih politika zadrži, što je osujetilo planove Mileija koji se dvije godine bori da stvori parlamentarnu većinu.

Ako bi izgubio i parlamentarne izbore na polovini svog mandata, odnosno osvojio manje od onoga što mu je potrebno da s koalicionim partnerima napravi većinu, Milei bi imao svezane ruke i čitav svoj politički program doveo u pitanje. To što je teško poražen u najbogatijem dijelu Argentine pokazuje kako bi loše Milei mogao proći u siromašnijim dijelovima zemlje, kod ljudi kojima dvije godine ukida razne vrste pomoći. Primjera radi, u drugoj provinciji po broju stanovnika, gdje živi oko devet posto Argentinaca, opozicija drži vlast.

U ovom slučaju ne radi se o bilo kakvom političkom programu još jednog u nizu čudaka na čelu latinoameričkih država. Trumpovi ljudi hvale Mileijev odmak od pozicija prethodne vlade, a dio američke poslovne elite oduševljen je idejom da se državom upravlja kao kompanijom koju samo brine o profitu.

Sada kada je sudbina Mileijeve politike na kocki, Trump je odlučio pomoći. Trumpova administracija spremna je izdvojiti dvadeset milijardi dolara da bi ojačala argentinsku nacionalnu valutu pezos. „Sve opcije su na stolu“, rekao je prije desetak dana američki ministar finansija Scott Bessent. Argentinu je opisao kao „sistemski važnog američkog saveznika u Latinskoj Americi.“

Naime, Mileijeva vlada je potrošila zalihe deviza u namjeri da stabilizuje kurs domaće valute. To je stvorilo paniku, pa su mnogi povlačili novac iz Argentine. Trumpova pomoć trebala bi donijeti stabilnost argentinskoj valuti i uvjeriti investitore da je argentinska ekonomija na pravom putu.

Drugačiji Trump i Milei koji ne može da bira

Bessent je prošle sedmice rekao da će SAD kupovati argentinske obveznice denominirane u dolarima kada to bude potrebno. Za prvu pomoć predviđeno je dvadeset milijardi dolara. Zatim, Washington će Buenos Airesu dati kredite, kupovati argentinski državni dug i pomoći argentinske privrednike. Bessent kaže da će to biti uvod u investicije američkih kompanija u Argentinu.

U aprilu je Washington pozdravio kreditiranje Argentine kod Međunarodnog monetarnog fonda od dvadeset milijardi dolara, kredit kod Svjetske banke vrijedan dvanaest milijardi i Međuameričke razvojne banke od deset milijardi.

Tako je Trump, spašavajući Mileijevu politiku, pokazao da neće voditi izolacionističku politiku i pretvarati Sjedinjene Države u pukog posmatrača promjena u svijetu. S druge strane, Milei je pogazio svoju politiku da se država ne treba miješati u tržište.

Spašavajući svog „omiljenog predsjednika“, kako ga je jednom nazvao, Trump ustvari spašava ekonomsku viziju koju je trebao testirati Elon Musk u Odjelu za vladinu efikasnost (DOGE). To što je se najbogatiji čovjek na svijetu divio ekonomskoj politici Mileija pokazuje koliko je taj ekonomski i politički eksperiment važan za sadašnju američku administraciju.

Ovim potezom Washington je, smatraju neki ekonomski stručnjaci, kupio vrijeme za Mileija, ali nije riješio problem, jer su odavno ugroženi temelji argentinske ekonomije. Neki Mileijevi protivnici su Bessentove mjere nazvali mijenjanjem jednog duga s drugim.

Kada su se Trump i Milei sreli na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prošlog utorka, američki predsjednik je rekao da vjeruje da Argentini ne treba pomoć, ali da je tu da osigura „sve što je potrebno da Argentina ponovo postane velika“.

Hoće li će Argentina postati „ponovo velika“ i kada će se to desiti zavisi i od oktobarskih izbora, ali ono što se dešava s valutom, dugom i mjerama vlade podsjeća na događaje s početka ovoga stoljeća kada je ta država bačena na koljena. Na predstojećim izborima argentinski birači, kojima je Milei obećao patnju prije nego dođu bolji dani, o svemu tome daće svoj sud.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba.

---