Nastavak Trumpove borbe za venecuelansku naftu i Madurovi izbori u utrci protiv samog sebe

U nedjelju su građani Venecuele izašli na parlamentarne i lokalne izbore. Važnije od toga, američki predsjednik Donald Trump naredio je naftnoj kompaniji Chevron da se povuče iz Venecuele, iako iz kompanije upozoravaju da njihovo povlačenje znači predaju venecuelanske nafte Kini.

Foto: Ilustracija

Granice unutar kojih Donald Trump želi da Sjedinjene Američke Države suvereno vladaju iscrtao je u prvim danima svog drugog mandata. Grenland, Kanada i Panama su došle pod Trumpov udar, pa protiv njih nije isključivao ni upotrebu vojne sile.

Jedna od meta Trumpove politike je i Venecuela, država sa najvećim potvrđenim rezervama nafte na svijetu. Još u prvom mandatu Trump je poželio da venecuelansku naftu stavi pod svoju kontrolu i onda godinama lamentirao zašto se to nije desilo uprkos politici „maksimalnog pritiska“.

U skladu sa „Monroevom doktrinom“, nazvanom po njenom autoru – bivšem predsjedniku Sjedinjenih Država Jamesu Monroeu, da nijedna druga sila nema pravo upliva u „američko dvorište“, Trump je Venecueli nametnuo stroge sankcije u cilju rušenja vlade Nicolása Madura. „Kada sam otišao Venecuela je bila spremna za kolaps. Mi bismo to preuzeli. Stigli bismo do sve te nafte, to bi bilo odmah tu pored“, rekao je Trump 2023. godine.

U svom prvom mandatu Trump je Maduru prijetio „vojnom opcijom“, priznao vođu opozicije Juana Guaidóa za predsjednika Venecuele, preko susjedne Kolumbije i Brazila vršio pritisak, ojačavao pozicije naftom bogate Gvajane i pomogao sve protivnike vlasti u Caracasu.

Trump protiv Madura - drugi put

Od povratka u Bijelu kuću Trump je nastavio sa istom politikom prema Venecueli, iako je bilo naznaka da bi usljed novih okolnosti moglo doći do promjene. U zadnjim danima svoje vlade predsjednik Joseph Biden uveo je nove sankcije Venecueli, a par dana kasnije Trumpov izaslanik za specijalne misije Richard Grenell je na platformi X napisao da je sreo više zvaničnika ove latinoameričke države, što je protumačeno kao nova stranica u odnosima dvije države.

Naime, Trumpov plan deportacija imigranata iz Sjedinjenih Država zahtijevao je da ih matične države prime. Venecuela ih nije mogla primiti ako s Washingtonom nema odnose. Grenell je pregovarao sa Caracasom i pitanje ilegalnih migranata, a milioni su iselili iz Venecuele usljed američkih sankcija i lošeg upravljanja državom od strane Madura, povezalo je dvije vlade.

Maduro je pristao da prima migrante koje šalje Trump, a prošle sedmice Grenell je u Sjedinjene Države vratio iz venecuelanskog zatvora jednog američkog vojnog veterana. Ubrzo nakon toga Grenell je u podcastu „War Room“ Stevea Bannona rekao da će Trumpova administracija dati Veneceueli izuzeće od sankcija. „Želimo staviti Ameriku na prvo mjesto i učiniti ono što je najbolje za Ameriku. To znači osigurati da Kinezi ne uzmu venecuelansku naftu“, rekao je Grenell.

Ipak, to se još uvijek nije desilo. „Pro-Madurova Bidenova naftna licenca u Venecueli ističe kako je planirano sljedećeg utorka, 27. maja“, napisao je na društvenoj mreži američki državni sekretar Marco Rubio, inače veliki protivnik svih ljevičarskih latinoameričkih režima.

State Department je saopštio da kompanija Chevron mora završiti operacije u Venecueli 27. maja, sa zadnjim danom odobrenja koje je kompaniji izdala Bidenova administracija. Prema dozvoli, Chevron je bila jedina kompanija koja je mogla uvoziti naftu iz Venecuele u Sjedinjene Države, što je bilo posebno važno nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su cijene energenata porasle i kada su mnogi prekinuli poslovanje s ruskim kompanijama i tražili od Washingtona da osigura naftu za potrošače na Zapadu i širom svijeta.

Kina u američkom dvorištu

Da Sjedinjene Države žele venecuelansku naftu i suzbijanje kineskog uticaja, Rubio je potvrdio krajem marta pišući na X-u. „Sjedinjene Države neće tolerisati nijednu treću državu ili njenu naftnu kompaniju da proizvodi, crpi ili izvozi naftu i proizvode povezane sa naftom, sa Madurovim režimom u Venecueli. To je režim koji konstantno krade izbore, pljačka svoj narod i dogovara se sa našim neprijateljima. Svaka država koja dozvoli da njene kompanije proizvode, crpe ili izvoze iz Venecuele biće predmet novih tarifa, a svaka kompanija biće predmet sankcija.“

Sankcije Madurovoj vladi nanose štetu i Chevronu. Jučer je FOX Business izvijestio da će Trump dozvoliti Chevronu da vrši osnovne operacije u Venecueli i tako održi poslovanje. Izvršni direktor kompanije Mike Wirth, govoreći za taj medij, upozorio je Washington da će povlačenje Chevrona otvoriti prostor za Kineze. Kina je, kaže Wirth, najveći kupac venecuelanske nafte i zvanični Caracas nudi Pekingu da povećaju saradnju. The Wall Street Journal također tvrdi da će Chevron dobiti dozvolu za rad u Venecueli. Sa druge strane, Financial Times je sinoć javio da uprkos lobiranju Chevrona Trump to neće dozvoliti, jer želi otežati finansiranje Madurovog režima.

Trump je u februaru rekao da će ukinuti dozvolu koju je Chevronu izdala Bidenova administracija, ocijenivši je kao „neefikasnu“ i naredio američkim kompanijama da prave planove za distanciranje od venecuelanske nafte. Chevron iz Venecuele dnevno izvozi oko 240.000 barela sirove nafte, što je više od četvrtine ukupne proizvodnje ove latinoameričke države.

Prekid isporuka nafte u SAD bio bi težak udarac za Caracas, posebno ako prazninu ne popune Kinezi ili neko drugi. Nafta je glavni izvor prihoda Venecuele, a Kinezi po toj osnovi jačaju svoje prisustvo u američkom dvorištu, nudeći ekonomsku saradnju tamošnjim državama.

Sudbina Nicolása Madura

U sjeni ovih krupnih geopolitičkih tema građani Venecuele su izašli na parlamentarne i lokalne izbore koje je u najvećoj mjeri bojkotovala opozicija, a neke od njenih predstavnika Maduro je zatvorio ili ih je onemogućio da izađu pred birače. Izlaznost od 43 posto i preko 83 posto osvojenih glasova Madurove stranke i saveznika govori o trenutnoj političkoj sceni u Venecueli.

Ali za razliku od ranijih izbora Venecuelanci su birali i vodstvo provincije Esequibo u izmijenjenim granicama. Ova provincija je bogata naftom, a oko nje se spore Venecuela i Gvajana. Nedavno su velike kompanije sa Zapada pronašle ogromna nalazišta nafte u Gvajani i pograničnim teritorijama sa Venecuelom, pa je Maduro digao vojsku i tvrdio da je to sastavni dio zemlje kojom vlada.

Maduro pokušava spriječiti Gvajanu i strane kompanije da se dokopaju ove nafte, jer bi njegova država brzo izgubila stratešku važnost. Naime, Washington se često okretao Venecueli da nabavi naftu kada se dešavaju globalni poremaćaji na tržištu, baš kao u pomenutom slučaju ruske agresije na Ukrajinu. Ukoliko bi Gvajana tržištu ponudila naftu, Caracas bi bio u još težoj situaciji.

Tako je Maduro došao u situaciju da traži još nafte, iako je i zbog postojeće na meti Washingtona i Pekinga. Trumpova odlučnost da se obračuna s Kinom i iz američkog dvorišta ukloni neposlušni režim vladi u Caracasu ulijeva dodatni strah, dok pružaju ruke prema Kini i Rusiji, koje su daleko od Južne Amerike i koje u tom dijelu svijetu vode drugačiju politiku nego u blizini svojih granica. Njihov odnos prema Venecueli, posebno Pekinga, pokazaće daljnje kineske korake u dijelu svijeta koji američki stratezi vide kao mjesto na kome samo oni odlučuju.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---