top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Ekonomska i demografska kriza u Kini: Sukob sa Zapadom donosi nove probleme

Kina je godinama druga najveća ekonomija na svijetu, odmah iz Sjedinjenih Američkih Država. Stručnjaci su predviđali da će u doglednom vremenu na toj listi dvije države zamijeniti mjesta. Od pojave koronavirusa Kina ima probleme koji taj trenutak mogu odložiti.

Foto: Xi Jinping i Joseph Biden

Tokom trajanja pandemije koronavirusa mnogo smo puta čuli da ništa na svijetu neće biti isto, odnosno da će virus i mjere koje su donosile države promjeniti svijet koji poznajemo. U slučaju Kine to se ispostavilo tačno, a početak promjena je bio u polju ekonomije i sigurnosti.


Pojavom virusa u Wuhanu Kina je izvršila nezapamćena zatvaranja stanovništva. Vjerovatno je još uvijek mnogima pred očima neki od videa koji su dolazili iz Kine, poput onoga kada se dron u nekom udaljenom selu spušta iznad glave starice i emituje naredbu da se vrati u kuću.


Zatvaranja stanovništva nanijela su štetu ekonomiji, a onda zatvaranjem u drugim dijelovima svijeta Kini je zadat novi udarac – „svjetska fabrika“ imala je manje kupaca. Te 2020. godine ekonomija Kine rasla je samo 2,2 posto, a naredne visokih 8,5 posto, da bi 2022. godine rast iznosio 3 posto. U ovoj godini rast se procjenuje na 5,2 posto i padaće sve do 2028. kada će rast iznositi 3,4 posto, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda. To je ispod „magične brojke“ od šest posto rasta za koju neki kažu da je potrebna Kini da se razvija u skladu sa svojim ambicioznim planovima.


Trumpove sankcije i kriza na tršištu nekretnina


Dolazak Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Državama za Kinu je bio još jedan događaj koji ju je promjenio. Temperamentni i nepredvidivi politički amater, upravljajući najvećom svjetskom silom, uvodio je sankcije putem društvenih mreža, kažnjavao kineske kompanije i prijetio novim mjerama. Njegov odlazak iz Bijele kuće bila je pozitivna vijest za Kinu, ali vrlo brzo se pokazalo da iskusni političar Joseph Biden vodi sličnu politiku.


Zadnjih godina Kina se suočava sa velikim krizama na tržištu nekretnina. Prvo je kompanija Evergrande bačena na koljena, a posljednjih mjeseci kompanija Country Garden ima slične probleme, zajedno sa drugim iz ove oblasti, bilježeći gubitke koji se mjere u milijardama dolara. Zbog toga je nedavno kompanija Moody's smanjila kreditni rejting Kine.


Kriza na tržištu nekretnina veoma je indikativna, ne samo zbog toga što Country Garden ima tristo hiljada zaposlenih. Posustajanje takvih kompanija otkriva probleme društva, odnosno pokazuje trendove. Manje prodatih nekretnina sugeriše da ima manje novca kod naroda, da je manje ljudi i brakova i da će biti manje novih stambenih jedinica. Zavod za statistiku Kine nedavno je saopštio da su u mnogim kineskim gradovima cijene novih stanova u padu.


Krizu pokazuju i drugi indikatori. Pad izvoza, stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i čak 21,3 posto kod osoba od 16 do 24 godine koje se ne školuju. Stvari su toliko loše da je Kina odlučila da prekine objavljivanje podataka o nezaposlenosti mladih, pod izgovorom promjene metodologije rada. Odluka je dodatno podgrijala sumnje da su podaci sa popisa stanovništva 2020. godine frizirani. Ubrzo nakon popisa Kina je napustila politiku dva djeteta.


Strukturalne promjene i demografija


Navedeno je samo dio onoga što je Kinu pogodilo u posljednje tri godine. Usporavanje ekonomije rezultat je i rasta srednje klase i promjena na tržištu rada. Oko osam miliona mladih ljudi godišnje završi fakultet, pa mnogi od njih imaju poteškoća da pronađu posao u državi koja se oslanjala na masovnu proizvodnju u mnogim oblastima. Ta promjena je dovela i do rasta cijene rada, što je mnoge investitore stavilo u dilemu da li da ulažu u Kinu.


Simbolično, Kina je u aprilu izgubila titulu najmnogoljudnije države u korist Indije. Politika jednog djeteta došla je na naplatu. Ta pogubna odluka Pekinga biće skupo plaćena. Stopa fertiliteta u Kini 2020. godine bila je samo 1,28%. To je manje od Japana koji ima najstariju populaciju na svijetu. Tako je u Kini 2022. godine rođeno 9,56 miliona beba, a 2016. 17,86 miliona. Kineska populacija stari, što će koštati penzijski fond, socijalne fondove i zdravstvo, a radnika će biti manje.


Suočena sa mračnim projekcijama o starenju svog stanovništva, ali i o odnosu Zapada prema Kini, Peking godinama pokušava da razvije mjere da trend zaustavi. Tokom ljeta 2020. godine Kina je donijela mjere da ojača domaću potrošnju, pozivajući narod da se okrene kineskoj ekonomiji. Koliko je to bitno pokazuje podatak da se u jednom trenutku na posao vratilo 123 miliona radnika koji su poslani na prinudni odmor zbog širenja koronavirusa. Kina je tada proizvodila, ali proizvode nije mogla prodati u drugim dijelovima svijeta. Paralelno, Kina je tada pokrenula velike infrastrukturne radove kako bi imala ekonomski rast.


Ovoga ljeta Kina se bavi istim problemima. Centralni komitet Komunističke partije Kine objavio je strategiju za stimulisanje privatnog biznisa, a predložen je Zakon o patriotskom obrazovanju. U sklopu zakona vrši se „promocija velikog podmlađivanja kineskog naroda“, što je kineski predsjednik Xi Jinping opisao kao „najveći san kineske nacije od novijeg doba.“


Konfrontacija sa Zapadom


Kinesku poziciju u ekonomiji dodatno je otežao njen saveznik. Ruska agresija na Ukrajinu natjerala je Zapad da prijeti sankcijama svima koji sarađuju s Moskvom. Iako Kina nije napustila Rusiju, mnoge kompanije su odbile raditi u toj zemlji u strahu od sankcija i gubljenja tržišta na Zapadu. Uvođenje sankcija Rusiji od strane evropskih država, često na svoju štetu, Kini je jasan znak da su stvari otišle predaleko.


Ipak, rat u Ukrajini Kini je donio i nekoliko kratkoročnih dobitaka. Peking je dobio ruske energente po niskim cijenama, a Kremlj je doveden u situaciju da postane mlađi partner. Šta će rat u Ukrajini dugoročno donijeti Kini jedno je od najvažnijih pitanja za kineske stratege.


Do tada Kina mora da se bavi sadašnjim ekonomskim i političkim tokovima. Proteklih mjeseci kineska valuta juan sve je slabije u odnosu na dolar, obarajući ranije zabilježene rekorde. Ta vijest dolazi u trenucima kada rivali Zapada pričaju o „dedolarizaciji svijeta“, odnosno trgovini u drugim valutama i potiskivanju američke kao glavne. U toj namjeri su imali nekih uspjeha, ali je pitanje da li slab juan može da zamijeni dolar.


Zato se ekonomski problemi Kine ne mogu gledati izvan političkih procesa. Ekonomski razvoj glavni je adut Kine u okršaju sa Zapadom, a proteklih decenija taj pristup Pekingu je donio dobre rezultate u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Kina je sa svojim ekonomskim projektima došla do Evropske unije i Sjedinjenih Država kroz inicijativu „Pojas i put“.


Američko obuzdavanje Kine u Južnom kineskom moru i na Pacifiku prati i obuzdavanje na polju ekonomije. Washington je odlučio da razvija svoje inicijative i ekonomske programe za potencijalne saveznike, a EU je već usvojila incijativu „Global Gateway“ koja treba da potisne kineske kompanije iz Evrope, dijelova Afrike i Azije.


Po svemu sudeći okršaj Zapada i Kine na polju ekonomije i politike u narednim godinama će se samo pojačavati. Zbijanje redova i oslanjanje na vlastite snage pokazuje da Kina to očekuje. Biden je prije dvije sedmice ograničio Kini pristup naprednim američkim tehnologijama i poluprovodnicima, što govori da se stvari usložnjavaju i da dvije sile računaju na više konfronacije i manje saradnje. Njemčka bi mogla ekonomsku saradnju s Kinom usloviti različitim zahtjevima u sklopu strategije koju je u julu usvojila.


Narastajuća srednja klasa u Kini, radnici i velike kineske kompanije od vlasti očekuju da se ekonomski razvoj nastavi. Toga je svjestan i Xi Jinping koji je prigrabio svu vlast i sebi stvorio prostor da vlada bez ograničenja mandata. Ali ni ta sva akumulisana moć nije imala odgovor na brojne probleme u protekle tri godine. Da li će u budućnosti biti uspješniji neće zavisiti samo od njega, jer kada se snažno prepliću ekonomija i politika onda nema predvidivih ishoda.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

תגובות


bottom of page