• Armin Sijamić

Borba Kine i SAD za važna ostrva: Na Pacifiku sve vrijedi više

Američko-kineski okršaj se nastavlja i usložnjava svakog dana, a svaka pobjeda je veoma važna. Posebnu važnost u tom okršaju imaju države i teritorije na Pacifiku. Dvije sile jedna drugu nastoje potisnuti iz mnogih država, a sada je red došao na Tajvan i Solomonska ostrva. Odmetnuto kinesko ostrvo Tajvan je pod zaštitom SAD, a Solomonska ostrva imaju vladu koja je zagledana u Peking.

Foto: Twitter


Važnost Tajvana za ukupne američko-kineske odnose dobro je poznata i nije potrebna dublja eksplanacija onima koji pažljivo prate događaje u tom dijelu svijeta. Koliko je bitno ko će upravljati ovim ostrvom možda najbolje govore tvrdnje različitih analitičara. Mnogi smatraju da bi vraćanje Tajvana pod kontrolu Pekinga ujedno značio i kraj američke prevlasti u ovom dijelu svijeta i bio bi simbolična i suštinska najava kolapsa najveće svjetske sile. Drugi smatraju da, dok je Tajvan u američkim rukama Kina nije svjetska sila i da će odnos i uspjeh Pekinga po tom pitanju odrediti karakter i snagu kineske države u vremenu koje dolazi. Naravno, mnogo je i onih koji o pitanju Tajvana govore mnogo umjerenije, tvrdeći da je to samo jedna od pozornica na kojoj će se dvije sile obračunati. O tome koliko drugih faktora utiče na ovo pitanje ranije smo više puta pisali govoreći o Južnom kineskom moru i Pacifiku.


Posljednjih sedmica Kina testira odlučnost i spodobnost SAD i Tajvana. Kineski avioni gotovo svakodnevno ulaze u zračni prostor Tajvana, dok sa tog ostrva poručuju da na provokacije Pekinga nekako moraju odgovoriti. SAD su ranije poručile da će braniti Tajvan, a bit će dostavljeno i novo naoružanje za tajvanske snage. Jačanje kineske armije, zračnih i pomorskih snaga, ozbiljan su indikator da Tajvan zauzima prioritetno mjesto u kineskim planovima. Tajvan se bez američke pomoći neće moći odbraniti, a rizik za vojni sukob Kine i SAD svakim danom je veći. Kineska demonstracija sile pred obalama Tajvana jeste igra živaca, ali je u isto vrijeme i poruka svim drugim državama da se ne miješaju u ono što Peking vidi kao unutrašnje kinesko pitanje. Na taj način krajnji cilj bi mogla biti kapitulacija Tajvana i bez rata. Američki saveznici na Tajvanu dovedeni su u težak položaj, zaviseći od volje i sposobnosti SAD da uđu u sukob s Kinom i zaštite vladu na ostrvu.


Međutim, ono što je našoj javnosti daleko, ne samo geografski, jesu odnosi SAD i Kine s nizom manjih država raspoređenih širom Pacifika. U našoj javnosti se takve države često opisuju kao „egzotične“ i uglavnom na njih se ne obraća pažnja. Činjenica je da su to države sa vrlo malom snagom, ali isto tako je i činjenica da se nalaze u trenutno geopolitički najaktivnijem dijelu svijeta. Države, naseljena i nenaseljena ostrva, atoli i vulkanska ostrva dobijaju sve veću važnost u odnosima Kine i SAD. Tako su i Solomonska ostrva, smještena uz obale Papue Nove Gvineje i Australije, već ranije došla na radar Washingtona i Pekinga. Nemjerljiv je strateški značaj ovih ostrva, posebno za Kinu, ali i za SAD koje u blizini posjeduju svoje brojne prekomorske teritorije.


Svako ostrvo je važno


Onima koji poznaju historiju Pacifika u Drugom svjetskom ratu, sigurno je poznato i ostrvo Guadalcanal. Od augusta 1942. do februara 1943. SAD i saveznici su protiv Japana na tom mjestu vodili teške borbe. Preko 25 hiljada mrtvih vojnika na obje strane, od ukupno njih 100 hiljada angažovanih za ovu bitku, govori o važnosti ostrva. U historiji je događaj zabilježen kao prvo veliko savezničko iskrcavanje snaga na neku teritoriju koju je držao Japan, a nakon japanskog poraza u februaru 1943. godine zbog tog ostrva je vođeno još nekoliko velikih pomorskih bitaka. Historičari smatraju da je nekoliko bitaka u ratu za Guadalcanal bilo prekretnica u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije toga SAD i saveznici iz defanzive krenuli u ofanzivu. Ostrvo od samo pet hiljada kvadratnih kilometara i danas ima istu važnost, a ujedno je i najveće ostrvo nezavisne države koja ima površinu od nešto više od 28 hiljada kvadratnih kilometara i gotovo sedamsto hiljada stanovnika.


Posljednih dana u ovoj državi događaju se protesti protiv tamošnje vlade. Povod su bile mjere u borbi protiv koronavirusa, odnosno popularno „zaključavanje“ stanovništva i siromaštvo onih koji su pogođeni mjerama. Građani su odgovorili nasilnim protestima, a na koncu su na najnaseljenijem ostrvu izbili protesti i protiv kineskog prisustva u zemlji. Stanovnici ostrva Malaita, gdje živi oko četvrtine ukupne populacije ove države, počeli su paliti kineske prodavnice i zahtjevati od vlade da povuče priznanje Kine i vrati se održavanju veza sa Tajvanom. Naime, prije dvije godine vlasti Solomonskih ostrva su odlučile da povuku priznanje Tajvana kao nezavisne države i da priznaju Kinu. Solomonska ostrva su bila jedna od 16 država koje su Tajvan priznavale kao nezavisnu državu. Pojedini mediji su javili da demonstranti nisu palili tajvanske prodavnice, već samo one kineske.


Nakon toga je vlada Solomonskih ostrva tražila pomoć od Australije koja je poslala snage da suzbijaju nemire i zaštite važne objekte u glavnom gradu Honiara i drugdje. Premijer Australije Scott Morrison je ranije pokazao da nema simaptije prema Pekingu, a kasnije je svoju zemlju uveo u neformalni savez AUKUS. Demonstranti su upali u parlament Solomonskih ostrva u namjeri da svrgnu premijera Manasseha Sogavarea, a kineska ambasada u toj državi je izrazila „ozbiljnu zabrinutost“ zbog nemira. Tako je Australija došla u situaciju da spašava prokineskog premijera, rivala premijera provincije Malaita Daniela Suidania koji se protivi kineskom uticaju i želi najbolje odnose sa SAD. Ranije ove godine Suidani je pokušao napustiti zemlju u namjeri da se liječi, ali je Sogavare to pokušao da spriječi. U konačnici Suidani je uspio stići na Tajvan i dobiti medicinski tretman.


Američke prekomorske teritorije na Pacifiku


Solomonstra ostrva se nalaze na najkraćoj ruti između Australije i američke zapadne obale. Kinesko prisustvo u ovom dijelu svijeta nije samo uslovljeno željom da se ograniči i poništi uticaj Tajvana, već je to strateško pozicioniranje, baš kao što je to radio Japan tokom Drugog svjetskog rata, ili kako to rade SAD i njeni saveznici u Južnom kineskom moru. Da Kina ima ozbiljne namjere prema ovome otoku govori i telefonski razgovor koji su krajem poršlog mjeseca obavili premijer Sogavare i kineski predsjednik Xi Jinping. Dva lidera su se u Pekingu srela 2019. godine i potpisali brojne sporazume u ime svojih država, a tokom posljednjeg razgovora izražena je spremnost Kine da pomogne Solomonskim ostrvima u osiguravanju boljih uslova za život za stanovnike te zemlje i nove investicije u okviru projekta „Pojas i put“.

Foto/ Wikipedia / Američke ekonomske zone i teritorije


Solomonska ostrva nalaze se između američkih prekomorskih teritorija i Australije. Zbog toga ne trebaju da čude izvještaji da je Kina spremna da u ovom dijelu svijeta gradi vojnu bazu. Kineske namjere u ovome dijelu svijeta u Washingtonu sigurno ozbiljno shvataju, iako na Solomonskim ostrvima nema američke ambasade. Jasno je da američke interese u tom dijelu svijeta zastupa Australija, a da mnogi priželjkuju prisustvo Washingtona. Prošle godine je Palau tražio da SAD u toj zemlji uspostave vojnu bazu.


Potencijalna vojna baza bila bi samo jedna u nizu važnih američkih instalacija na Pacifiku. Američke pacifičke teritorije, zajedno sa pripadajućim ekonomskim pojasom na koji države imaju pravo po međunarodnim pravnim propisima, protežu se od Havaja preko ostrva Midway, Wake, Howland, Baker i drugih, sve do ostrva Guam gdje su smještene ozbiljne američke vojne snage, pa je Kina napravila balističku raketu „Dong-Feng 26“ i opisala ju kao „ubicu Guama“. I na nekim od pomenutih ostrva smještene su različite američke snage, koje su suštinski prva linija odbrana SAD od svih prijetnji koje dolaze preko Pacifika, kao što su i početne tačke za projiciranje moći na Aziju i Okeaniju.


Bitka za svako ostrvo


Pacifički region je glavno vanjskopolitičko dvorište Tajvana, ako se izuzme SAD. U tom dijelu svijeta brojne države (Nauru, Palau, Maršalova ostrva...) su priznale tajvansku vladu kao legitimnu, što je veoma važno za vladu koju danas ne priznaje najveći dio svijeta, čak ni SAD kao njen zaštitinik. Kinesko pokazivanje mišića nadomak obala Tajvana prethodilo je protestima na Solomonskim ostrvima gdje je Peking imao saveznika za kojeg je imao ozbiljne planove. Iako dešavanja na Tajvanu i Solomonskim ostrvima možda nisu direktno povezana, ipak su osvjetlile političke silnice u ovome dijelu svijeta.


Promjenama na Solomonskim ostrvima nada se Tajvan kako bi dobio novo priznanje, a odlazak prokineskog premijera bila bi odlična vijest za SAD i Australiju koja će svojim snagama odrediti budućnost njegove vlade. Canberra, koja je odlučila da se u okviru AUKUS-a suprostavi Kini, sigurno nije sretna s činjenicom da ima prokinesku vladu pred svojim obalama, na putu između Australije i SAD. Kako bi to suprostavljanje izgledalo ukoliko bi pred obalama Australije bila uspostavljena kineska vojna baza?


Gledajući na procese na Pacifiku u cijelini, ova dva primjera pokazuju koliku prednost trenutno SAD imaju u odnosu na Kinu. Pored brojnih vlastitih vojnih baza, moćnih saveznika, pa čak i onih kojima poput Australije mogu povjeriti provedbu svoje politike u tom dijelu svijeta, SAD u ovu igru uvlače i Veliku Britaniju i evropske saveznike. Sa druge strane, broj kineskih prijatelja u tom dijelu svijeta u ovom trenutku je limitiran, pa pored Rusije i Sjeverne Koreje nema značajnih saveznika na Pacifiku. Međutim, kineski ekonomski i vojni uspon proteklih godina je doveo do sklapanja mnogih dogovora u interesu Pekinga, a primjer Solomonskih ostrva to i pokazuje. Upliv u ekonomske tokove jedne države često može biti presudan, a Kina posljednjih godina širom svijeta to radi veoma uspješno.


Australska policija polahko ovladava značajnim tačkama u glavnom gradu i uspostavlja poredak. Premijer Solomonskih ostrva Sogavare nema dileme da je u nemirima trebao da bude svrgnut iz njemu nejasnih razloga, a ranije je optužio strane sile da stoje iza protesta zbog njegovih veza sa Pekingom. Opozicija traži njegov opoziv, dok premijer Australije Morrison poručuje da nije na njegovoj zemlji da se upliće u poslove Solomonskih ostrva te da građani sami trebaju da pronađu rješenje. Međutim, očito je da kriza izlazi izvan okvira ove male ostrvske države i da je ta država upala u politički vrtlog odnosa između velikih sila. Geopolitička važnost ostrva taj vrtlog čini većim i jačim.