top of page

Trumpov ples od Aljaske do Washingtona i između neprijatelja i prijatelja

  • Writer: Armin Sijamić
    Armin Sijamić
  • Aug 21
  • 4 min read

U samo par dana američki predsjednik Donald Trump povukao je nekoliko poteza o kojima će se dugo govoriti. Američki neprijatelji i prijatelji predstavljali su kulisu za nevjerovatan Trumpov nastup na temama koje mogu promijeniti budućnost Zapada, Evrope, Ukrajine i Rusije.


ree

Foto: Trump i evropski lideri u Bijeloj kući


Prošlosedmični samit američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina po mnogo čemu bio je specifičan. Biznismen i showman želio je impresionirati ruskog višedecenijskog vlastodršca, pa ga je između ostalog primio u limuzinu američkog predsjednika, dok su iznad njih nadlijetali najbolji američki borbeni avioni.


Par dana kasnije, u Bijeloj kući Trump organizuje sastanak za saveznike (generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni, finski predsjednik Alexander Stubb i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski), a njegov uvodni dio obavio je pred kamerama.


U svom stilu, kombinacijom ponekad besmislenih pohvala i čudnih dosjetki, Trump je pregovore o budućnosti Ukrajine pretvorio u još jednu epizodu u kojoj se predstavlja kao svemoguć, dok se na licima nekih njegovih gostiju vidi neka vrsta nelagode. A onda je, prema izvještajima, zatvoreni dio sastanka prekinuo i telefonski razgovarao s Putinom, kojeg njegovi gosti vide kao neprijatelja.


Završiti rat


Trumpov nastup na Aljasci i u Washingtonu dijelom podsjeća na ono što je radio američki diplomata Richard Holbrooke, koji je svojom takozvanom „shuttle diplomatijom“ približavao Beograd, Zagreb, Sarajevo i relevantne adrese za okončanje rata na prostoru bivše Jugoslavije. Taj napor kasnije je slikovito opisala njegova knjiga nazvana „Završiti rat“, a rezultat je bio Daytonski sporazum (Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini) za koji će kasnije reći da je zamišljen kao privremeno rješenje u namjeri da se zaustavi ubijanje.


Od posljedica Holbrookeovog traženja pravnih i političkih rješenja kakvih nigdje na svijetu nema, i to na kraju dvadesetog stoljeća, Bosna i Hercegovina se do danas nije oporavila, a etnički sistem odlučivanja ugrađen u Ustav trideset godina je prijetnja regionalnom miru, uprkos garancijama velikih sila da se to neće desiti. Podsjetimo se da je u martu prošle godine, govoreći o odnosu Banje Luke prema Sarajevu i Zapadu, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Gabriel Escobar rekao da „ne misli da osiromašeni entitet od 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet da se suprotstavi NATO-u ili da proglasi nezavisnost koja bi bila održiva“, a da je to tema trideset godina i suštinski razlog zašto je država i regija tako dugo na pragu novog konflikta.


Na dijelu sastanka koji je javnost mogla vidjeti, Trumpovi gosti su tražili da se Ukrajini daju garancije da Rusija neće ponovo napasti. Ranije garancije date Kijevu već dva puta su prekršene, jer je Rusija prvo otela Krim, a sada želi dvadesetak posto ukrajinske teritorije. Prije nego će Zelenski doći u Washington, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da Kijev neće povratiti Kijev i da Ukrajina neće u NATO, a na predsjedniku je da bira da li želi rat ili mir.


Drugim riječima, evropski saveznici su tražili da se Ukrajini isporuči ono što joj je obećano, poput članstva u NATO-u i teritorijalna cjelovitost, a predsjednik Trump je izgleda odlučio da to više ne važi, iako je njegov prethodnik Joseph Biden bio predvodnik te politike.


Razni scenariji


Šta je dogovoreno na sastanku javnosti nije poznato, iako se čini da se o tome sve zna. Danima su američki mediji, a onda i evropski, pisali o navodnim prijedlozima Washingtona, Moskve i Kijeva kako uspostaviti mir, da bi se na koncu pisalo o evropskim zahtjevima koji su od ranije poznati.


Sumirano, Rusija nudi razmjenu teritorija za mir, kraj NATO puta Kijeva i ukidanje barem dijela sankcija Zapada. Washington i evropske države nude Kijevu garancije da ih Rusija više neće napasti i zauzvrat njihove kompanije dobivaju ukrajinske resurse i naoružavaju ukrajinsku vojsku. Kijev navodno pristaje na razne scenarije, poput kiparskog ili korejskog, jer Zelenski nije spreman da se odrekne dijela teritorije zato što mu to brani ukrajinski ustav.


Šta je od svega ovoga dogovoreno i šta je provodivo pokazaće vrijeme. Ovakvi zahtjevi, pod pretpostavkom da su tačni, sami po sebi međusobno se isključuju, osim ako pregovarači nemaju formulu kako da uvjere ljude da vide samo ono što oni žele.


Nakon sastanka u Bijeloj kući, Starmer je rekao da smatra da je postignut „osjećaj jedinstva“ i da su donesena dva ključna zaključka. Prvi je da će „koalicija voljnih“, koju čini 31 država, pomoći Ukrajini i zajedno sa Sjedinjenim Državama raditi na sigurnosnim garancijama. Drugi je dogovor da se održi bilateralni sastanak Putina i Zelenskog, a potom i trilateralni koji će uključiti i Trumpa. Na ta dva sastanka će se razgovarati o teritorijama i drugim pitanjima.


Zelenski je ocijenio da je ovo bio njegov najbolji sastanak sa sadašnjim američkim predsjednikom i da je „imao priliku pokazati Trumpu kartu ratišta i objasniti mu ko šta kontroliše“. Rekao je da je spreman na sastanak s Putinom i da će se sigurnosne garancije za Ukrajinu razmatrati narednih desetak dana. Merz je rekao da je dogovoreno da se sastanak Zelenskog i Putina održi za dvije sedmice. Trump je rekao da radi s Putinom na organizovanju njegovog sastanka sa Zelenskim i potom njih dvojice s njim.


Šta je stvarni dogovor i je li moguć ovako kako je saopšteno, za sada nije javnosti poznato. Ali, ono što je sigurno jeste da samit na Aljasci nije bio samo vezan za Ukrajinu. To potvrđuje i sastav dvije delegacije. Trump je, pored državnog sekretara i ministra odbrane, na sastanak poveo i ministre ekonomije i finansija, a Putin, pored ekonomiste na čelu ministarstva odbrane, ministra finansija i šefa ruskog suverenog fonda koji raspolaže s imovinom vrijednom 130 milijardi dolara.


Hoće li se rat u Ukrajini okončati, odnosno kada i na koji način, biće možda jasno veoma brzo. Međutim, ostaje neosporna činjenica da su i Rusija i Ukrajina umorne od rata, da na obje strane nedostaje vojnika, da je destrukcija tih država sve veća i da troškovi rastu. Plan Moskve da Ukrajina ostane bez vojnika i plan Kijeva da Rusija ostane bez novca potrebnog za vođenje rata za sada je propao i obje strane se nadaju da će za pregovaračkim stolom dobiti barem dio onoga što su željele nakon početka ruske agresije.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba



Comments


bottom of page