Ima li Rusija snage za novu ofanzivu u Ukrajini dok traju pregovori Putina i Trumpa?

Rat u Ukrajini dugo vremena je u fazi kada velikog ofanziva nema, ali ima teških udaraca sa obje strane. Dok pregovaraju američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin, sa jedne strane fronta traju značajni vojni manevri u nekoliko mjesta u Ukrajini.

Foto: Donald Trump i Vladimir Putin

Da je neko zvaničnom Kijevu 24. februara 2022. ponudio ovakav odnos snaga na ratištu u julu 2025. godine, on bi ga sigurno prihvatio. Ruska vojska, kojoj je tamo dokle dolazila neki davali gotovo mitsku snagu, zapela je na istoku Ukrajine i nije u stanju da slomi jednu od najsiromašnijih država Evrope i sada se nada da će Trump za pregovaračkim stolom napraviti grešku.

Tačnije, ovaj odnos snaga uspostavljen je davno, pa su strane zaglavljene u pokušaju iscrpljivanja protivnika, bez jasnog plana i realnih šansi da ostvare potpunu vojnu pobjedu. Jedna druga nanose teške udarce, ali to još uvijek ne mijenja odnos snaga. Istina je da Rusija napreduje ponegdje na istoku Ukrajine. Ali, stručnjaci kažu da bi ovim tempom napretka ruska vojska mogla doći do Kijeva za nekoliko desetljeća. Ipak, rat ostavlja trajne posljedice po obje države.

Ima li pobjednika?

Gledano iz ugla Moskve, Rusija pobjeđuje jer je ovladala rudnim bogatstvima i industrijom u Donbasu i drugdje, okupacijom Krima Kijevu ne mora plaćati zakup za vojne baze i ruski turisti tamo troše novac, presijecanjem energetskih veza Rusije i Evrope Ukrajina je ostala bez jeftine nafte i prirodnog gasa i naknade od njihovog transporta, žitnice Zaporođaja, uništenje njihovog transporta, žitnice Zaporođaja sada se gubi na ruskoj mjeri. u milionima.

Iz perspektive Kijeva, Ukrajina pobjeđuje jer je opstala, funkcioniše i armija nije uništena. Šta više, ukrajinska vojska je jača nego ikada i Rusiji više od tri godine nanosi teške gubitke. Zagovornici teze da Kijev pobjeđuje kažu da je Moskva napravila mala teritorijalna osvajanja i da ruska vojska nije osvojila više nego ruski pobunjenici u godinama pred početak agresije. Zatim, Kijev ima podršku Zapada, Rusija izolaciju u Evropi, a rat se davno prelio preko ruske granice.

Ovakav učinak natjerao je obje strane da promijenjen pristup. Proteklih mjeseci najvećeg uspjeha Ukrajine vezan je za mahom obavještajne akcije daleko iza prve linije fronta, a ruska vojska je došla do područja u kojem Trump namjerava crpiti mineralna bogatstva u zamjenu za nastavak vojne pomoći Kijevu. Do konačnog dogovora, taj dio Ukrajine ostaje bojno polje.

Vojnim stratezima je jasno da će se linije fronta teško mijenjati u narednom vremenu. Ali, u želji Kremlja da ima bolje pregovaračke pozicije u odnosu na Trumpa i Kijev, traju stalni ruski napadi na istoku Ukrajine kod Pokrovska, a ruske snage se grupišu na sjeveroistoku u Sumskoj oblasti.

Ko može duže izdržati?

Početkom sedmice Trump je ponovo šokirao saveznike. Ukinuo je sankcije za više kompanija, banaka i pojedinaca iz Rusije. Možda najznačajnija među njima je kompanija Rosoboronexport, državni izvoznik oružja, jedina ovlaštena za izvoz vojne i dvojne (vojno-civilne) opreme. Istog dana, obustavio je dostavu vojne pomoći Ukrajini dok se ne utvrdi stanje zaliha u američkoj vojsci.

To nije bilo neočekivano. Trumpovi razgovori s Putinom podrazumijevaju ukidanje sankcija, što je ruskoj strani važnije nego djelić ukrajinske teritorije. Trumpov potez može se gledati kao znak dobre volje. Sličan potez je nedavno povukao i u slučaju izvoza iranske nafte u Kinu.

Ovaj stav američki zvaničnici brane sljedećim argumentima. Dok je Evropska unija tražila ko zna koji po redu paket sankcija Rusiji, američki državni sekretar Marco Rubio krajem aprila je rekao da bi nove američke sankcije produžile rat za „još dvije godine“ i da on daje prednost diplomatiji.

Obustava slanja vojne pomoći Ukrajini iznuđen je potez i nije samo zbog toga da se Volodimir Zelenski privoli na ustupke Trumpu i Rusiji. U proteklom periodu Sjedinjene Države su Izraelu isporučili presretače raketa i ofanzivna oružja, što je potvrdio i Zelenski. Washington sada mora izvršiti nove planove za raspodjelu svog oružja između Ukrajine, Izraela i vlastite vojske.

Rusija je ove poteze dočekala sa oduševljenjem, jer od prvog dana agresije na susjednu državu tvrdi da će se rat okončati brzo ako Ukrajini niko ne bude slao oružje. Ali, Kijev počinje da se oslobađa zavisnosti od američke pomoći. Evropska nastojanja da Kijev ne napuštaju ni nakon Trumpovih prijetnji da će Ukrajini ukinuti pomoć, dovele su do ekspanzije ukrajinske namjenske industrije.

Ukrajinske kompanije sada proizvode razna oružja, često zamjenjujući ona sa Zapada. U tome im pomažu evropske države i kompanije. Za kratko vrijeme Ukrajina je postala jedan od lidera u proizvodnji dronova (posebno pomorskih), protivvazdušna odbrana improvizacijom tehnologija Istoka i Zapada dobija novi kvalitet, a inovativnost ukrajinske vojske svako malo zadivi svijet.

Stanje na frontu kao podloga za pregovore

Ukrajinske stratege sada posebno brinu bitke kod Pokrovska i moguća ruska ofanziva kod Sumija.

Pokrovsk je, kako smo naveli, važno logističko čvorište koje koristi ukrajinskim snagama i zadnja linija odbrane Kijeva u nastojanju da Rusi ne zauzmu cijelu Donjecku oblast. Ovladavanjem Pokrovskom Rusiji bi dalo priliku da uđe u Dnjepropetrovsku oblast, što bi bila šesta ukrajinska oblast do koje je došla ruska vojska. To bi bio snažan udar na reputaciju vlasti u Kijevu i na moral nekih Ukrajinaca. Kako stvari stoje, Rusi su na dobrom putu da dođu do Dnjepropetrovske oblasti.

Istovremeno, mediji izvještavaju o grupisanju ruske vojske u Sumskoj oblasti. Tamo su ruske snage bile kada su napadale Kijev u februaru 2022. godine, jer prisustvo u tom dijelu Ukrajine stvara pretpostavke da se napada cesta koja povezuje glavni grad i Harkiv - drugi najveći u državi.

Navodno je Rusija kod Sumija skupila desetine hiljada vojnika, koji paralelno sa napadima kod Pokrovska pokušavaju razvući Ukrajince. Sa druge strane, ukrajinske snage potiskivanjem Rusa iz tog dijela Ukrajine, nakon njihovog neuspješnog napada na Kijev, čitav prostor su minirali, izgradili fortifikacije i tamo uputili neke od svojih najboljih jedinica. Za sada većih ruskih prodora kod Sumija nema, iako su zabilježene razmjene vatre, raketni udari, napadi dronovima i upadi ruskih jedinica nekoliko kilometara u ukrajinsku teritoriju. Kako dolaskom jeseni u Ukrajini, zbog vremenskih prilika, nije moguće vršiti veće vojne manevre, smatra se da Rusi u ovoj godini na raspolaganju imaju još samo nekoliko mjeseci.

U aprilu je ukrajinska vojska pokrenula napade u Sumskoj oblasti, pa je u jednom trenutku prešla rusku granicu i upala u Kursku oblast. Glavni komandant ukrajinske vojske Oleg Sirski prošle je sedmice rekao da je cilj manevra da neke od najboljih ruskih jedinica zadrži na tom dijelu ratišta kako ne bi došle u Donjecku, Zaporišku i Hersonsku oblast.

Međutim, velikih uspjeha nema, posebno za one koji napadaju. Nakon tri godine rata obje strane se muče s manjkom vojnika, a upotreba najsavremenijih tehnologija u ratovanju su sve češće. Kako su ranije izvještavali mediji sa Zapada, ukrajinska vojska se oslanja na dronove, čak i na one koji pomoću vještačke inteligencije sami biraju metu na ratištu nakon što su satima autonomni u zraku. Opskrba nekih ukrajinskih jedinica na prvim linijama fronta vrši se korištenjem dronova. Ova dva primjera pokazuju koliko je teško vršiti napade velikog obima, a da se pri tome na bilo koji način zaštite snage koje trebaju doći do neprijateljskih rovova.

Sve upućuje da će biti teško probiti neprijateljske linije, a da se pri tome ne pretrpe teški gubici. U mjesecima dok se na sve strane govori o skorom primirju u Ukrajini, to obje vojske obeshrabruje da pokrenu velike operacije, u strahu da ne dožive stravične gubitke dok političari crtaju mape. Ipak, obje strane žele popraviti svoje pozicije duž fronta dugog 1.200 kilometara kako bi ojačali pozicije na pregovorima koji traju, ili kako je to Trump rekao Zelenskom na mučnom sastanku u Bijeloj kući, protivniku poručiti da „nema karte“ u svojim rukama.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---