Prije petnaestak dana javnost u Srbiji je saznala da Jared Kushner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, planira investirati u Albaniju i Srbiju. Trenutak za ovu investiciju je jako indikativan, a gradnja hotela u Beogradu na mjestu uništenog Generalštaba, devedesetih godina višestruko poražene vojske, više je nego simbolična.
Foto: Vučić i Trump u Bijeloj kući
Mediji širom svijeta proteklih dana bave se najavljenom investicijom Jareda Kushnera u Beograd. Američki biznismen jevrejskog porijekla, Trumpov zet i njegov savjetnik dok je obavljao funkciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, besplatno dobija na 99 godina porušenu zgradu u centru Beograda, koju će pretvoriti u luksuzni hotel sa stambenim i poslovnim prostorima.
Ne radi se o bilo kakvoj zgradi, već o Generalštabu vojske Jugoslavije koju je NATO uništio u bombardovanju 1999. godine. Dok ovih dana javnost u Srbiji obilježava 25. godišnjicu početka NATO intervencije, što je bio uvod u povlačenje Srbije sa Kosova, dolazi vijest da Trumpova porodica želi da ulaže u Beograd.
Trumpovoj porodici tako bi na upravljanje bila data zgrada koja je srušena od strane NATO-a, kao simbol konačnog sloma vojske koja je devedesetih ratovala u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ovo svojevrsno novo poniženje poražene strane veće je činjenicom da se zgrada, proglašeno kulturno dobro, nalazi između zgrada Vlade Srbije, Vojno-bezbjednosne agencije, Ministarstva odbrane i Ministarstva vanjskih poslova.
I dok se javnost pita kako baš sada da se neko dosjeti da uzme u zakup zgradu na atraktivnoj lokaciji u glavnom gradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je „oduševljen“ idejom da Kushner pokrene ovaj posao, dodajući da nije u potpunosti upoznat sa detaljima.
Malo je vjerovatno da Vučić, koji javnost ponekad zabavlja svojim detaljnim poznavanjem sela u Srbiji, nije upoznat sa detaljima investicije. Ljudi koji se dovode u vezu sa najavljenim projektom su dokaz da je Vučić odlično znao o čemu se radi, odnosno da u političkom smislu igra na pobjedu Trumpa na novembarskim izborima, suočen sa serijom poraza na Kosovu i drugdje.
Dugo pripreman posao
Opozicioni političar Aleksandar Jovanović Ćuta 13. marta javnosti je pokazao dokument Vlade Srbije iz kojeg se vidi da je ministar građevinarstva Goran Vesić, član Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši zamjenik gradonačelnika Beograda, potpisao Memorandum o razumijevanju sa kompanijom Kushner Realty LLS, kao i dozvola pomenutom ministru da potpiše investicioni ugovor. Vlada Srbije i Atlantic Incubation Partners LLC, koje je povezano lice Kushner Realty LLS, trebalo bi osnovati društvo sa ograničenom odgovornošću u Srbiji, pišu beogradski mediji.
Dva dana kasnije na mreži X, Kushner je napisao da je „uzbuđen da podijeli sa javnošću rani dizajn za projekte izgradnje koji su planirani na albanskoj obali, kao i u centru Beograda“. Za The New York Times (NYT) rekao je da ugovor nije potpisan, da se odmaklo u pregovorima i da se nada da će posao biti zaključen, negirajući da je imao specijalan tretman kao zet bivšeg predsjednika. NYT 18. marta piše da investicija iznosi 500 miliona dolara i da će ulagač Srbiji davati 22 posto profita.
Kako će zakonski vlast u Beogradu provesti ovu odluku, ostaje dilema, barem prema dijelu javnosti koji se poziva na različite zakonske propise koji bi mogli spriječiti ovaj posao. Pomenuti Jovanović nema dileme – posao je poklanjanje zgrade američkim kompanijama.
Svepristuni Grenell
Da li se radi o poklonu, ili o investiciji u svoju političku budućnost, zavisiće od rezultata američkih predsjedničkih izbora u novembru. Vučić čeka novembar, nadajući se da će pobijediti Trump, čime bi još jednom dočekao kraj mandata administracija s kojima ulazi u različite aranžmane. Nakon debakla u Banjskoj Vučiću ostaje sve manje manevarskog prostora, a Zapadu, posebno Washingtonu, sve manje strpljenja za njegovu politiku.
Očito je da Vučić smatra da bi imao blagonaklonost Trumpove administracije, iako je potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u Bijeloj kući 2020. godine postao predmet ismijavanja od strane Marije Zaharove glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Podsjetimo, Vučić je tada Srbiju, između ostalog, obavezao na gradnju autoputa prema Prištini, uspostavljanje avio i željezničke linije između Beograda i glavnog grada Kosova, obustavu aktivnosti na povlačenju priznanja Kosova, pridruživanje Kosova „Mini-Šengen zoni“ sa tri države (Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija), zabranu upotrebe 5G opreme od nepouzdanih dobavljača (čitaj Kine), rad na dekriminalizaciji homoseksualnosti širom svijeta, označio libanski Hezbollah (njegov politički i vojni dio) kao teroristički, a uz to je Izrael priznao nezavisnost Kosova.
Taj sporazum je bio potpisan pod pokroviteljstvom američkog ambasadora u Berlinu i specijalnog Trumpovog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova Richarda Grenella. NYT piše da je Grenell bio veza između Kushnera i Beograda i da je ovaj biznismen sa bliskim vezama sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom želio investirati na Balkan još za vrijeme Trumpove vladavine. Kushner je rekao da ga je Grenell ohrabrio da investira u projekat.
Odlaskom Trumpa iz Bijele kuće, Kushner se nastavio baviti svojim poslovima, a Grenell nije napustio Balkan. Svih ovih godina Grenell je čvrsto držao stranu Vučiću, osuđivao kosovsku vlast i premijera Albina Kurtija. Mediji iz Srbije su pisali o njegovim ličnim vezama sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, ministrom finansija Sinišom Malim, ambasadorom Srbije u Washingtonu Markom Đurićem i drugim Vučićevim kadrovima.
Sukob interesa i sukob politika
NYT piše da bi pokretanje projekta, ukoliko Trump postane predsjednik, bio sukob interesa, jer bi Beograd dobio polugu uticaja na članove predsjedničke porodice. Pokušaj uticaja na Trumpa je nesumnjivo plan Beograda koji sve više dolazi u sukob sa administracijom Josepha Bidena, posebno kada je riječ o Kosovu. Neki tvrde da bi Grenell mogao biti Trumpov državni sekretar.
Američki mediji tvrde da je Grenell bio upleten u pitanje Kosova i da je tamo imao favorita u Hashimu Thaciju, velikom Kurtijevom rivalu. U tom kontekstu treba obratiti pažnju na albanske unutrašnje razlike i na tvrdnje bivšeg predsjednika i premijera Albanije Salija Berishe da su Vučić i sadašnji albanski premijer Edi Rama radili na podjeli Kosova i da ih je u tome zaustavila tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel.
Iako plan prodaje nailazi na otpor u Srbiji, a vjerovatno se ne sviđa ni mnogima u Sjedinjenim Držvama, Vučić od njega neće tek tako odustati, jer mu potencijalno otvara nove opcije.
Mogućnost povratka Trumpa u Bijelu kuću, bliske veze Vučića s Ramom i sve veća panika u Evropi usred napredovanja ruskih snaga u Ukrajini, mogli bi balkanskim nacionalistima otvoriti taman onoliko prostora koliko im je potrebno da izazovu novi haos i region odmaknu od Zapada. Ako ništa drugo, to barem neke dugogodišnje balkanske vođe priželjkuju.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba
Comments