top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Odluka Ankare da obustavi trgovinske odnose sa Izraelom može uzdrmati Bliski istok

Jučer je Ankara odlučila da obustavi sve trgovinske aktivnosti s Izraelom zbog nasilja nad Palestincima u Gazi, rekli su turski zvaničnici. Iako neki smatraju da je ta odluka došla kasno, budući da rat u Pojasu Gaze traje sedam mjeseci, ona otvara brojna pitanja i dileme za Izrael i Sjedinjene Američke Države - turskog saveznika iz NATO-a.


Foto: Zastave Azerbejdžana, Turske i Izraela


Od kada je izraelska vojska krenula na Pojas Gaze, Turska je bila jedan od najglasnijih kritičara. Tursko rukovodstvo je razgovaralo i sa vođama Hamasa, grupe koju neki drže za terorističku. Turska je tako, baš kao i Iran, duboko ušla u arapsko pitanje. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan označio je Izrael kao „terorističku državu“ i optužio njegovo rukovodstvo za genocid u Gazi.


Mnogi su pitali kakvu korist od toga imaju Palestinci i zašto Turska ne uradi više. Neki smatraju da je to jedan od razloga poraza Erdoganove stranke na ovogodišnjim lokalnim izborima, nakon ubjedljive pobjede na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.


Ali stvari su mnogo kompleksnije, jer je Turska u takvoj poziciji da mora vagati interese Zapada, Rusije, Irana, Arapa i drugih aktera na Bliskom istoku. U jeku rata u Pojasu Gaze, Turska je dala zeleno svjetlo Švedskoj da se pridruži NATO-u, što je dio političke trgovine koja je Ankari omogućila pristup američkom oružju, posebno avionima koje koristi decenijama. Istovremeno, Turska je pokušala da približi stavove sa administracijom Josepha Bidena, pa se u novoj vladi ove države nalazi nekoliko ministara i zvaničnika koji imaju veliki ugled na Zapadu.


Također, treba se sjetiti pokušaja Turske da Palestincima u Pojasu Gaze dostavi pomoć u maju 2010. godine, kada je ubijeno deset turskih humanitaraca od strane izraelskih komandosa. Tada su odnosi Turske i Izraela pali na najniže grane u nekoliko decenija.


Odbijanje Izraela da Turskoj da odobrenje da isporuči humanitarnu pomoć i ovaj put je bio okidač. Turska je nedavno uvela trgovinska ograničenja Izraelu zbog, kako je rekla, izraelskog odbijanja da dozvoli Ankari da učestvuje u operacijama ispuštanja pomoći iz zraka za Pojas Gaze.


Netanyahuovo „ne“


Ponašanje vlade Benjamina Netanyahua otvara brojna pitanja. Odbijanje apela saveznika pokazuje da ovaj desničar igra na kartu čvrstog vođe koji je spreman na svaki konflikt. Sjetimo se Bidenovih apela i mnogih posjeta Izraelu od strane državnog sekretara Antonyja Blinkena, dok im na domaćem planu stvari idu u neželjenom pravcu uoči novembarskih izbora.


Nema sumnje da je to ponašanje loše za Izrael, što pokazuje i ova odluka Turske koje je decenijama imala bliske veze sa Tel Avivom, čak strateške, na primjer, u osnaživanju Azerbejdžana.


Izraelsko odbijanje da Turskoj dopusti bilo kakav uticaj u Pojasu Gaze u Ankari očigledno nisu više mogli trpiti. U aprilu je, kako smo već spomenuli, Ankara nametnula ograničenja za 54 grupe proizvoda u trgovini sa Izraelom, na šta je Izrael odgovorio kontra mjerama. Ovaj, moglo bi se reći, simboličan potez, nije mnogo naštetio Izraelu, ali upozorenje Ankare očigledno nisu shvatili.


Pored toga, u srijedu je Ankara objavila da će se pridružiti tužbi Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde (ICJ).


Potpuna zabrana do daljnjeg


Turska je odlučila da suspenduje sve trgovinske veze sa Izraelom, što znači sav uvoz i izvoz. Obim trgovine dvije države u prošloj godini je iznosio 6,8 milijardi dolara. „Izvozne i uvozne transakcije koje se odnose na Izrael su zaustavljene i pokrivaju sve proizvode“, saopštilo je tursko ministarstvo trgovine. „Turska će striktno i odlučno provoditi ove nove mjere sve dok izraelska vlada ne dozvoli nesmetan i dovoljan protok humanitarne pomoći u Gazu“, dodali su.


Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz je rekao da je Ankara počela blokirati i izraelski uvoz i izvoz preko turskih luka, što je posebna briga za Tel Aviv. Naime, Izrael naftu dobija iz Azerbejdžana preko luke Ceyhan. Međutim, još uvijek nema informacija na koje se luke zabrana odnosi, odnosno da li je Ankara spriječila i izraelsku trgovinu sa trećim zemljama u svojim lukama.


Katz se obrušio na Erdogana. „Ovako se ponaša diktator, ne obazirući se na interese turskog naroda i biznismena i ignorišući međunarodne trgovinske sporazume“, objavio je na mreži X. Katz je rekao da je naložio ministarstvu da radi na stvaranju alternativa za trgovinu s Turskom, fokusirajući se na domaću proizvodnju i uvoz iz drugih zemalja.


Ukoliko ova suspenzija potraje nanijeće štetu ekonomiji Turske i posebno Izraela čije brodove u Crvenom moru već mjesecima raketama i dronovima gađaju jemenski Husi, a nekoliko dana pred napad na Izrael u Hormuškom prolazu Iran je zaplijenio izraelski brod. To će dodatno poskupiti robe i usluge u Izraelu, dok se trgovački putevi reduciraju i zavise od nekoliko arapskih država, Sjedinjenih Država i evropskih saveznika koji su prilično geografski udaljeni.


Politički potres


Odluka Ankare neće slomiti izraelsku ekonomiju, ali ima političke implikacije. Prvo, Turska je članica NATO-a i poduzimanje radikalnih mjere protiv te države je malo vjerovatno. Drugo, turska vlast je pod pritiskom naroda promijenila pristup, što stvara pritisak na arapske režime koji su u raskoraku sa voljom naroda kada je riječ o Palestini. I treće, možda najvažnije, Turska je pokazala da može igrati samostalno na Bliskim istokom, što predstavlja problem za Zapad i druge aktere.


Da će Turska djelovati samostalnije dokazuje i nedavna najava ofanzive u Iraku protiv kurdskih milicija, čemu se Washington često protivi, ali i odlaganje sastanka Erdogana i Bidena u Bijeloj kući. Iako nema informacija u javnosti zašto je sastanak, koji je trebao biti održan 9. maja, „odložen“, mediji tvrde da se to desilo po volji gosta. To je prvo odlaganje posjete američkom predsjedniku od strane Erdogana od 2019. godine kada je u Bijeloj kući bio Donald Trump.


Da Erdogan ima nove planove govori i to da je jučer u prostorijama svoje stranke primio Ozgura Ozela lidera opozicione CHP, što je prvi njegov susret sa čelnicima ove stranke u posljednjih osam godina. „Ovaj sastanak utjelovljuje novi stil politike koji zastupa naša stranka, u kojem pregovaramo i istovremeno izazivamo (vladu)“, rekao je Sezgin Tanrikulu, član parlamenta iz većinske kurdske pokrajine Diyarbakir. Sastanak je trajao više od devedeset minuta, a Erdogan i Ozel su razmijenili poklone. Erdogan je obećao uzvratnu posjetu u prostorije CHP-a.


Koliko daleko će ići Ankara u zabrani trgovine Izraelu, zavisi i od Tel Aviva koji je i slanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze pretvorio u ozbiljan problem. Istovremeno, Ankara će osluškivati i reakciju poslovne zajednice i građana koji će osjetiti posljedice prekida ekonomskih veza, nakon mjeseci primjedbi da bi Turska trebala učiniti više za Palestinu. Kako se još jedan američki saveznik udaljava od Izraela, Washington mora tražiti kraj rata u Poajsu Gaze, jer Netanyahuova politika nanosi sve više štete Izraelu, Sjedinjenim Državama i Zapadu u cjelini.


Palestinci u maju broje 34 hiljade mrtvih, uglavnom žena i djece, i nekoliko puta više ranjenih. Materijalna šteta se mjeri u milijardama dolara, a Ujedinjene nacije su jučer saopštile da porušeno neće biti moguće obnoviti do 2040. godine. To je činjenica pred kojom je sve teže zatvarati oči.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Kommentare


bottom of page