U subotu se održavaju predsjednički i parlamentarni izbori na odmetnutom kineskom otoku čiju nezavisnost priznaje dvocifren broj malih pacifičkih i latinoameričkih država i Vatikan. Otok koji baštini demokratski sistem odlučivanja i koji ima najbliže odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama opet je u epicentru odnosa dvije najveće svjetske sile.
Foto: Lai Ching-te, Hou You-ih i Ko Wen-je
Januar trinaesti mogao bi biti važan dan za historiju Tajvana, ali i za kinesko-američke odnose. Tri predsjednička kandidata svojim stavovima odlično odslikavaju političku situaciju na otoku i opisuju dio kinesko-američkog sukoba, boreći se za naklonost 19,3 miliona birača od ukupno 23, 6 miliona stanovnika Tajvana.
Najveći favorit za pobjedu dolazi iz stranke DPP, kao i aktuelna predsjednica Tsai Ing-wen koja nema pravo da se kandiduje nakon osmogodišnje vladavine otokom. Na njeno mjesto želi potpredsjednik Tajvana i DPP-a Lai Ching-te koji ima podršku oko 35 posto birača. Pobjeda stranke lijevog centra značio bi kontinuitet aktuelne politike, nastavaka borbe za međunarodno priznanje i bijeg od Kine. Lai Ching-te i DPP primarne su mete kampanje iz Pekinga.
Sa oko 29 posto podrške, prema anketama, drugi favorit za pobjedu je Hou You-ih iz Koumintanga, najvažnije stranke u historiji Tajvana, stranke koja je otok povela ka nezavisnosti od Pekinga kada je 1949. godine Chiang Kai-shek pobjegao pred komunistima Mao Zedonga. Hou You-ih, bivši šef policije Tajvana i aktuelni načelnik Novog Tajpeja koji okružuje glavni grad Tajpej, koketira sa pričom o pomirenju sa Pekingom, istovremeno poričući takve optužbe.
Na trećem mjestu sa 24 posto podrške, prema anketama, nalazi se Ko Wen-je iz TPP-a, stranke koja je nedavno formirana i koja svoju podršku traži među mladim ljudima, kojih će milion ove godine prvi put glasati. Ko Wen-je bivši gradonačelnik Tajpeja i fizičar po struci, zagovornik je „trećeg puta“ u tajvanskoj politici.
Predvodeći stranku lijevog centra on se posvetio pitanjima stanovanja, energije, zapošljavanja..., računajući da su mladi birači umorni od beskrajne debate o tome da li se demokratska izabrana vlada treba potčiniti komunistima u Pekingu.
Peking ne odustaje
Iako se „treći put“ čini kao racionalna politika jednog tehnokrate koji se želi baviti temama koje „ne zamaraju“ mlade glasače, stvari su daleko od idealnih. U svom novogodišnjem govoru kineski predsjednik Xi Jinping je govorio i o otoku, najavljujući ujedinjenje Kine i Tajvana. „Ujedinjenje domovine je historijski neizbježno“, poručio je kineski vođa obraćajući se sunarodnicima sa obje strane moreuza.
Za Peking pitanje Tajvana je višestruko važno i ne radi se samo o pripajanju teritorije. Povratak Tajvana u sastav Kine Peking vidi kao izraz nezaustavljivog rasta moći druge ekonomije svijeta i kao takvo pitanje je i ponosa za kinesku vojsku, pored toga što je ostrvo važna tačka projekcije američke moći u regiji i što je tajvanska ekonomija ključna za industriju čipova i naprednih tehnologija.
Zato je Ko Wen-je važan faktor na ovim izborima. On je izjavio da ova stranka želi onemogućiti DPP i Koumintang da imaju većinu u parlamentu za koji se bira 113 zastupnika. Dobar rezultat TPP-a i insistiranje na držanju distance od glavne teme za sigurnost otoka, mogao bi biti udarac aktuelnim politikama koje su obilježene američkim i kineskim interesom za Tajvan, kojeg je Joseph Biden obećao braniti u slučaju napada Pekinga. Isto tako, dobar rezultat TPP-a među mlađim glasačima bila bi poruka Kini da se oni ne žele vezivati za Peking.
BBC je javio da se sa oko dvije stotine kanala na Youtubeu i TikToku svakodnevno šalju prokineske poruke u javnost Tajvana i poručuju da vlasti na otoku služe Washingtonu samo za prodaju skupog naoružanja, dok istovremeno pokazuju prijateljsko lice Pekinga. Ova borba za duše mladih ljudi ne traje od jučer i nastaviće da traje i poslije izbora.
Tajvanske vlasti su optužile Peking da se miješa u izborni proces i to ne samo preko društvenih mreža. Tajpej tvrdi da Peking prijeti sankcijama, preletima aviona i vojnim vježbama u blizini Tajvana, kao i balonima koji lete u blizini Tajvanskog moreuza. Vojska Tajvana je to opisala kao psihološko ratovanje kako bi prokineski kandidati ostvarili bolji rezultat na izborima i da bi se stanovništvo zastrašilo.
Američko-kineski okršaj
Već decenijama glavna tačka u lošim odnosima Washingtona i Kine je upravo Tajvan. Najveći zaštitnik Tajvana, Washington, svjestan je da Kina neće odustati od otoka i da će na različite načine pokušati uspostaviti kontrolu nad teritorijom koju većina svijeta, baš kao i Sjedinjene Države, priznaju kao njen dio. Zato je pitanje Tajvana jako važno, a status otoka mogao bi odrediti sudbinu američko-kineskih odnosa.
Da je rat opcija smatraju i u Koumintangu, odakle su poručili biračima da na ovim izborima biraju između rata i mira te da je samo njihov kandidat Hou You-ih garant mira u regiji, odnosno garant sprječavanja rata Kineza sa dvije strane moreuza.
Taj mogući rat o kome se govori od početka ruske agresije na Ukrajinu, dok je Zapad zaokupljen pružanjem pomoći Kijevu, bio bi sve osim jednosmjerna ulica. Tajvanska vojska je naoružana najsavremenijim američkim oružjem i ima svu potrebnu pomoć. Snažnija i brojnija kineska vojska ne bi imala lagan zadatak, ako bi se suprotna strana odlučila boriti.
Frustracija u Pekingu sve je veća, posebno unutar vojske i kod Xi Jinpinga koji gradi imidž snažnog vođe. Ali taj imidž može narušiti i običan pogled na mapu koja pokazuje da se neka ostrva pod kontrolom Tajpeja nalaze na samo nekoliko kilometara od kineske obale i oko 170 kilometara od ostrva Tajvan te da će se i tu glasati za novi odmak od Pekinga. Pored toga, Washington disciplinuje Peking slanjem vojnih brodova koji plove, kako Peking tvrdi, kroz kineske vode.
Američko-kineski odnosi sve su napetiji, što je pokazao i zadnji samit Josepha Bidena i Xi Jinpinga. Ipak, ti odnosi se moraju mijenjati, bilo ka pozitivnom ishodu ili ka daljnjem sukobu. U kojem pravcu će se stvari kretati biće jasnije nakon rezultata izbora koji će biti održani u subotu.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.