Utrka za Bijelu kuću se zaoštrava i mnogo toga što se ovih dana dešava na političkoj sceni u Sjedinjenim Američkim Državama ima veze s novembarskim izborima na kojima će vjerovatno ponovo odmjeriti snage aktuelni predsjednik Joseph Biden i bivši predsjednik Donald Trump.
Foto: Joseph Biden
Prošle sedmice Biden je održao energičan govor o stanju nacije i tako najavio izbornu kampanju, predstavivši glavne politike koje zastupa i koje planira provoditi u narednim mjesecima. Govor je bio usmjeren protiv Trumpa i njegove politike, iako ga imenom nije pominjao. Biden je, prema nekim anketama, poslije tog obraćanja prestigao Trumpa, nakon što je mjesecima bivši predsjednik bio popularniji.
Ali ankete, uključujući i pomenutu, pokazuju da su Biden i Trump u samo par procenata, i da će svaki glas biti važan. To se posebno odnosi na takozvane swing države, odnosno njih nekoliko koje od izbora do izbora biraju različite stranke, za razliku od onih u kojima se unaprijed zna pobjednik.
Trump, koji se suočava sa više optužnica od kojih ga neke mogu poslati na doživotnu robiju, u mnogo težoj situaciji je od Bidena. Bivši predsjednik nema pomoć glavnih američkih medija, protiv njega su razni centri moći, a nema podršku ni od svih „svojih“ republikanaca. Zato je Trumpu važno da Bidenove politike propadaju i da tako profitira na revoltu američkih glasača.
Poraz kod kuće - daljnje grupisanje republikanaca
Okršaj Bidena i rukovodstva savezne države Texas o ilegalnim migrantima traje mjesecima. Odbijanje republikanskog guvernera Grega Abbotta da se djeluje po volji Bijele kuće dovelo je do velike krize u Sjedinjenim Državama, a desetine republikanskih guvernera i zvaničnika iz čitave države stalo je na stranu nižeg nivoa vlasti.
To važna politička i pravna bitka iz sedmice u sedmicu dobija svoje nastavke i preokrete, a američki građani je pomno prate. Naime, pitanje ilegalnih imigracija je, prema anketama, jedno od najvažnijih za glasače. Nezadovoljstvo Bidenovom imigracijskom politikom Trump koristi i najavljuje da će je on u potpunosti promijeniti ako dođe u Bijelu kuću, odnosno da će zatvoriti granicu sa Meksikom, što i Abbott traži i radi.
Abbottova politika jučer je upisala novu pobjedu - Vrhovni sud je presudio da Texas, u okviru novog zakona koji je donio, ima pravo hapsiti i zatvarati ilegalne migrante. Tim zakonom se de facto policiji u Texasu daje pravo da djeluje na državnoj granici sa Meksikom, a Washington tvrdi da je međunarodna granica izvan nadležnosti federalnih država i da je zakon neustavan.
Ipak, Texasu je američki Vrhovni sud potvrdio pravo da hapsi i zatvara prestupnike na svojoj teritoriji, a kazne za one koji nezakonito uđu u ovu saveznu državu mogu biti u rasponu od novčanih kazni do dvadeset godina zatvora.
Ova odluka Vrhovnog suda sigurno će ojačati redove republikanaca, posebno onih koji podržavaju Trumpa. U konkretnom slučaju, pobjeda Abbottove politike na sudu može pokrenuti donošenje sličnih zakona širom Sjedinjenih Država i tako suštinski pokopati Bidenovu migracijsku politiku.
Poraz na međunarodnoj sceni - politika prema Gazi
Istog dana kada je Vrhovni sud dao pravo Texasu da hapsi ilegalne migrante, Biden je doživio i poraz na međunarodnoj sceni, i to od saveznika kojeg Sjedinjene Države i Bidenova administracija mnogo pomažu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je rekao, obraćajući se parlamentu, da je Bidenu „jasno stavio do znanja“ da ga neće poslušati, odnosno da će kopneno napasti grad Rafah.
Ovaj grad na granici Pojasa Gaze i Egipta je posljednje utočište za stotine hiljada Palestinaca, koji su slušajući upute izraelske vojske, napustili domove i krenuli ka jugu enklave. Tamo odakle su Palestinci otišli i gdje je Netanyahu poslao vojsku, život nije moguć jer je sve pretvoreno u ruševine, širom enklave bilježi se masovna glad, pothranjenost djece, nedostatak lijekova...
Biden je tražio od Netanyahua da ne napada Rafah, jer je jasno da tamošnji ljudi nemaju kuda otići, osim ako Egipat ne otvori svoju granicu, odnosno da će nastati pokolj ukoliko Izrael pokrene napad na mali grad koji prema nekim izvorima trenutno prima više od milion ljudi. Iz Washingtona su od Netanyahua tražili „kredibilan plan“ da se civili zaštite. Netanyahu kaže da izraelska vojska mora ući u Rafah i da je to jedini način da uništi tamošnje „brigade Hamasa“, odnosno da bi Izrael doživio poraz u ratu ukoliko u taj grad ne uđe vojska. Dakle, u narednim danima Netanyahu bira između svog i Bidenovog ugleda, dok zračni napadi na Rafah traju sedmicama.
Preko 32.000 ubijenih u Pojasu Gaze, od čega je preko 25.000 djece i žena – prema riječima američkog ministra odbrane Lloyda Austina krajem prošlog mjeseca, govori samo za sebe. Bidenova administracija je na različite načine pomagala Izrael od 7. oktobra kada je Hamas napao jug te zemlje, u skladu sa poznatom američkom postavkom da saveznik „ima pravo da se brani“.
Washington je isporučio oružje, vojno zaprijetio svima koji bi se umiješali i pomogli Palestinicima, a na diplomatskom planu radio da ne dođe do šire međunarodne osude izraelske politike, posebno pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Takvu politiku Bidenu ne može oprostiti ni dio onih koji pripadaju njegovoj stranci, pa su mnogi najavili izborni bojkot, dok širom Sjedinjenih Država na različite načine agituju protiv politike Bijele kuće. Neke procjene govore da bi djelovanje ovih grupa moglo biti kobno po Bidenovu kandidaturu u pomenutim swing državama.
Trump čeka Bidenove greške
Bidenovoj administraciji se gomilaju problemi kod kuće i na međunarodnoj sceni. Činjenica da Trumpova popularnost ne pada, uprkos svim sudskim procesima, posebno brine Bidenov izborni štab. Drugim riječima, Bidenov izborni štab se takmiči sa samim sobom, odnosno traži način kako na birališta izvesti veći broj glasača od fanatičnih Trumpovih sljedbenika.
Trump to koristi i bez zadrške poručuje, bez obzira na posljedice za SAD, da bi zatvorio granicu sa Meksikom, Izrael podržavao više od Bidena i da bi prekinuo slanje pomoći Ukrajini, što je još jedna važna tema za Amerikance zbog silnog novca koji se tamo šalje. U ovom trenutku po pitanju Ukrajine pobjeđuje Trump, jer republikanci odbijaju u Predstavničkom domu glasati za Bidenov plan pomoći državi koja se dvije godine opire ruskoj agresiji.
Tako je osam mjeseci pred predsjedničke izbore Biden došao u poziciju da utrku protiv Trumpa pretvori u utrku samog protiv sebe, jer napadi na bivšeg predsjednika kod njegovih pristalica ne daju rezultate. Sa druge strane Trump, dok vodi pravnu bitku da ostane na slobodi, računa da će Biden u silnim krizama proizvesti još više onih koji u novembru neće izaći na izbore.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.