top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Dok demokrate razmišljaju da li da zamijene Bidena, Robert F. Kennedy Jr. vodi svoju kampanju

Učešće članova porodice Kennedy u američkoj politici uvijek je privlačilo pažnju medija. Ali jedan od Kennedyja u većini američkih medija posljednjih mjeseci nema mnogo prostora, iako je u predsjedničkoj utrci. Šta više, prokazan je kao populista, protivnik vakcinacije i teoretičar zavjere.


Foto: Robert F. Kennedy Jr.


Polovinom prošle godine demokrate su sređivale spisak kandidata za stranačku nominaciju. Tada nije bilo sumnje da će to biti Joseph Biden, dok se republikanska utrka činila neizvjesnijom i postojala je mogućnost da, usljed sudskih procesa i otpora dijela republikanaca, Donald Trump ne bude pobjednik unutarstranačkog nadmetanja.


Robert F. Kennedy Jr. je želio demokratsku nominaciju, tražeći debate sa Bidenom. Do debate nije došlo. Robert Francis Kennedy Junior, poznat i kao RFK, odlučio je da bude nezavisni kandidat, odnosno da ne traži nominaciju stranke kojoj pripada njegova porodica.


Debate su ipak važne


Debatu koju je RFK tražio možda bi pomogla demokratama da utvrde spremnost aktuelnog predsjednika da li može da satima debatuje pred milionima gledalaca. Sada su sve jači apeli da Biden ne bude kandidat nakon lošeg nastupa u debati sa jednako lošim Trumpom.


Da li će demokrate Bidena ostaviti u utrci biće poznato u narednim sedmicama, a do tada RFK djeluje onoliko koliko je moguće u medijskoj blokadi, odnosno ignorisanju, i predstavljanju ovoga bivšeg advokata za zaštitu životne sredine kao neke vrste Trumpa na američkoj ljevici. Ali RFK nije niti ljevica, niti gaji pretjerane simpatije za Trumpa. RFK govori ono što Trump ne pominje, što će reći da je dosta dalje od američkog establišmenta nego bivši predsjednik.


Interes za stavovima RFK-a je porastao nakon pomenute debate Bidena i Trumpa. RFK je, kako nije bio pozvan na debatu, preko društvene mreže X u live streamu odgovarao na pitanja koja su bila postavljena gostima CNN-a. Tvrdi da ga je tada gledalo deset miliona ljudi.


Da bi CNN pozvao na debatu kandidat je morao u četiri ankete na nivou države biti iznad petnaest posto podrške, ili biti na glasačkim listićima država kako bi teoretski mogao osvojiti 270 elektora.


RFK je rekao da će i formalno ispuniti ove uslove i tako se pojaviti u septembarskoj predsjedničkoj debati koju će prenositi vodeći televizijski kanali. On kaže da već zadovoljava ove uslove, ali da nije registrovan u velikom broju država jer to nadležni odbijaju da urade do augusta, dodajući da se izborio da bude na glasačkim listićima u osam država, dok Biden i Trump još nisu niti u jednoj, niti su zvanično kandidati do stranačkih konvencija. Optužio je CNN da je kriterije za učešće u debati postavio tako da se on ne bi pojavio, tvrdeći da neke ankete njemu daju sedamnaest posto.


Ko je RFK i šta to nudi američkim glasačima?


Kao nećak bivšeg predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je ubijen 1963. godine, i sin bivšeg senatora Roberta F. Kennedyja, koji je ubijen 1968. tokom vlastite predsjedničke kampanje, RFK se na prvi pogled čini kao logičan izbor Demokratske stranke. Ipak, stvari stoje drugačije, čak i unutar porodice Kennedy. Mnogi članovi porodice rekli su da ne podržavaju njegove stavove, niti da mu daju podršku u kampanji. Najmanje petnaest rođaka RFK-a dalo je podršku Bidenu, opisujući svog rođaka kao prijetnju za njegov reizbor, jer bi mogao podijeliti glasove demokrata.


Problem za RFK-a u odnosu sa medijima jesu i njegovi istupi iz ranijih godina. Posebno mu se zamjera što je povezivao vakcinaciju djece i autizam, vodeći organizaciju koja se bavila ovom temom, a mjere u borbi protiv koronavirusa je žestoko kritikovao upoređujući ih s mjerama njemačkih nacista. Te kritike donijele su mu popularnost i kod onih koji podržavaju Trumpa. RFK je često govorio ono što Trump nije. Tvrdio je da se tokom pandemije uništavala američka srednja klasa i da se njihov novac prelio u džepove milijardera.


RFK je zamjerio vladi zašto više ne oporezuje bogataše i zašto se ne bori za srednju klasu i za oko dvadeset posto stanovništva koje živi na rubu siromaštva. Traži jeftine stanove i obrazovanje za siromašne. Govori o lošoj zdravstvenoj zaštiti, troškovima života, dok novac odlazi za finansiranje ratova, i traži ograničenje vojnih intervencija. Protiv je finansiranja Ukrajine, ali ne i Izraela.


To ga čini nepodobnim dvjema glavnim strankama, koje on naziva „dvoglavim čudovištem“ američke politike. U glavnim američkim medijima RFK nema saveznike, a podršku traži od onih koji su nezadovoljni radom vladinih institucija, velikim uticajem korporacija, te onih koji smatraju da je ugrožena američka demokratija i sloboda govora.


Kakav uspjeh na izborima očekuje RFK?


Vjernik katolik koji se zalaže za zaštitu životne sredine, jačanje srednje glase, pružanje pomoći milionima Amerikanaca, koji želi unaprjeđenje demokratije i obuzdavanje moći korporacija, kontrolu držanja oružja, smanjenje upotrebe fosilnih goriva..., po svom opisu bio bi idelan za predstavnika Demokratske stranke. Šta više, to je i Bidenov program.


Ali to nije slučaj i teško da će biti i nakon Kennedyjeve ponude da je spreman podržati Bidena, ukoliko se ovaj obaveže da će podržati njega ako ankete pokažu da je on popularniji u septembru. RFK kaže da Biden ne može pobijediti Trumpa, a da on uz pomoć demokrata može.


Ono što zanima vođe republikanaca i demokrata jeste kome će Kennedy odmoći, odnosno kome će uzeti glasove. Neke ankete pokazuju da bi to mogao biti Biden, a neke da bi mogao biti Trump. Analitičari se posebno bave kako će RFK proći u tzv. „swing državama“, a na ovim izborima, kao i na prošlim, to su Michigan, Wisconsin, Pennsylvania, Arizona, Georgia, Nevada i North Carolina. Na prošlim izborima u svim tim državama razlika između Bidena i Trumpa bila je unutar tri posto.


Neka istraživanja kažu da RFK može imati poguban uticaj za Bidenovu kampanju u Pennsylvaniji, dok bi Trumpa mogao koštati u Michiganu. RFK ne bi pobijedio, ali bi mogao uzeti i do deset posto glasova. A ako Biden izgubi Pennsylvaniju, koja nosi 19 elektorskih glasova, trebat će mu pobjeda u Arizoni, Georgiji, Michiganu i Wisconsinu. Trumpov izborni štab plaši istraživanje NBC Newsa koje je pokazalo je da bi petnaest posto Trumpovih pristalica dalo glas RFK-ju ako bi se našao na glasačkom listiću, u poređenju sa sedam posto Bidenovih. Zato i Bidenov i Trumpov tabor RFK-a nastoje pokazati kao saveznika suprotne strane.


RFK nije jedini kandidat koji će izazvati Bidena i Trumpa. Jill Stein, Cornel West i Chase Oliver će to pokušati i njihov uticaj bi trebao biti minimalan. Ali RFK prijeti da ima uticaj kakav nije imao neki kandidat treće strane desetljećima. Već ga se upoređuje sa Rossom Perotom koji je 1992. dobio gotovo dvadeset posto glasova, ili Ralphom Naderom koji je 2000. godine sa manje od tri posto na Floridi otkinuo glasove Alu Goreu i tako pomogao Georgeu W. Bushu da pobijedi.


Demokrati i republikanci prate svaki korak koji naprave sedamdesetogodišnji RFK i Nicole Shanahan, koja bi trebala biti njegova potpredsjednica ako pobijede. Shanahan je advokatica iz „Silicijske doline“, rođena 1985. godine, i bivša je supruga osnivača Googlea Sergeya Brina. Američkoj javnosti je poznata kroz fondaciju koja se brine o reproduktivnom zdravlju žena, a neki američki mediji tvrde da je najbogatiji kandidat za potpredsjednicu Sjedinjenih Država u historiji. Njeno bogatstvo se procjenuje na stotine miliona dolara. Smatra se da je u različite organizacije i fondacije uložila stotine miliona dolara, a jedan od ciljeva je istraživanje autizma.


Slogan kampanje ovoga dvojca je „Ljudi prije politike, država prije stranke“, što je nastavak onoga što su radili u proteklim godinama. Iako ankete govore da su daleko od pobjede, nema sumnje da će nastavak njihove kampanje imati određeni uticaj na pobjednika izbora u novembru, kao i na političke prilike u Sjedinjenim Državama, gdje se neki nakon debate Bidena i Trumpa pitaju kako je zakazao politički sistem najveće svjetske sile, koja se ponosi demokratijom i želi da se predstavi kao država šansi za Amerikance i sve one koji tamo dolaze da ostanu.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 



Kommentare


bottom of page