Da li će Trump dopustiti Kini da Tajvan vrati pod svoju kontrolu?

Polovinom augusta američki predsjednik Donald Trump u nekoliko navrata se bavio Tajvanom i to po različitim temama i u različitim kontekstima. Da li to Trump najavljuje promjenu američke politike prema Tajvanu?

Foto: Ilustracija

Samit na Aljasci američkog predsjednika Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina u sjenu je bacio brojne druge krize i procese u svijetu. Ipak, Trump je našao vremena da se bavi i drugim temama, što je posebno bitno u kontekstu pregovora s Putinom i njegovim odnosom prema Ukrajini.

Tih dana Trump je pažljivo birao sagovornike u medijima, dok je na društvenim mrežama bio aktivan kao i ranije. Pregovore s Putinom iskoristio je za nekoliko drugih važnih poruka, koje je uputio dvjema najmnogoljudnijim državama svijeta - Indiji i Kini.

Treba podsjetiti da je samit Trumpa i Putina došao ubrzo nakon što je američki predsjednik poručio Kremlju da imaju rok do 8. augusta da pokažu da žele mir u Ukrajini ili u će protivnom uvesti takozvane „sekundarne sankcije“ na rusku naftu, što bi u prvom redu nanijelo štetu Indiji, kao velikom kupcu ruske nafte i državi koja je važna za američke geopolitičke interese u Aziji i na Pacifiku.

Stara Trumpova briga – Kina

Ali, Trump tih dana nije zaboravio ni Kinu, državu koju američki stratezi nazivaju najvećim geopolitičkim izazovom u historiji Sjedinjenih Država. U razgovoru za njemu bliski Fox News, neposredno prije sastanka s Putinom, Trump će reći nešto što kineska strana nije ni demantovala ni potvrdila, a posebno ne njen predsjednik Xi Jinping.

„Reći ću vam, znate, imate vrlo sličnu stvar s predsjednikom Xijem iz Kine i Tajvanom, ali ne vjerujem da postoji mogućnost da se to dogodi dok sam ja ovdje. Vidjećemo“, rekao je Trump govoreći o invaziji Rusije na Ukrajinu i mogućnosti da se drugdje nešto slično ponovi, ponavljajući da se rat na istoku Evrope nikada ne bi desio da je on bio u Bijeloj kući. „Rekao mi je: 'Nikada to neću učiniti dok ste vi predsjednik.' Predsjednik Xi mi je to rekao, a ja sam rekao: 'Pa, cijenim to', ali je također rekao: 'Ali ja sam vrlo strpljiv, a Kina je vrlo strpljiva'“, dodao je Trump.

Bavljenje Kinom nije iznenađenje. To je Trumpova politika iz njegovog prvog mandata, kada je nastojao spriječiti rast uticaja Pekinga. Uveo je sankcije i razna ograničenja za kineske kompanije, posebno one koje se bave razvojem 5G tehnologije, proizvodnjom čipova i nabavkom rijetkih metala. Tu je politiku nastavio i Joseph Biden, iako nije bio glasan kao njegov prethodnik i nasljednik.

Nekoliko dana nakon intervjua za Fox News, iščekivajući posjetu evropskih lidera koji su išli ka Washingtonu da bi razgovarali o samitu s Putinom, Trump će na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisati: „Predsjednik Ukrajine Zelenski može gotovo odmah prekinuti rat s Rusijom, ako to želi, ili može nastaviti borbu. Sjetite se kako je počelo. Nema vraćanja Krima koji je Obama dao (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i NEMA ULASKA U NATO OD STRANE UKRAJINE. Neke se stvari nikad ne mijenjaju!!!“

Leteći prema Aljasci, Trump će novinarima u avionu reći da će ubrzo, unutar nekoliko sedmica, uvesti nove carine na čelik, poluvodiče i kompjuterske čipove. Iako se to čini kao Trumpova poruka svijetu, suštinski ona se najviše tiče američkog saveznika Tajvana, koji je najveći proizvođač čipova za mobilne telefone koji se prodaju u Sjedinjenim Državama.

Trump je početkom augusta najavio carine od sto posto na Intelove čipove uvezene u Sjedinjene Države, ne navodeći kada će početi njihova primjena. Tada je rekao i da neće primjenjivati na poluvodiče kompanija koje su se obavezale da pokrenu proizvodnju u Sjedinjenim Državama, a što je još jedna zajednička politika Trumpove i Bidenove administracije.

Ponuda i prijetnja Kini

Iz ovih nekoliko Trumpovih poruka kineski zvaničnici su mogli iščitati mnogo toga, iako to njihove reakcije ne pokazuju. U tipično blijedim diplomatskim saopštenjima glasnogovornika raznih kineskih institucija, Peking je ponovio svoje dobro poznate stavove.

Ali, Kinezi nisu mogli da ne primijete da Trump Ukrajinu stavlja u situaciju da prizna da je Krim ruski jer ga ne može vojno vratiti, i da nema ulaska u NATO jer se tako dogovorio s Putinom.

Pored toga, to što prijeti novim carinama koje se odnose na Tajvan znači da Trump poručuje da Sjedinjenim Državama odmetnuti kineski otok neće trebati vječno. Drugim riječima, tajvanska strana mora se dodatno boriti za američku naklonost, a kineska strana može dobiti zeleno svjetlo za preuzimanje otoka.

Ovakve poruke sigurno ne raduju Tajvan, koji doslovno zavisi od američke vojne i diplomatske podrške. U to da će Sjedinjene Države braniti Tajvan u slučaju kineske invazije niko ne sumnja, ali postoje dvojbe na koji način. Trumpova administracija je nastavila Bidenovu politiku prema Tajvanu. Ministar odbrane Pete Hegseth u junu je rekao da bi „svaki pokušaj komunističke Kine da silom osvoji Tajvan rezultirao razornim posljedicama za Indo-pacifik i svijet. Nema razloga da se to uljepšava. Prijetnja koju Kina predstavlja je stvarna. I mogla bi biti neposredna.“

Hegsethova izjava čini se kao komentar onoga što je Xi Jinping navodno postavio kao rok – Tajvan u sastavu Kine do 2027. godine. Kineski predsjednik je rekao u decembru da niko ne može zaustaviti „historijski trend... ponovnog ujedinjenja“ Tajvana i Kine, jer su „ista porodica“.

Ovakvi Trumpovi mamci za Kineze su, čini se, samo priprema za samit dva predsjednika, nakon što su jednom telefonski razgovarali u junu, mada Trump tvrdi da ga je Xi Jinping nazvao i u aprilu, što Peking nije potvrdio. Uz štap (sankcije, ograničenja, carine...) Trump je sada pred Kineze iznio i mrkvu (Tajvan) i s njom maše kao s dijelovima Ukrajine pred Putinom.

Da li će i kada kineski predsjednik sresti Trumpa za sada nije poznato, ali je jasno da će to zavisiti i od ukrajinskog raspleta. Na to je Trumpa upozorio i njemu blizak republikanski senator Lindsey Graham. Osvrćući se na mogućnost ukrajinskog dogovora, prije dvije sedmice, Graham će reći da „ako završi na način da izgleda kao da je Putin previše nagrađen, slijedi Tajvan.“

Grahamovo upozorenje pokazuje svu ozbiljnost Trumpovih poteza koje povlači u odnosima s Rusijom i Kinom, odnosno sa američkim saveznicima koji očekuju zaštitu od Washingtona. Trump na ova dva pitanja testira sadašnju i buduću politiku Sjedinjenih Američkih Država.

Članak je ranije objavljen na porttalu nap.ba.

---