top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Biden se suočava sa posljedicama svoje politike prema Meksiku i Latinskoj Americi

Američki predsjednik Joseph Biden upao je u začarani krug problema koji su nakon dugo godina došli na naplatu. Posljednji takav slučaj dešava se sa migrantima koji iz susjednog Meksika žele ući u Sjedinjene Američke Države. Sve što Biden uradi, republikanci će sigurno znati iskoristiti.



Foto: Predsjedsjenik SAD-a Joseph Biden


Decenijama je Meksiko bio vjeran saveznik Washingtona, tačnije provodio je ono šta se od njega traži. Posljednjih godina to se promijenilo zahvaljujući ljevičarskom predsjedniku Andrésu Manuelu Lópezu Obradoru koji često djeluje na svoju ruku, čak i kada je to direktno protiv interesa najveće svjetske sile od koje zavisi ekonomija njegove zemlje.


Ali López Obrador je samo dio problema. Washingtonu na naplatu dolaze i ranije odluke koje su podržavali republikanci i demokrate. Jedna od takvih odluka su stroge sankcije Kubi i Venecueli, koje druge odvraćaju od saradnje sa ove dvije za Washington neprijateljske adrese.


Andrés Manuel López Obrador upravo sankcije vidi kao glavni razlog zašto je četiri posto Kubanaca (njih više od pola miliona) i osam miliona Venecuelanaca u posljednje dvije godine napustilo svoje države i krenulo preko Meksika ka Sjedinjenim Državama. Osim njih, milioni drugih iz Srednje i Južne Amerike idu ka Sjedinjenim Državama, a ovih dana stižu vijesti da se kroz Meksiko kreće „karavan“ od više od osam hiljada ljudi. Ove godine Meksiko je imao migrante iz čak 114 nacija. Među njima su i Afrikanci i Azijati koji pokušavaju ući u SAD.


Meksički predsjednik ne želi slijepo da sluša Washington i ne želi da preuzme teret migrantske krize. Upravo pomenuti karavan je bio razlog ovosedmične posjete američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Meksiku kako bi sa pobunjenim predsjednikom, koji odlazi sa funkcije u septembru, pokušao dogovoriti barem privremeno rješenje.


Kontrola granice, sankcije i Biden


Kontrola granice je Bidenova slaba tačka. Proteklih sedmica čitav koncept Bidenove politike prema Ukrajini se raspada, jer republikanci žele pojačane granične kontrole, odnosno sprječavanje ilegalnih migracija. Zbog izostanka dogovora o granici ove sedmice Ukrajina je dobila posljednju tranšu odobrene pomoći iz Washingtona. Nije poznato kada će doći sljedeća tranša, a republikanci koji kontrolišu Donji dom igraju bijelim figurama.


Bidenova politika na granici s Meksikom već ga je dovela u sukob s guvernerom Texasa Gregom Abbottom koji je predsjednika odlučio izvesti pred sud, odnosno osporiti njegove odluke. Prethodno je Abbott ilegalne migrante slao autobusima pred kuću potpredsjednice Kamale Harris i doprinio kolapsu migracijske politike u New Yorku.


López Obrador odbija biti granična straža Sjedinjenih Država, prebacujući odgovornost na Washington. Bidenov vjerovatni izazivač u trci za predsjednika Donald Trump već ranije je najavio izgradnju zida prema Meksiku, što je sigurno plus u odnosu na Bidenovu politiku koja nema nikakav plan kako milione ilegalnih migranata onemogućiti da uđu u zemlju.


López Obrador ide korak dalje - on Washingtonu predlaže da ukinu sankcije Venecueli i Kubi i osiguraju investicije u te zemlje, kako bi ljudi tamo ostali. Ali Biden ne može poduzeti ovaj korak bez posljedica, jer su republikanci zagovornici kažnjavanja ljevičarskih režima širom Latinske Amerike. Upuštanje Bidena u preispitivanje sankcija prema decenijskim neprijateljima i saveznicima Kine i Rusije, republikanci bi iskoristili na izborima naredne godine.


Izdržati do izbora


Blinkenova posjeta Meksiku nije donijela ništa novo, odnosno javnosti nisu saopšteni planovi kako se uspješno boriti protiv problema ilegalnih migracija koje su postale veliki sigurnosni izazov. Na hiljadama kilometara dugim rutama migranti prolaze kroz džungle, pustinje, prelaze preko rijeka, nekoliko državnih granica i kroz teritorije kojima vladaju meksičke i druge bande.


Iako postoje jasni dokazi da se u Sjedinjenim Državama i širom Zapada mijenja migrantska politika, Blinkenova posjeta Meksiku činila se kao traženje privremenog rješenja, vjerovatno čekajući rasplet američkih predsjedničkih izbora.


Do sada je Bijela kuća pribjegavala zatvaranju graničnih prijelaza Eagle Pass, El Paso i San Ysidro kao dio pritiska na vlast u Meksiku. Prošlosedmično zatvaranje ovih graničnih prijelaza zaustavilo je protok robe vrijedne dvije milijarde dolara, kažu iz Meksika. López Obrador je to vidio kao dio američke predizborne utrke i pozvao susjede da Meksiko poštede takvih igara.


Ovo je ozbiljan udarac meksičkoj privredi koja je vezana za američko tržište i američke kompanije i nije vjerovatno da će mu Sjedinjene Države puno puta pribjegavati, posebno ne u vremenu kada zemlju očekuju izbori.


U međuvremenu, migranti pristižu, njih u prosjeku desetak hiljada dnevno. U zadnjoj sedmici novembra i prvoj sedmici decembra američke vlasti su zaustavile preko 120 hiljada migranta da ilegalno pređu granicu. Meksiko ima puno teži zadatak i nedostatak političke volje da rješava Bidenove probleme. Oko 960 kilometara granice sa Gvatemalom prolazi kroz džunglu Chiapas i rijekom Suchiate i kroz brojna naselja, a sa obje strane granice djeluju krijumčari. Pored toga, tu je i 250 kilometara granice Meksika i Belizea. Prošle godine Meksiko je zabilježio gotovo 40 hiljada djece među migrantima, a ove preko 62 hiljade.


Razvoj situacije na granici sa Meksikom otežava poziciju predsjednika Bidena, koji u anketama stoji lošije od Trumpa u gotovo svim državama koje od izbora do izbora svoju podršku daju republikancima ili demokratama. Zato Bidenu pred predsjedničke izbore u novembru treba čudo da nagomilane krize riješi i ponovo dobije podršku američkih glasača.



Tekst je tanije objavljen na portalu nap.ba.

 

Comments


bottom of page