top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Netanyahuova politika je prijetnja za Izrael, Sjedinjene Države i predsjednika Bidena

Sedamdeset dana traje rat Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Brutalan odgovor vlade Benjamina Netanyahua na Hamasov napad 7. oktobra i „neselektivno bombardovanje“, kako je to opisao američki predsjednik Joseph Biden, ugrožava pozicije Izraela, ali i status aktuelnog predsjednika i njegove vanjske politike.



Foto: Joseph Biden i Benjamin Netanyahu


Da će Netanyahu ugroziti pozicije Izraela i Zapada širom svijeta bilo je jasno još prije dva mjeseca kada su počele stizati vijesti da su djeca i civili najveće žrtve u napadima izraelske vojske. Već tada su se nazirale pukotine u jedinstvu Zapada, jer je bilo nemoguće dokazati da je legitiman odgovor izraelske vlade proporcionalan, odnosno da je usmjeren samo na Hamas.


Nezadovoljstvo se širilo Bliskim istokom, iako se državni sekretar Antony Blinken trudio da se sukob ne proširi izvan Pojasa Gaze, čak i prijetnjom upotrebe vojske, ostavljajući Palestince u neravnopravnoj borbi protiv Izraela koji je naoružan od američke i nekoliko evropskih vlada.


Izrael je, zahvaljujući društvenim mrežama, počeo gubiti medijski rat. Snimke iz Pojasa Gaze, koje su vidjeli ljudi širom svijeta, zasjenile su sva „objašnjenja“ velikih medija sa Zapada šta se dešava u opkoljenoj enklavi i još jednom u javnost je vraćeno pitanje formiranja dvije države.


Protesti su se proširili izvan Bliskog istoka, pa su neke zemlje prekinule odnose sa Izraelom, a mnogi Bidenu uputili kritiku da je odgovoran za stradanje Palestinaca. To je rekao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, NATO saveznik, koji je jučer Bidenu poručio da ima „historijsku odgovornost“ da zaustavi rat.


Na koncu, popustio je i Biden i rekao ono što su uradili mnogi drugi širom svijeta.


Upozorenje iskrenog cioniste


Početkom sedmice u Bijeloj kući Biden je organizovao događaj povodom Hanuke i održao desetominutni govor. Okupljenim je još jednom ponovio priču o svom davnom priznanju da je cionista, a onda i da podržava Izrael, da Sjedinjene Države stoje iza jevrejske države, kao i da je privržen jevrejskoj zajednici koja je teško stradala tokom Drugog svjetskog rata.


Biden je govorio o više tema, ali za javnost širom svijeta možda najvažniji dio se odnosio na aktuelne događaje u Izraelu i Palestini. Biden se prvo osvrnuo na svoje decenijsko poznavanje izraelskog premijera Netanyahua kojeg je „volio“ i tada, kao što ga „voli“ i sada. „Ali“, dodao je Biden, „vidite, to je teško mjesto. To je teško mjesto. Nastavljamo da pružamo vojnu pomoć Izraelu dok se ne otarase Hamasa. Ali, moramo biti oprezni. Moraju biti oprezni. Javno mnijenje cijelog svijeta može se promijeniti preko noći. Ne možemo dozvoliti da se to dogodi.“


Ovo upozorenje američkog predsjednika neobično je priznanje da stvari za Izrael i SAD idu u neželjenom pravcu. To je Biden mogao osjetiti i kod kuće gdje mnogi, uključujući muslimansku zajednicu, pozivaju da se ne glasa za njega na izborima naredne godine. Neke ankete su pokazale da njegov vjerovatni rival Donald Trump vodi u gotovo svim ključnim državama za pobjedu.


U obraćanju donatorima svoje kampanje ove sedmice, Biden je bio još direktniji. „Sigurnost Izraela može počivati na Sjedinjenim Državama, ali trenutno ima više od Sjedinjenih Država. Ima Evropsku uniju, ima Evropu, ima većinu svijeta“, rekao je Biden u Washingtonu. „Ali oni počinju da gube tu podršku neselektivnim bombardovanjem koje se dešava“.


Biden je rekao da postoji i neslaganje sa izraleskom vladom o tome šta uraditi sa Pojasom Gaze kada se okonča rat sa Hamasom. Amerikanci su više puta rekli da Pojasom Gaze moraju upravljati Palestinci i da se mora ići ka uspostavi palestinske države. „Ovo je najkonzervativnija vlada u historiji Izraela“, rekao je Biden i dodao da Netanyahu mora „promijeniti“ vladu. „Ova vlada u Izraelu mu to jako otežava. Oni ne žele rješenje s dvije države“, dodao je.


Početkom mjeseca američki ministar odbrane Lloyd Austin upozorio je da Izrael riskira da zamijeni „taktičku pobjedu strateškim porazom“ ako ne zaštiti civile u Gazi i da se u ratu u urbanim sredinama, kakav se tamo trenutno vodi, „može pobijediti samo štiteći civile“, rekavši da je on tu lekciju naučio u Iraku boreći se protiv ISIL-a.


Netanyahuov otpor


Na ranija upozorenja Washingtona da se moraju zaštititi civili dok se bori protiv Hamasa, Netanyahu nije pretjerano obraćao pažnju. U samo par sedmica rata Netanyahu je pokopao Bidenovu politiku koja je svoj vrhunac doživjela početkom ruske agresije na Ukrajinu, kada je Washington uspio okupiti države Zapada i stao iza Kijeva.


Na najnovija upozorenja stigao je sličan odgovor. Netanyahu je rekao da je Izrael dobio „punu podršku“ SAD-a za kopneni rat i uništenje Hamasa i povratka talaca te dodao je da je Washington blokirao „međunarodni pritisak da se zaustavi rat“.


Ministar vanjskih poslova Eli Cohen je polovinom ove sedmice poručio da će njegova zemlja nastaviti rat u Gazi „sa ili bez međunarodne podrške“ i da je „prekid vatre u trenutnoj fazi poklon terorističkoj organizaciji Hamas i omogućiće joj da se vrati i prijeti stanovnicima Izraela“.


Ovo nije prvi put da su Biden i Netanyahu na suprotnim stranama, budući da ovaj drugi vodi politiku koja je bliža američkim republikancima. Zbog toga svaki put kada bi američki demokrati pritisnuli Netanyahua, on bi se okrenuo njihovim republikanskim rivalima čiji veliki dio daje bezrezervnu podršku svemu što radi Izrael, između ostalog i zbog religijskih razloga.


Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson je krajem oktobra po svom imenovanju na tu funkciju rekao da mu je jedan od prioriteta pomoći Izraelu. Tako je Johnson, zajedno sa republikancima koji u Donjem domu imaju većinu, postao zaštitnik Netanyahuu, čak i po cijenu sukoba sa Bidenom kojem zamjera ogromnu pomoć koju Sjedinjene Države šalju Ukrajini, što je dodatni alat za pritisak na Bijelu kuću.


Biden treba strategiju, Netanyahu traži pobjedu


Američki zvaničnici su uključeni u rat. Američke delegacije (diplomatske, vojne i obavještajne) širom Bliskog istoka pokušavaju okončati sukob. Međutim, malo toga je javnosti poznato i malo toga djeluje kao ozbiljan plan. Naprosto, američki zvaničnici ne znaju šta da rade sa neposlušnim Netanyahuom koji svakim danom otežava američke pozicije na Bliskom istoku i drugdje.


Sa druge strane, Netanyahu traži pobjedu nad Hamasom i kaže da će ići do kraja, bez objašnjavanja šta bi taj kraj značio. Izraelska vojska je ušla u Pojas Gaze i Hamas još uvijek nije slomljen, dok gerilskim ratovanjem pruža otpor. Ali bez obzira koliko dugo se Hamas nastavio boriti, ostaje glavno pitanje šta poslije, odnosno šta uraditi sa više od dva miliona stanovnika Pojasa Gaze i kako nastaviti tretirati pitanje palestinske državnosti.


Veći dio svijeta je u protekla dva mjeseca na više načina pokazao da želi drugačiju politiku prema Palestini, što Washington ne može ignorisati. Ali, Biden nema puno opcija na raspolaganju u ovome trenutku, budući da kod kuće ima snažnu opoziciju bilo kakvom disciplinovanju Izraela. Tako je najveća svjetska sila došla u situaciju da su neposlušna Netanyahuova desničarska vlada i slabašni Hamas ugrozili njenu politiku, a posebno planove aktuelne administracije.


U konačnici, Biden treba strategiju (koju trenutno nema) za završetak rata u Pojasu Gaze i nastavak približavanja Izraela arapskim državama, a Netanyahu traži pobjedu za koju američki ministar odbrane Lloyd Austin misli da je nemoguća sa ovim načinom ratovanja. Što rat u Pojasu Gaze i stradanje Palestinaca bude duže trajalo, to će Bidenu biti teže zadržati aktuelne američke pozicije, a to će koštati Izrael, iako sigurnost te zemlje, kako je rekao američki predsjednik, „može počivati na Sjedinjenim Državama“, čak i bez drugih saveznika.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Comments


bottom of page