Al-Sharaa kod Trumpa: Neko je spominjao terorizam u zadnjih četvrt stoljeća?

U ponedjeljak je američki predsjednik Donald Trump primio Ahmeda al-Sharaau. Bivšem pripadniku al-Qaide i ISIL-a trebalo je dvadesetak godina da od američkog zatvora u Iraku i američke potjernice i sankcija dođe do Bijele kuće kao sirijski predsjednik i saveznik Washingtona.

Ahmed al-Sharaa i Donald Trump u Bijeloj kući

Ahmed al-Sharaa postao je prvi sirijski predsjednik koji je došao u Bijelu kuću. To je samo po sebi važna stvar, jer je Sirija decenijama bila neprijatelj Zapadu. Promjena strane neke države nije ništa novo – to se dešava od kada su nastale. Ipak, slučaj sadašnjeg, formalno privremenog, predsjednika Sirije izlazi iz tih okvira, posebno kada se radi o zvaničnom Washingtonu i činjenici da je Trump sreo al-Sharaau tri puta u šest mjeseci.

Naime, al-Sharaa je od Washingtona bio označen kao terorist, a njegova glava ucijenjena na deset miliona dolara. Bivši zatvorenik u američkom zatvoru u Iraku postao je planetarno poznat kada se pojavio u sirijskom ratu kao vođa al-Qaide pod imenom Abu Mohammad al-Golani. Danas je al-Sharaa američki saveznik na kojeg Washington ozbiljno računa.

Posjeta Washingtonu

Al-Sharaain dolazak u Washington dugo je pripreman. Za tu posjetu gostu iz Sirije ukinuta su razna ograničenja. Trump je prije dva dana rekao da mu je ukinuo američke sankcije nakon apela iz Turske i Izraela. Samo ova informacija dovoljno govori šta Washington očekuje od svog gosta.

Formalno, al-Sharaa je došao u Washington kako bi tražio ukidanje američkih sankcija, koje su finansijski iscrpile prethodni režim Bashara al-Assada. Američki Cezarov zakon iz 2019. godine, odnosno sankcije, toliko su bile stroge da su iscrpile i Siriji susjedni Liban kojem te kaznene mjere nisu uvedene. Novi sirijski vođa je tražio potpuno ukidanje sankcija, a dobio je tromjesečnu suspenziju pomenutog zakona od američkog Ministarstva finansija.

Da bi zakon bio u potpunosti ukinut, Kongres mora to izglasati. Zato se al-Sharaa sastao i s nekim kongresmenima. Jedan od sagovornika bio mu je i republikanac Brian Mast, glasni zagovornik američke pomoći Izraelu na sve načine. Već sada poznata fotografija njega i al-Sharaae govori više od riječi – zajedno bivši vođa al-Qaide i bivši američki vojnik koji je izgubio obje noge u Afganistanu, u jednom od američkih „ratova protiv terorizma“.

Ahmed Al-Sharaa i Brian Mast

Još jedan važan proizraelski glas u američkoj politici i Trumpov saveznik, republikanski senator Lindsey Graham, insistirao je da se sankcije Siriji ukinu ako al-Sharaa osigura zastupljenost etničkih manjina u vlasti, ukloni strane borce iz vladinih i sigurnosnih institucija i garantuje „održavanje mirnih odnosa s drugim državama u regiji, uključujući Državu Izrael“.

Da je ovo prilika da se Sirija trajno promijeni ne sumnja ni demokratska senatorica Jeanne Shaheen, tražeći potpuno ukidanje Cezarovog zakona. „Trenutno imamo pravu priliku na Bliskom istoku kakvu nismo imali u mom životu“, poručila je ova iskusna američka političarka.

Nova Sirija

Koja je važnost ove posjete za Bliski istok ne vidi se iz onoga što su akcentovali neki američki mediji. Kao glavne crtice epohalne promjene za Bliski istok, koja se desila u Bijeloj kući, mediji su izdvojili Trumpove izjave da je njegov sagovornik „snažan vođa“ i „svi smo imali tešku prošlost“, uz obećanje da će njegova administracija učiniti „sve što možemo da Sirija bude uspješna“.

Druga vijest koju su američki mediji izdvojili jeste da se Sirija priključuje koaliciji za borbu protiv ISIL-a, a koja sada broji čak devedeset država. Da se radi o ozbiljnoj koaliciji koja zaista želi poraziti šaku fanatika koji su dovedeni u Siriju i Irak da sruše te države, vjerovatno bi ti isti mediji postavili pitanje protiv koga se to onda godinama borila al-Assadova vlada i kako to da je od svih pobunjenih sirijskih vođa u decembru prošle godine kao pobjednik u Damask umarširao al-Sharaa.

Ali, upravo u ideji da se nova sirijska vlada bori protiv svojih starih drugova krije se ono važno o čemu je prošle sedmice izvijestio Reuters – Sjedinjene Države planiraju uspostaviti vojno prisustvo na aerodromu u Damasku. Tako bi pored ruskog prisustva, koje je sada uslovljeno dobrom voljom Damaska, Ankare i Tel Aviva, i američki vojnici mogli doći u Siriju.

Veze dvije države će biti i formalno dovedene na najviši nivo, jer će Sjedinjene Države uskoro ponovo otvoriti ambasadu u Damasku.

Paralelno, sirijski ministar vanjskih poslova Asaad al-Shibani u Washingtonu se sastao s državnim sekretarom Marcom Rubijom i njihovim turskim kolegom Hakanom Fidanom. Dogovoren je nastavak integracije većinskih kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u sirijsku vojsku.

Također, američke i sirijske delegacije razgovarale su o međusobnom priznanju Damaska i Tel Aviva, čime bi okončale decenije rata između dvije države. O tome se govori od al-Sharaainog dolaska na vlast, dok izraelske snage okupiraju jug Sirije i periodično bombarduju tu državu.

Novi Bliski istok: Ko su novi teroristi?

Padom al-Assada jedna era na Bliskom istoku je završena. Hamasov napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine pokrenuo je lavinu. Teheran je izgubio kopnenu vezu između (pro)iranskih snaga od iranskih granica do Libana gdje se šiitski Hezbollah sada bori za opstanak.

Udarac koji je pretrpio Iran možda najbolje opisuju riječi novog predsjednika Sirije da je njihov jedini problem u regiji iranski uticaj, a mediji su izvještavali da je zvanični Damask počeo s gašenjem palestinskih organizacija u Siriji. Nema sumnje da će se odnos zvaničnog Damaska prema Iranu i Zapadu na razne načine odraziti na iračke šiitske milicije i Hezbollah, koji ostaje predmet izraelskog interesa, nakon što je Trump regionalne lidere naveo da prihvate njegov plan za Pojas Gaze.

Ni ovdje nije kraj liste promjena koje je prouzrokovao Hamasov napad. Od uspostave nove vlade, prema raznim izvještajima, u Siriji je ubijeno preko 2.500 ljudi i najveći broj žrtava dolazi iz redova manjina. To se posebno odnosi na alavite, koji su ostali bez zaštite bijegom al-Assada u Moskvu, nad kojima je nova vlast počinila brojne zločine. Tu su i sirijski Kurdi razapeti između interesa Washingtona, Ankare i Damaska i na koncu Druzi čije sada interese zastupa Izrael.

Trumpovo djelovanje prema Siriji je realpolitičko i bilo je očekivano da će iskoristiti situaciju na terenu koju mu je ostavio prethodnik Joseph Biden, nakon decenija američkih nastojanja da se al-Assad sruši. Tako će nova sirijska vlada ojačati pozicije Sjedinjenih Država i njenih saveznika na Bliskom istoku. Za te namjene podoban je i neko kao Ahmed al-Sharaa.

Ovo igranje s narativom o dobrim i lošim momcima, muslimanima, posebno je bitno dok Trump i njegove pristalice mjesecima lansiraju uvrede na račun svog zemljaka Zohrana Mamdanija, novoizabranog demokratskog gradonačelnika New Yorka.

Trumpove pristalice mladog američkog političara optužuju da u najveći američki grad uvodi šerijat, da je džihadista i ekstremista i traže njegovu deportaciju iz Sjedinjenih Država, a američki predsjednik poručuje Nigeriji da će braniti tamošnje kršćane od Boko Harama, saveznika ISIL-a. Istovremeno, Trump ostaje nijem na stradanje kršćana u Siriji, Libanu i Palestini i drugdje.

Na koncu, ignorisane su američke i žrtve širom svijeta, stotine hiljada civila u više država koje su razorene u „ratu protiv terorizma“, nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine. Tada je George W. Bush svijetu poručio: „Ili ste s nama, ili ste s teroristima“. Iako Trump nikada nije hvalio Bushovu politiku, bilo bi zanimljivo ako bi sadašnji predsjednik svoju politiku pokušao opisati sažeto kao bivši. Možda bi ta poruka mogla glasiti: „Ili ste s nama, ili ste loši.“

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---