Tek nešto manje od sedam dana nas dijeli od predsjedničkih izbora u SAD, i ogleda aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Josepha Bidena. I dok su smjernice Trumpove politike relativno dobro poznate i nepromjenjene, američke birače ali i analitičare interesuje kakvu alternativu nudi njegov protivkandidat.
Još od januara ove godine, Biden bilježi prednost na anketama nad aktuelnim predsjednikom. Ta prednost uglavnom je iznosila oko 8%, dok danas, prema procjeni RealClearPolitics, ta prednost iznosi 9,7% na nacionalnoj i 4,5% u gotovo svim najvažnijim državama, što je jednostavno previše blizu za bilo kakav osjećaj komfora u Bidenovom izbornom štabu, međutim i dalje predstavlja značajan pokazatelj.
Iz javnih istupa i tokom debata koje su obilovale mnoštvom kontroverzi, postalo je jasno da Biden radi na platformi koja na prvi pogled ne donosi dobre vijesti za velika preduzeća, što u praksi znači veće poreze za kompanije i ali i kupce, agresivnije mjere u cilju smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, jačanje uloge sindikata i organa socijalne zaštite.
Jedno od glavnih Bidenovih obećanja je da će preurediti zemlju uz pomoć jedne od najprogresivnih administracija još od Franklina D. Roosevelta, a to bi koštalo od sedam do 12 biliona dolara tokom sljedećih deset godina, procjena je nestranačkog Komiteta za odgovorne savezne fondove.
I dok se većina rukovodilaca velikih preduzeća načelno nalazi na sigurnoj distanci, mnogi pozdravljaju mogućnost Bidenove pobjede, svjesni da bi kandidati Elizabeth Warren ili Bernie Sanders bili skloni daleko većim i intenzivnijim pritiscima.
Rast na tržištima vrednosnih papira
Čini se da ta mogućnost do sada nije smetala tržištima dionica koje bilježe blagi rast, djelomično na očekivanjima da bi vlast u rukama jedne stranke u Bijeloj kući i Kongresu možda značila i dodatne fiskalne poticaje. Moody's Analytics i Goldman Sachs, procjenjuju da bi to rezultirao bržim finansijskim napretkom nego u bilo kojem drugom slučaju. Neki se konzervativni ekonomisti ne slažu s tim, predviđajući da će eventualno povećanje poreza koje Biden planira, žestoko pogoditi kompanije, velike banke, domaćinstva sa srednjim i visokim prihodima i smanjiti motivaciju za rad, štednju i ulaganja, te ograničiti obim proizvodnje.
Vječita istina je i da mnogi glasaju i svojim novčanicima, međutim, zanimljivo je vidjeti i rezultate istraživanja na 100 izvršnih direktora koji su u septembru prisustvovali konvenciji koju je organizirao Univerzitet Yale, gdje je 77% njih reklo da planira glasati za gospodina Bidena. Nadalje, Bidenova kampanja prikupila je gotovo 750 miliona dolara u augustu i septembru, što je rekordna brojka za bilo kojeg predsjedničkog kandidata. Prema napisima Wall Street Journala, njegovi glavni donatori uključuju holivudskog producenta Jeffreyja Katzenberga, suosnivača LinkedIna Reida Hoffmana i poduzetnika Chrisa Saccu.
Naravno, politički se stavovi značajno razlikuju od posla i vrste preduzeća. Od donacija koje su pristizale obojici kandidata, 81% njih iz poslova vezanih za vrednosne papire i finansije pripalo je Bidenu, dok je 81% iz energetske industrije pripalo gospodinu Trumpu. Informacije, koje je prikupio komitet Heart for Responsive Politics, sadrže donacije prijavljene sredinom oktobra. Vlasnici malih i porodičnih preduzeća uglavnom podržavaju Trumpa, dok stavovi izvršnih direktora multinacionalnih kompanija naginju onima iz ankete sa Yalea.
Obrisi Bidenove administracije
Premda je izbor potpredsjedničkog kandidata Kamale Harris, promatran kao korak u cilju zadovoljenja centrističke linije, tim koji je okupio Biden i koji ga redovno informira sadrži progresivne ekonomiste bliske lijevom centru, kao što su direktorica vašingtonskog Centra za razvoj Heather Boushey ili Ben Harris, ekonomista sa Northwestern Collegea. Nadalje tu su i Jake Sullivan, bivši vanjskopolitički savjetnik Hillary Clinton, i direktor marketinške kampanje Stef Feldman, također Bidenov pomoćnik u ranijem mandatu zamjenika predsjednika.
Jedina stvar koja bi možda mogla donijeti zabrinutost čelnicima preduzeća je eventualni izbor Elizabeth Warren na poziciju Sekretara finansija, no izvori bliski kampanji kažu da je to malo vjerojatno. Među mnogim potencijalnim izborima za tu poziciju su trojica bivših službenika Federalnih rezervi (FED): Lael Brainard, trenutno guverner FED-a koji bio dio Obamine i Clintonove administracije, i Roger Ferguson, šef fondova Academics Insurance i Annuity Affiliation of America i bivši potpredsjednik FED-a. Svaki od njih predstavljao bi manje kontroverznog i prihvatljivog kandidata, dok, recimo, Sarah Bloom Raskin, bivša guvernerka FED-a u Obaminoj administraciji ostaje nepoznanica.
Još kontroverznijim činji se izbor potencijalnih čelnika Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) trebao bi doći u liku Gine McCarthy, koja je bila na njenom čelu u Obaminoj administraciji, a podjednako i sa Mary Nichols, koja trenutno predsjedava kalifornijskim Odborom za smanjenje zagađenja (CARB).
Očigledno je da onog ko god bude izabran na pomenute (ali i sve druge) pozicije u slučaju promjene vlasti očekuje puno posla, da prema riječima Timothija Adamsa, bivšeg šefa osoblja u Sekretarijatu finansija u Bushovoj administraciji -"Učini Ameriku, ili barem Washington, ponovo dosadnim."