Američki predsjednički izbori su dug i prilično složen politički proces u kojem se svake četiri godine bira predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Izbori se odvijaju u nekoliko faza, uvjetovanih specifičnostima američkog političkog sistema i kao takvi nisu mijenjani od svojih začetaka i stjecanja nezavisnosti potkraj 18 stoljeća.
Temeljni uvjet za kandidate za budućeg predsjednika je posjedovanje američkog državljanstva od rođenja, te neprekinuto prebivalište na teritoriji SAD od minimalno 14 godina. Budući predsjednik ne smije biti mlađi od 35 godina.
Preliminarni izbori
Kako bi izabrale kandidata koji će predstavljati svoju stranku na općim izborima, Republikanska i Demokratska stranka (i niz nezavisnih kandidata) drže preliminarne izbore (primaries) i klubove (caucuses). Svaka država ima različite zakone i procedure o glasanju, ali postoje dvije glavne vrste izbora:
Preliminarni izbori najviše nalikuju tipičnim izborima - glasači iz svake stranke odlaze na biračko mjesto i glasaju za svog preferiranog kandidata.
Klubom (caucus) nazivamo slučaj kada se grupa građana okupi kako bi raspravljala i glasala o kandidatima. Po završetku rasprave, prebrojavaju se glasovi i delegati se dodjeljuju kandidatima koji dobiju najviše glasova.
Postoje dva metoda dodjele delegatskih glasova: tzv. "Pobjednik uzima sve", kada kandidat koji dobije najviše glasova iz parlamentarnih klubova države prima sve glasove delegata države na konvenciji, i proporcionalni kada je broj delegata dodijeljenih svakom kandidatu proporcionalan broju primarnih glasova koje kandidat dobiva u toj državi.
Demokratska stranka koristi ovaj posljednji dok kod Republikanske svaka savezna država može odlučiti hoće li koristiti metodu „pobjednik uzima sve“ ili „proporcionalnu“ metodu.
Konvencije
Delegati se onda skupljaju na stranačkim konvencijama gdje se bira predsjednički (i potpredsjednički) kandidat svake stranke i gdje se uspostavljaju stranačka platforma i pravila.
Danju stranački aktivisti održavaju sastanke i skupove kako bi radili na platformi stranke. Platforma je u osnovi popis širokih ciljeva politike. Stranke nižeg profila obraćaju se konvenciji tokom dana, dok se glasanje i govori značajnih stranačkih ili javnih osoba obično održavaju navečer.
Posljednjeg dana konvencije drže se formalni govori o prihvaćanju kandidata za predsjednike i potpredsjednike.
Opći izbori
Nakon stranačkih konvencija, objavljuju se glasački listići i započinju opći izbori. Republikanski i demokratski kandidati za predsjednika i potpredsjednika sudjeluju u raspravama i kampanjama širom zemlje.
Glasanje se odvija prvog utorka u novembru, što je u 2020. 3. novembra.
Postoje dvije mjere uspjeha na predsjedničkim izborima, ali samo jedna daje službenog pobjednika.
Većina glasova (tzv. Popular Vote) predstavlja ukupan broj glasova koje je dobio svaki kandidat. Pobjednik ovakvog glasanja nije nužno i službeni.
Elektorski koledž (Electoral College) je način kod kojeg delegati koje odabere svaka država daju glas za kandidata koji je pobijedio na glasanju u svojoj državi.
Elektorski koledž
Nakon općih izbora, guverner svake od saveznih država napiše potvrdu o utvrđivanju, u kojoj su navedeni birači za tu državu i koliko glasova za svakog kandidata je svaki elektor dobio.
Svaka država dobiva određeni broj birača na osnovu broja kongresnih okruga u toj državi. Sve države, osim Mainea i Aljaske, imaju sistem "pobjednik uzima sve" gdje onaj ko osvoji najviše glasova dobiva sve izborne glasove države.
Elektori su obično stranački upućeni ili pojedinci koji je na određeni način predstavljaju. Svaki elektor daje jedan izborni glas, a njihova alokacija urađena je prema popisu iz 2010.
Ukupan broj elektorskih glasova: 538; Potrebna većina za izbor: 270.
Elektori glasaju prvog ponedjeljka nakon druge srijede u decembru.
Predsjednička inauguracija
Izabrani predsjednik i izabrani potpredsjednik polažu zakletvu u januaru. Dan inauguracije nakon izbora 2020. zakazan je za 21. januar 2021.