top of page
  • DS

Za Srbiju zaduživanje postaje sve skuplje: Vjernost Moskvi sve više košta

Srbija je među zemljma Srednje i Istočne Evrope koje globalna ekonomska kriza teško pogađa i koje zaduživanje sve više košta, a Beogradu situaciju otežava i sve veća politička izolacija od Evrope zbog odbijanja da se pridruži sankcijama protiv Moskve, piše britanski Financial Times.


List piše da se Srbija obratila Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima da joj pomognu da se izbori sa sve većim troškovima zaduživanja, što je samo jedan od primjera uticaja sve većih kamatnih stopa i ekonomske krize na manje razvijene evropske privrede, prenosi Beta.

List je od MMF-a dobio potvrdu da je Beograd tražio razgovor o novom stand by aranžmanu. Uz takav aranžman, piše FT, Srbija bi mogla da računa na pomoć MMF-a ako ne uspije da svoje obveznice proda stranim ulagačima.

Vlasti u Beogradu računaju da bi takva garancija MMF-a spriječila da dalje rastu troškovi zaduživanja Srbije na međunarodnom finansijskom tržištu, koji su se od početka ove godine više nego ustrostručili s manje od dva posto na više od šest posto.

"Ako ste stabilna zemlja, ne želite stand by aranžman. Ali možda je bolje sada pokazati malo poniznosti kako biste bili sigurni da kasnije nećete morati da refinansirate dug uz kamatu veću od šest posto", ocijenila je viša ekonomistkinja s Oxforda, Tamara Bašić-Vasiljev.

Srbija je 2015. godine sa MMF-om sklopila trogodišnji stand by aranžman vrijednosti 1,2 milijarde dolara, ali nije povlačila ta sredstva, podsjeća FT.

Najnoviji zahtjev MMF-u uslijedio je pošto je Abu Dhabi ponudio Srbiji zajam od milijardu dolara uz kamatu od tri posto.


Srbija je, piše britanski list, uz Mađarsku i Rumuniju, jedna od zemalja u Srednjoj i Istočnoj Evropi koje posljednjih meseci pogađa vrtoglavo poskupljenje zaduživanja, što je uglavnom posljedica odluke američkog Feda i Evropske centralne banke da znatno povećaju referentnu kamatnu stopu.

I dok su troškovi zaduživanja porasli u cijeloj Evropi, za riskantnije zajmoprimce, među koje spada i Srbija, ti troškovi su rasli i znatno brže.

FT piše i da su agencije za kreditni rejting upozorile Srbiju da su njen javni i bankarski sektor izloženi rizicima zbog velikog odliva strane valute. Istovremeno, Narodna banka Srbije vjeruje da na privredni rast utiču i ekonomski problemi u Evropskoj uniji koja je glavni trgovinski partner Srbije, a rat u Ukrajini je uticao na porast inflacije koja je u augustu u Srbiji dostigla 13,2 posto na godišnjem nivou.

Srbija je od početka ruske invazije na Ukrajinu postala i sve više politički izolovana od Evrope, pošto je odbila da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, piše FT.

List podsjeća da je Evropski parlament u u junskom izvještaju o Srbiji pozvao Beograd da "preispita svoju privrednu saradnju s Rusijom".

Ipak, kako navodi FT, predsjednik Srbije Alekandar Vučić insistira na očuvanju diplomatskih kanala sa Rusijom, iako Srbija nastavlja da se kreće ka EU.

List piše da je odgovor MMF na zahtjev Beograda to da će dvije strane procijeniti ekonomsku i finansijsku situaciju i donijeti odluku o ukupnim finansijskim potrebama zemlje, kao i o odgovarajućoj ekonomskoj politici.

 

bottom of page