Tehnološki napredak države često je najbolji dokaz razvoja te države. To se posebno odnosi na industriju i vojsku, ali posljednjih decenija i na gotovo sve oblasti života. Razvoj tehnologija dodatno će se ubrzati razvojem vještačke ili umjetne inteligencije, ili samo AI (engl. Artificial Intelligence). Svjetske sile krenule su u utrku s namjerom da promijene svijet koji poznajemo.
Za početak pokušajmo definisati šta je AI. Iako ima mnoštvo različitih definicija, najkraćeno rečeno to je dio informatike koji već sedamdesetak godina pokušava da oponaša ljudske sposobnosti i da na osnovu prikupljenih podataka daje odgovore na postavljene zadatke.
U početku radilo se o jednostavnim operacijama koje su se razvijale do komplikovanih, da bi se sada kreirali sistemi koji na neki način „razmišljaju“ i sami „uče“. Tako je sistem, dostupan korisnicima računara, prešao put od davanja odgovora na pitanja, na primjer, o glavnim gradovima država, do prepoznavanja, teksta, lica i pokreta. AI je „naučio“ da pokreće i vodi kompleksne sisteme, da laže, crta, programira i piše zakone, pjesme, naučne radove...
Kako vrijeme odmiče, sve je jasnije da će prednosti AI sistema željeti da iskoriste svi, posebno najrazvijenije države. Pojava ChatGPT-ja prošle godine bila je senzacionalna vijest širom svijeta, iako je to samo komercijalna varijanta onoga što se već dugo razvija u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini koja se nametnula kao rival najvećoj svjetskoj tehnološkoj sili. Odatle i potiče obračun sa kineskim tehnološkim kompanijama koju je započeo bivši američki predsjednik Donald Trump. Sjetimo se priče o 5G mreži, pristupu čipovima i važnosti Tajvana za ukupne američke i kineske razvojne planove u oblasti tehnologije i ekonomije u cjelini.
Googleovo predstavljanje njihovog AI modela Bard pod nazivom Gemini imao je još jači odjek od pojave ChatGPT-ja. „To je prvi AI model koji je nadmašio ljudske stručnjake u određenim mjerilima koja uključuju rješavanje problema, matematiku, fiziku, historiju, pravo, medicinu i etiku“, rekao je potpredsjednik Google DeepMind Eli Collins početkom mjeseca. Ovaj model sada uči i iz pokreta, videa, zvuka i slika, za razliku od ranijih modela koji su učili iz teksta.
Prijetnja ili prednost
Razvoj tehnolgije je nezaustavljiv i besmisleno se tome opirati, jer robot će biti onakav kakvim ga se programira. Međutim, mnogi su izrazili strah da će AI promijeniti svijet, odnosno da će čovjek postati nepotreban, ili da će ukrasti poslove ljudima. U otvorenom pismu stručnjaci koji rade na razvoju ove tehnologije traže da se institucije osposobe da upravljaju „dramatičnim ekonomskim i političkim poremećajima (posebno za demokratiju) koje će AI izazvati“.
Jedan od potpisnika je i Elon Musk koji je tražio da se zaustavi rad na razvoju vještačke inteligencije i da se omogući raspoznavanje djelovanja sistema od čovjeka, jer postoje „veliki rizici za čovječanstvo“, a kasnije je poručio da će se i njegove kompanije uključiti u razvoj iste.
Pomalo bizarno djeluje i vijest da je Bard prije nekoliko mjeseci, odgovarajući na pitanje o prijetnjama koje će dovesti do kraja svijeta, naveo upotrebu vještačke inteligencije, zajedno sa prirodnim katastrofama, nuklearnim ratom i klimatskim promjenama.
Bard je naveo da bi AI mogao dovesti do kraja svijeta, pozivajući se na mišljenja stručnjaka, jer će nadmašiti ljudsku inteligenciju i više mu čovjek neće biti potreban, zatim da bi se AI mogao koristiti za razvoj autonomnih oružja koja mogu sama ubijati bez ljudske intervencije. To bi u konačnici moglo podstaći utrku u naoružanju, što bi moglo dovesti do nuklearnog rata ili do stvaranja bioloških i drugih vrsta oružja, sve uz pomoć vještačke inteligencije.
Stručnjaci kažu da postoje opcije da se AI ograniči, ali to je samo naivan prijedlog struke. To što bi jedna ili više sila ograničili korištenje ovakvih tehnologija, ne znači da bi i svi drugi. To je posebno važno jer AI mogu razvijati i države koje nisu super sile u oblasti vojske ili ekonomije. AI bi tako mogao postati alat koji daje prednost onima koji ga koriste.
Velike sile i AI
Da su velike sile snažno krenule u utrku za ovladavanjem vještačkom inteligencijom, govori nekoliko događaja posljednjih mjeseci od SAD i UK, preko Evropske unije i Rusije do Kine.
Rishi Sunak od preuzimanja premijerske funkcije u Ujedinjenom Kraljevstvu pokušava tu državu staviti na čelo grupe zemalja koja će regulisati upotrebu vještačke inteligencije. Uspio je skupiti predstavnike blizu trideset država i donijeti Bletchley deklaraciju, po mjestu gdje je konferencija održana, u kojoj UK, SAD, EU i Kina navode da potencijalno „namjerno ili nenamjerno“ korištenje vještačke inteligencije predstavlja „katastrofalan rizik“ za čovječanstvo.
Pored pomenutih lidera u ovoj oblasti, SAD-a i Kine, spomenino i da je Evropski parlament zaključkom tražio da razvoj vještačke inteligencije mora biti prioritet za Evropsku uniju, dok francuska kompanija Mistar želi stići konkurente, baš kao i njemačka kompanija Aleph Alfa.
Vladimir Putin je naredio službama da snažno krenu s razvojem vještačke inteligencije, jer se ne smije dozvoliti da Zapad ima monopol, što je jasna analogija na utrku u nuklearnom naoružanju koju vode od Drugog svjetskog rata. Da će to biti ruski prioritet pokazao je Putin i nedavno, kad mu je njegov „dvojnik“ postavio pitanja. Naime, pitanje je postavljao „student Vladimir Putin“, koji je pitao da li predsjednik Rusije ima dvojnika i da li smatra da je upotreba AI prijetnja i koje promjene donosi. Iako je ova demonstracija vještačke inteligencije nasmijala Putina, Rusija u ovome trenutku jako mnogo zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom u ovoj oblasti.
Svakodnevna upotreba i strateška važnost AI
AI je tu oko nas i već utiče na naš život, a oni koji ne budu pratili taj tehnološki razvoj bit će pregaženi od konkurenata. Sjetimo se priče o izumu parne lokomotive i onih koji je nisu imali. AI ima neslućene kapacitete koji zadiru gotovo u sve sfere života, iako u medijskim izvještajima često gledamo bizarne primjere njegovog korištenja.
Nedavno je svijet obišla vijest o roditeljima iz Kine koji „oživljavaju“ svog sina i s njim pričaju na grobu, pomoću avatara koji su prethodno kreirali korištenjem njegovih video snimaka, fotografija, prikupljenih podataka o njemu i njegovog glasa. To zadovoljstvo kineskoj kompaniji Super Brain plaća se između 1.400 i 2.800 dolara i avatar je spreman za dvadesetak dana.
Pored toga, AI je rekonstruisao glas pjevača koji je umro i sada pjeva nove pjesme, glumci u Hollywoodu su izašli na proteste smatrajući da bi mogli postati nepotrebni, jer produkcijske kuće mogu „oživjeti“ bilo koji lik, jedan robot je postao slikar, Pakistanci i Indijci koriste tehnologiju da se „virtualno vrate kući“ iz iseljeništva, u Japanu se pomoću vještačke inteligencije traži srodna duša, AI piše lažne vijesti i mijenja novinare, moderna četikica za zube može „namirisati“ da li neko ima kancer, američka vojska testira naočale za pse koji tragaju za eksplozivom...
Ovo je samo dio primjera kako se AI koristi, a što je izazvalo neku vrstu šoka kod onih koji su tvrdili da će ova tehnologija ugroziti poslove za koje ne trebaju prevelike kvalifikacije, odnosno one koji zahtijevaju višestruko ponavljanje iste operacije. Nasuprot tome, AI obavlja kreativne poslove, odnosno poslove koji su dobro plaćeni i zahtjevaju posjedovanje rijetkih vještina.
Daleko od očiju javnosti velike kompanije i velike sile sigurno ovu tehnologiju koriste i za druge operacije. Ogromno ulaganje u ovu oblast moglo bi AI pretvoriti u najvažniju tehnologiju u 21. stoljeću, smatraju mnogi. Kako će to u konačnici izgledati, nije jasno, ali mnoge države krenule su u regulaciju ove oblasti. Trenutni procvat ove tehnologije je samo početak, a naredna 2024. mogla bi biti godina kada će pitanje vještačke inteligencije biti aktuelnije nego ikada prije.
Tekst je ranije ovjavljen na portalu nap.ba.