Moldavija je jučer ugostila predsjednike i premijere iz 45 (od 47 planiranih) evropskih država na drugom samitu Evropske političke zajednice (EPZ) koja okuplja sve države Evrope osim Rusije i Bjelorusije. Spektakularan skup je završen bez rezolucije, ali sa snažnim porukama Emmanuela Macrona koje su, očekivano, zasjenjene krizama u Ukrajini, Moldaviji i na Kavkazu, i neočekivano onom na Kosovu.
Moldavija je jučer imala čast da ugosti predsjednike ili premijere gotovo svih evropskih država i institucija Evropske unije i da, barem za jedan dan, postane mjesto na kome se vode važni razgovori. Dvorac Mimi, udaljen oko 35 kilometara od glavnog grada Kišinjeva i dvadesetak kilometara od ukrajinske granice, bio je mjesto održavanja drugog samita EPZ, neformalnog foruma kojeg je osmislio francuski predsjednik Emmanuel Macron kako bi na jedno mjesto okupio države članice EU i one koje to nisu. Prvi samit je održan u oktobru prošle godine u Češkoj, a naredna dva će ugostiti Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Bosnu i Hercegovinu u Moldaviji je predstavljala predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović koja je na marginama skupa imala niz sastanaka sa zvaničnicima iz drugih država. Pored nje, sve države iz naše regije su poslale premijere ili predsjednike, uključujući Kosovo čija je predsjednica Vjosa Osmani žestoko kritikovala ponašanje Srbije koju je predstavljao predsjednik Aleksandar Vučić.
Prisustvo ovolikog broja država na samitu je upravo ono što je Macron želio kada je pokrenuo EPZ, računajući da sve evropske države trebaju sarađivati i voditi dijalog o bitnim temama i da (ne)članstvo u EU ne smije biti prepreka. Forum je zamišljen kao mjesto „strateškog dijaloga“ gdje se razgovara i gdje se zajedničke odluke ne donose.
Naravno, cilj Pariza je dalekosežniji. Samit se uklapa u Macronovu ideju o Evropi kao nezavisnom igraču na svjetskoj sceni, a koja prevashodno odlučuje o procesima na vlastitom kontinentu. Suštinski, to je jačanje pozicije Pariza, odnosno Berlina i Brisela, a smanjenje uticaja Washingtona, Pekinga i prije svega Moskve koja provodi agresiju na Ukrajinu. Treba podsjetiti da je Macronova ideja o EPZ, ustvari, prerađena ideja bivšeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda koji je htio uključiti Rusiju u evropske tokove, a što je naišlo na otpor niza država.
Macronova istočnoevropska politika
Politika Francuske prema istoku Evrope, izuzev možda u Rumuniji, posljednjih decenija nije srdačno prihvaćena od onih na koje se odnosi. Francuska istočnoj Evropi zamjera da Sjedinjene Američke Države imaju presudan uticaj na njih. Sa druge strane, istočna Evropa Francuskoj zamjera bliskost sa Moskvom, čak i u trenucima kada je opstanak Ukrajine visio u zraku. Macron je tada tvrdio da ne treba „poniziti“ Rusiju, već da treba njene zahtjeve razmotriti i dati joj garancije koje traži. Ta izjava izazvala je šok širom istočne Evrope koja se još uvijek odlično sjeća ruske čizme.
Pripremajući se za dolazak u Moldaviju, Macron je boravio u Slovačkoj na jednom sigurnosnom forumu. Iz Bratislave, on je istočnoj Evropi poručio da su ih na zapadu kontinenta trebali bolje slušati kada su govorili o Rusiji i da ne bi trebalo da bude podjela na „staru Evropu“ i „novu Evropu“, obećavši da će se to u budućnosti promijeniti.
Pokušaj snažnijeg prisustva Francuske u istočnoj Evropi odgovor je na pojačano američko prisustvo koje od agresije na Ukrajinu postaje i vojno pitanje. Pozicioniranjem na istoku kontinenta, SAD Rusiju sprječavaju da širi uticaj ka zapadu, a sprječavaju i „staru Evropu“ da se približi Rusiji i pomjeri svoj uticaj ka istoku kontinenta. Macron sada nastoji držati blizu sebe niz država koje su van EU i koje čekaju na članstvo koje se neće dogoditi, prema riječima francuskog predsjednika, dok se unutar Unije ne provedu potrebne reforme. Vjerovatno to je bio glavni razlog zašto je Macron pokrenuo EPZ.
Ukrajina i sigurnost kao glavne teme
Glavna tema jučerašnjeg samita bila je sigurnost u Evropi u kontekstu rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opet je bio u centru pažnje. Neplanirano, pažnju su dobili i drugi. Tema na samitu bili su sukobi na Kosovu i odnosi Armenije i Azerbejdžana čiji su se lideri, Nikol Pashinyan i Ilham Aliyev, sreli u Moldaviji. Posebna tema je bila i Moldavija koje dobila status kandidata za članstvo u EU, a na čijoj su teritoriji, u Pridnjestrovlju, raspoređeni ruski vojnici, na sat vremena vožnje od dvorca Mimi. Predsjednica Moldavije Maia Sandu na skupu je osudila rusku agresiju na Ukrajinu i ponašanje Moskve u njenoj zemlji.
Pojedini učesnici sastanka ocijenili su da je Rusija prijetnja za sigurnost Evrope, posebno za svoje susjede i izrazili spremnost da pomognu Ukrajini, ali i Moldaviji. Suštinski, ponovljeni su stavovi Vijeća Evrope od prije dvije sedmice, iako su formalno glavne teme samita u Moldaviji bile sigurnost, energija i povezanost. Svi učesnici samita EPZ-a, osim Kosova, su članovi Vijeća Evrope. Tako je, čini se, samit najviše poslužio Francuskoj čiji predsjednik nije štedio riječi da opiše važnost sastanka.
Zelenski je još jednom tražio da se njegova zemlja primi u NATO čim prije, zahvalio na dosadašnjoj pomoći i ponovio da Ukrajini treba značajna pomoć da zaustavi Rusiju. On je pripremao teren za samit NATO-a koji će sljedeći mjesec biti održan u Litvaniji. Suštinski, tako se samit vratio na svoje osnovne ideje - kako se zaštititi od Rusije. EPZ na ovo pitanje nije dao odgovor, posebno kako bi to bilo moguće izvesti bez SAD.
Macronova „evropska vojska“
Znajući da će se, barem ovaj samit, vrtiti oko pitanja „koliko ima divizija“ pojedina država, Macron je iz Bratislave poručio da EU mora krenuti u naoružavanje, odnosno u pokretanje vlastite proizvodnje oružja. On je priznao doprinos SAD da se Ukrajina brani od ruske agresije, ali je još jednom zatražio da se Evropa okrene sebi i osloni na svoje mogućnosti, što je samo nastavak njegove ideje o „evropskoj vojsci“ koja bi trebala da postoji paralelno sa NATO-om.
Macron se osvrnuo i na tok ruske agresije na Ukrajinu, tvrdeći da je Moskva doživjela neuspjeh, što dokazuje ulazak Finske u NATO i gubitak ugleda širom svijeta. „Rat nije ni blizu kraju, ali jedno je jasno: Ukrajina neće biti osvojena. Vidimo da je ono što je trebala biti 'specijalna operacija' - geopolitički neuspjeh“, rekao je francuski predsjednik.
Pomenute Macronove izjave i njegova politika posljednjih mjeseci pokazuju koliko se Evropa promijenila od ruske agresije na Ukrajinu i na šta se stavlja prioritet u vremenu koje dolazi. Oslanjanje na vojnu silu ocrtava neke drugačije obrise Evrope o kojim se decenijama nije govorilo, a što sada dolazi na naplatu.
Macron želi da Francuska bude ta koja će predvoditi evropski odgovor na različite prijetnje, posebno one iz Rusije, smatrajući da je EU dovoljno snažna za to. Ipak, u ovom trenutku to je teško izvesti, ma koliko to Pariz želio. Dok je „stara Evropa“ spavala zimskim snom, „nova Evropa“ je počela graditi svoje pozicije, primarno uz pomoć službenog Washingtona koji je prisutan na istoku Evrope i otuda ne želi da ide. Šta više, niz zemalja istočne Evrope, poput Poljske i Ukrajine, traži još veće prisustvo SAD na terenu i šansu da „nova Evropa“ i „stara Evropa“ u bliskoj budućnosti zamijene uloge.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba