Parada u Pekingu i reakcije sa Zapada kao potvrda da se zaoštrava okršaj Sjedinjenih Država i Kine

Ove sedmice Peking je bio središte svjetske diplomatije. Brojni lideri došli su na paradu kojom je obilježen poraz Japana u Drugom svjetskom ratu. Događaj je iskorišten za pokazivanje vojne moći Kine, dok su mediji sa Zapada pisali o prijetnji poretku koji je uspostavljen nakon 1945. godine.

Foto: Vladimir Putin, Xi Yinping i Kim Jong Un u Pekingu

Nakon što je Rusija, predvođena predsjednikom Vladimirom Putinom, u maju u Moskvi obilježila osamdeset godina od sloma nacističke Njemačke, na paradi na kojoj je glavni gost bio kineski predsjednik Xi Jinping, red je došao i na Peking koji se prisjećao svojih žrtava u borbi protiv Japana. Kina je tokom Drugog svjetskog rata izgubila između deset i dvadeset miliona ljudi.

Vojna parada na godišnjicu važne pobjede iskorištena je kao poligon za slanje raznih poruka, između ostalih onih o snazi domaćina, kao i potvrde da će nastaviti voditi politiku uperenu protiv interesa Zapada i po cijenu daljnje konfrontacije.

Putin je na moskovskoj paradi pokušavao pokazati svijetu da nije diplomatski izolovan zbog agresije na Ukrajinu, a Xi je na najvećoj kineskoj vojnoj paradi u historiji želio uvjeriti sve one koje se opiru dominaciji Sjedinjenih Američkih Država da Kina ima snage da im pomogne.

Sve je to očekivano i ništa što je Kina pokazala nije iznenađenje za one koji prate razvoj ove države. Na primjer, ovih dana česta vijest u medijima na Zapadu da Kina ima brzorastuću ratnu mornaricu poznata je činjenica. Američki stručnjaci dugo na to upozoravaju. Kinesko gomilanje oružja raznih vrsta traje decenijama i mnogi stručnjaci tvrde da je Peking u nekim oblastima ispred Washingtona i Moskve, proizvodeći vlastite borbene sisteme na ruskim i američkim osnovama.

Gotovo panične reakcije sa Zapada, dakle, nisu bile cilj sam po sebi ili utisak iznenađenih rivala koji su saznali nešto novo. Reakcije suštinski otkrivaju šta je naredni cilj Zapada. Poruka Xija s parade da je Kina „nezaustavljiva“ i da je „nikada neće zastrašiti nasilnici“ je potvrdila da je da dvije strane jasno prepoznaju namjeru protivnika i da u ovom trenutku nema naznaka dogovora.

Trump protiv zavjere

Pojavljivanje Xija i Putina u društvu sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una na paradi u Pekingu privuklo je posebnu pažnju na Zapadu. To je za neke bila finalna potvrda da tri države gaje dobre odnose i da imaju isti cilj. Američki predsjednik Donald Trump je povodom toga na društvenim mrežama napisao: „Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu, dok kujete zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država.“

Trumpovo „iznenađenje“ savezom Kine, Rusije i Sjeverne Koreje možda bi se tako moglo shvatiti da on nije pokušavao u svom prvom mandatu odvojiti Kim Jong Una od Pekinga i Moskve, a da od povratka u Bijelu kuću na razne načine nije nastojao odobrovoljiti Putina da promijeni svoju politiku.

Sastanak u Pekingu lidera tri susjedne države, ipak, pokazuje da Trump u tome za sada nije uspio i da kinesko, rusko i sjevernokorejsko rukovodstvo ima drugačije planove, odnosno da decenije dobrih odnosa za sada neće žrtvovati.

Sastanak ovog trojca velika je pobjeda za Putina, koji je ranije odlučio prigrliti Sjevernu Koreju, koristeći neke njene usluge u ratu protiv Ukrajine. Ali, za Zapad je mnogo opasnije to što Putin namjerava Sjevernu Koreju ojačati u borbi protiv Južne Koreje i Sjedinjenih Država.

Trump je nakon parade u Pekingu na slikovit način pokazao ko su neprijatelji njegove države u narednom vremenu, što se prije svega odnosi na Kinu. Činjenica da je Xi okupio one koje je Trump želio pridobiti, kao i neke od onih s kojima su Sjedinjene Države sukobljene na razne načine, samo će biti izgovor Washingtonu da se nastavi baviti Kinom.

Kineska prijetnja

Trump je gledao paradu u Pekingu, koju je opisao kao „vrlo, vrlo impresivnu i prekrasnu ceremoniju“. Tu nije stao. „Ali razumio sam razlog zašto su to radili. I nadali su se da gledam. I gledao sam. Moj odnos sa svima njima je vrlo dobar. Saznaćemo koliko je dobar tokom sljedeće sedmice ili dvije“, rekao je.

Ovaj Trumpov komentar je dio njegovog prepoznatljivog stila u politici. U početku, Trump prijeti da bi kasnije pružio ruku saradnje. Kada na miran način ne može dobiti ono što želi, Trump poseže za mjerama koje su ranije pripremljene. U ovom slučaju to se posebno odnosi na Putina, s kojim bi se trebao uskoro ponovo sresti, u namjeri da se zaustavi rat u Ukrajini.

Ipak, Trumpova glavna briga je Kina. I ne samo njegova. Kurt Campbell, zamjenik državnog sekretara u administraciji Josepha Bidena i jedan od glavnih zagovornika da se američka pažnja usmjeri na Aziju, u septembru prošle godine, iščekujući predsjedničke izbore, reći će Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma da je Kina „najznačajniji izazov u našoj historiji“, veći nego je to bio SSSR.

Paradu u Pekingu su obje strane iskoristile kao poligon za odbranu svojih stavova, dok se situacija postepeno zaoštrava. Ne tako davno Kina okrenuta ekonomiji sada se nalazi u situaciji da se u njoj susjednim državama vode mnogi ratovi, a Peking zvecka oružjem od Južnog kineskog mora do Tajvana.

Silno oružje koje je na paradi pokazano je poruka Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima da Kina neće sjediti skrštenih ruku, čak i onda kada to ne odgovara drugim silama. Kinesko držanje u odnosu na Sjedinjene Države od Trumpovog povratka u Bijelu kuću i približavanje s gotovo svim neprijateljima Zapada ukazuje da Peking od svoje politike za sada neće odustati.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba.

---