Od dronova iznad Zagreba do dronova iznad Varšave i gomilanja snaga na ukrajinskoj granici

U ponedjeljak je, prema navodima poljskih vlasti, srušen dron koji je nadlijetao kompleks zgrada vlade u Varšavi. Taj incident je jedan u nizu onih za koje neki tvrde da NATO vodi u rat s Rusijom.

Foto: Ilustracija

U martu 2022. godine, oko tri sedmice nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u Zagrebu se srušila stara bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje. Nakon početnih špekulacija da se radilo o raketnom napadu na Hrvatsku, članicu NATO-a, javnost je saznala da se radi o staroj letjelici Tupoljev Tu-141, skromnih performansi.

Na sreću, nije bilo žrtava u Zagrebu. Ali događaj je otvorio brojna pitanja i podstakao strahove da se rat iz Ukrajine može prenijeti na ostatak Evrope, čak iako to nijedna strana ne želi.

Prve vijesti su sugerisale da se radi o ruskom dronu i da Moskva stoji iza napada. Rusija je tvrdila da to nije tačno i da nema nikakav interes da gađa Zagreb, optužujući Ukrajinu da stoji iza napada. Moskva je, između ostalog, tvrdila da te sisteme ruska vojska više ne koristi.

Zapad je u početku tražio krivca. Mnogi su prvo okrivili Moskvu, da bi na koncu u stručnoj javnosti prevladao stav da Rusija nije lansirala dron, jer domet stare ruske letjelice jasno upućuje da je mogao biti lansiran samo sa teritorije koju kontrolišu ukrajinske snage.

Pokrenuta je i zvanična istraga od hrvatskih vlasti i NATO-a, a rezultati javnosti nisu saopšteni.

Šta radi NATO?

Incident u Zagrebu naljutio je neke u Hrvatskoj. Pitali su šta je radio NATO pedesetak minuta koliko je trebalo ovoj staroj letjelici da dođe do glavnog grada Hrvatske, te kako je moguće da za to vrijeme nisu reagovale Rumunija i Mađarska - obje članice ovoga saveza.

Tri i po godine kasnije takvo pitanje se nije postavilo u Poljskoj. Poljske i savezničke snage su prošle sedmice, u noći s utorka na srijedu, rušile devetnaest ruskih dronova koji su dolazili iz pravca Ukrajine. Rusija je i ovaj put tvrdila da nije odgovorna za incident i da dronovi nemaju domet do poljske teritorije, da bi potom rekla da su dronovi skrenuli s kursa usljed ukrajinskog elektronskog ometanja. To je bio prvi slučaj da su članice NATO-a pucale zbog rata u Ukrajini.

Nekoliko dana kasnije, u subotu, Rumunija prijavljuje upad ruskih dronova u njen zračni prostor.

Tri dana kasnije, poljska je opet upalila alarme. Oboren je dron iznad vladinih zgrada u centru Varšave. Premijer Donald Tusk je tome dodao da su zbog toga čina uhapšena dva državljanina Bjelorusije. Kasnije su poljske vlasti saopštile da su Bjelorusi „koji su upravljali letjelicom zaustavljeni na djelu“.

To što su saveznici pripremljeniji za incidente u Poljskoj nego u Hrvatskoj nije iznenađenje. Osim što je od incidenta u Zagrebu prošlo mnogo vremena, pa su saveznici nešto od tada mogli naučiti, Poljska je neuporedivo bolje zaštićena od Hrvatske. Strateška važnost Poljske za američku politiku na istoku Evrope znači i veću sigurnost.

Pored toga, Poljska se godinama pretvara u vojnu i političku silu, nakon ubrzanog ekonomskog razvoja. Varšava ne vjeruje Moskvi, ali ne polaže sve karte na saveznike. Poljska vlada se već dugo sprema za mogući okršaj s Bjelorusijom i Rusijom, braneći svoje pravo da vodi politiku koja će spriječiti da ta država ponovo dođe pod rusku čizmu.

Evropske brige

Ova dva događaja u Poljskoj još jednom su pokazala koliko je Evropa blizu sukoba. Ako u nekom narednom incidentu, na bilo kojoj strani granice i bez obzira ko iza njega stoji, dođe do ljudskih žrtava ili budu uništeni ili oštećeni objekti od strateške važnosti, onda budućnost kontinenta može da ovisi o samo par ljudi koji su tog dana na svojim radnim mjestima.

Iako to podsjeća na hladnoratovsku napetost, stvari bi mogle biti drugačije, slično onome što se gotovo dvije godine dešava na Bliskom istoku, gdje Izrael i njegovi neprijatelji izvode precizne napade na ličnosti i objekte, pa se suprotna strana u odgovoru zadovolji istom vrstom napada.

Da je takva mogućnost realna i da iza napada ne moraju da stoje države, Austriji je bilo jasno početkom 2023. godine, nakon niza događaja povezanih s Ukrajinom i Iranom. Tih dana su ostaci rakete ubili civila u Poljskoj, Moldavija je ostala bez električne energije, u Zagrebu je pala bespilotna letjelica, a iransku fabriku oružja napala su tri mala drona.

Zato su neki upozoravali da bi slični napadi u državama članicama NATO-a, Rusiji i Bjelorusiji, mogli dovesti do nekontrolisanih reakcija. Neki drugi upozoravaju da se „crvene linije“ moraju povući i ne dozvoliti protivniku da se izvuče bez posljedica, odnosno onemogućiti mu da nastavi sa svojom politikom koja se temelji na sili. Tusk je nedavno rekao da je Evropa „najbliže što smo dosad bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata“.

Evropljane brine i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa koji od prilike do prilike mijenja stav prema Rusiji, dok pokušava prisiliti Kijev na ustupke koji bi doveli do kraja rata u Ukrajini. Posljednjih dana Trump od evropskih saveznika traži da prestanu kupovati rusku naftu, da uvedu carine Kini i poručuje da će on nakon toga uvesti još teže sankcije Moskvi. Vršiteljica dužnosti američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Doroty Shea, nakon upada dronova u Poljsku, rekla je da će njena država „braniti svaki centimetar teritorije NATO-a“.

Trump je za kratko vrijeme natjerao Evropljane da ispune obaveze članstvom u NATO-u i izdvoje dva posto svog BDP-a na odbranu. Tu nije bio kraj. Evropljani su se obavezali da će izdvojiti pet posto svog BDP-a za odbranu do 2035. godine, što će značiti gomilanje najsavremenijeg oružja širom kontinenta.

Poljska je, čini se, spremna za scenarij pogoršanja transatlantskih odnosa, ako se već oni ne mogu vratiti u period od prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću. Varšava godinama zastupa ideju da se članice NATO-a još više naoružaju, njeni izabrani zvaničnici ponavljaju da su im strateške veze s Washingtonom, bez obzira na moguće ideološke i druge razlike, prioritet i da se nikako ne smije vjerovati Rusiji koja koristi silu uvijek kada joj se pruži prilika.

Spremnost i odlučnost Poljske da se brani od ruskih ili bilo čijih napada pokazana je još jednom, što sigurno ne raduje Moskvu. Također, odlučnost Poljske da odgovori na prijetnje iz Rusije na Zapadu je otvorilo pitanje šta ako Varšava aktivira Član 5. o kolektivnoj odbrani NATO-a. Nakon incidenta s dronovima prošle sedmice, NATO je pokrenuo operaciju „Istočna straža“, što znači da će uz granice s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom poslati još više vojnika i još više opreme.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba.

---